Măsuri de conservare a vitraliilor: sisteme izoterme de protecție

Author(s): Răzvan Gavrilă,Angela Horvath / Language(s): Romanian Issue: 10/2021

The practice of isothermal protective glazing as a stained glass conservation measure, aims to reduce the impact of meteorological, pollution and biological factors on both the glass substrate and the paint layer, as well as limiting the detrimental effects on adhesives and consolidants used in stained glass restoration.The aims of this article are to draw attention on the problems involved when installing protective glazing and specific technological issues, the theme of energy efficiency and the importance of long term monitoring, through a study based on existing references in the glass conservation field and our own experience.

Nesvodivosti kulture

Author(s): Žarko Paić / Language(s): Croatian Issue: 07+08/2004

Nelagoda s kulturom kao novom ideologijom globalnoga kapitalizma nastaje tek onda kad je društvo u potpunosti kulturalizirano, kad više nije moguće razlikovati iskonsku »prirodu« od simulakruma postindustrijskoga okoliša u virtualizaciji derealizirane zbilje. Posvuda su vidljivi »simptomi« takve nelagode. Oni upućuju na tjeskobu suvremenoga čovjeka i potkopavaju iluziju nesmetana razvitka društva u doba globalizacije. Nestabilnost spolnih uloga, misterij seksualnosti kao posljednje utopije zapadnoga svijeta, rasap autoriteta u melugeneracijskim odnosima, fenomen rastućega narcizma i depresije kao psihosocijalnih »bolesti« društva spektakla - sve su to rezultati nedovršena procesa odvajanja kulturnoga identiteta postmodernog subjekta od svoje »prirodne okoline«. Dijagnoza tjeskobne samoidentifikacije bez čvrsta oslonca u nečem trajnome pokazuje da kultura jest »simptom« nečeg što nadilazi njezino značenje u naše doba. Kao sredstvo/svrha identiteta ona više ne odgovara afirmativno na pitanje tko smo i kako trebamo voditi »dobar život« sukladno etičkim idealima moderne socijetalne zajednice. Simptomatično je upravo to da kultura namjesto pozitivne samoidentifikacije osobe, skupine i društva postaje negativna točka samoodrelenja. U sukobu s Drugim zadobiva se vlastiti identitet. Pluralnost društva i mnogolikost kulturalnih stilova života u okružju globalnoga kapitalizma nije stoga samo i isključivo napredak u povijesnome ozbiljenju slobode osobe, nego neprestana kušnja gubitka identiteta.

Etika kao ideologija

Author(s): Žarko Paić / Language(s): Croatian Issue: 05+06/2005

U suvremenoj francuskoj filozofiji posljednjih petnaestak godina jedno je ime postalo nezaobilazno. Riječ je o Alainu Badiou, profesoru filozofije na Ecole Normale Superieure i College International de Philosophie u Parizu. Dugo godina Badiou je bio angažirani maoist, pripadnik pokreta ’68. poput gotovo svih relevantnih mislilaca poststrukturalizma. I danas se mnogi njegovi politički stavovi mogu razumjeti jedino kao ortodoksna obrana utopijskog karaktera socijalizma, pri čemu figure Maoa i Castra, uz kritički razračun s iskustvima totalitarne politike realsocijalizma u 20. stoljeću, služe kao simboličke točke strategije otpora američkome imperijalizmu. Badiou je uz filozofijsku djelatnost poznat i kao dramski pisac. Njegova su glavna filozofijska djela Teorija subjekta, Bitak i događaj, Manifest za filozofiju.

Prostori suvremene ženske proze

Author(s): Helena Sablić Tomić / Language(s): Croatian Issue: 05+06/2005

»Imate ii pojma koliko se knjiga o ženama napiše svake godine? Imate ii pojma koliko njih napišu muškarci? Jeste ii svjesne da ste vi možda najpromatranija životinja u svemiru?«, niz je retoričkih pitanja upućenih jednoj skupini studenata na ženskom koledžu u Cambridgeu davne 1928. godine. Pitanja je postavila Virginia Woolf i nastavila priču o ženi i književnosti objavljenoj kroz esej Vlastita soba.

Vilma Vukelić u duhovnom ozračju hrvatske lijeve inteligencije

Author(s): Vlado Obad / Language(s): Croatian Issue: 05+06/2005

Memoarski zapisi Tragovi prošlosti pojavili su se u hrvatskom prijevodu 1994., u pravome trenutku, kada je napokon pokolebano uvjerenje da je povijest ovog naroda i zemlje otpočela tek 1945. godine. Naglo je poraslo zanimanje za razlijte fasete prohujaloga građanskog života pa je novinstvo i čitateljstvo pozdravilo tu knjigu kao pouzdan brevijar građanskih navika, osobnog i poslovnog morala, mode, kulinarskih delicija, životne filozofije... jednom riječju, one specifične uljudbe srednjoeuropskog tipa. Nešto kasnije publicirana »Kronika slobodnog kraljevskog grada Osijeka« U stiješnjenim granicama dodatno je učvrstila dojam da je Vilma Vukelić naprosto »prva dama esekerske književnosti«. Krleža je to djelo kratko okarakterizirao kao »roman o esekerskim gospodskim familijama«. Ne potječe li autorica, uostalom, iz ugledne i gospodarski utjecajne obitelji Miskolczy? Na naslovnici memoara decentnog je držanja, pod šeširom širokog oboda s makartovskim cvjetnim aranžmanom!

Književnost svjedočenja: osobni iskaz i povijest

Author(s): Andrea Zlatar / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

1941. -godina koja se vraća knjiga je svjedočenja: knjiga koja govori o prošlosti i svjedoči o njoj, jer njezin autor, Slavko Goldstein, koji je svjedok vremena o kojemu piše -a to je naša suvremena povijest, koja nam je ujedno i sadašnjost -i o tom vremenu ne govori kao neutralni, vanjski svjedok događaja, već kao osoba koja na sebe preuzima teret svjedoka i odgovornost svjedočenja. Njegova je knjiga pisanje o vremenu iz aspekta osobe koja je to vrijeme živjela i živi ga -budući da se vremenska perspektiva svjedoka stalno pomiče, i perspektiva sjećanja uvijek je u promjeni.

Institucija hrvatskoga javnog života

Author(s): Denis Kuljiš / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

Koliko vrijedi Slavko Goldstein najbolje se vidi po tome što ga Zagreb ni poslije toliko godina nije uspio zatvoriti u neku nišu, kao većinu ljudi koji dugo djeluju, pa ako se ne uklope u poredak, postanu lokalne veličine koje, kao ekscentrike, treba tolerirati zbog slikovitosti pojave što obogaćuje našu sredinu. Sve što napravi Slavko Goldstein ipak je previše važno ili previše kontroverzno da bismo ga tako olako mogli marginalizirati.

Slavko Goldstein i film (uz nešto malo politike)

Author(s): Ivo Škrabalo / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

U javnoj sferi Hrvatske jedva je poznato da je naš današnji slavljenik i jubilarac, polihistor Slavko Goldstein svojedobno imao tijesne veze i s našom kinematografijom u nastajanju te da se čak jedno vrijeme profesionalno bavio filmom, u prvome redu pisanjem scenarija. No, kako je film u nas od samih početaka bio povezan s politikom, tako se i Goldsteinova filmska djelatnost bavila uglavnom političkim temama. U cjelokupnoj njegovoj životnoj bilanci ni film, ni aktivno bavljenje politikom ne zauzimaju najviše prostora i vremena, ali bacaju svjetlo na njegovu osobnost i temeljne preokupacije.

Dante i Ezra Pound, očima T. S. Eliota

Author(s): Ante Armanini / Language(s): Croatian Issue: 11+12/2008

Esej T. S. Eliota o Danteu smatram egzemplarnim dokumentom i za moderno pjesništvo i za čitav niz školskih i akademskih rasprava o modernom pjesništvu, koje svojom atribucijom »moderno« više zbunjuju čitatelje i razvodnjavaju mogućnosti tumačenja pjesništva en general nego što pridonose razumijevanju bilo književnosti bilo pjesničkih djela. Dakako, egzemplarna u Eliotovu tekstu je implicitna polemika s purificiranim ili tehničkim tumačenjem bilo kakve književne tradicije u pjesništvu, od Dantea pa sve do Ezre Pounda.

Цветовете в поезията на Дионисиос Соломос

Author(s): Teofana Angelieva / Language(s): Bulgarian Issue: 2/2008

По повод един несъстоял се юбилей

Author(s): Dimitǎr Veselinov / Language(s): Bulgarian Issue: 1/2007

По повод един нов „Френско-български и българско-френски речник“

Author(s): Dimitǎr Veselinov / Language(s): Bulgarian Issue: 3/2006

Общи универсални модели при номинацията с теоними (виртуален модел и конкретни варианти)

Author(s): Borislav Popov / Language(s): Bulgarian Issue: 3/2005

О воздействующей функции художественной стилистики

Author(s): Konstantin Popov,Yaroslav Vezhbinski / Language(s): Russian Issue: 3/2005

Veliko gradilište u Prozor-Rami, kraju koji se mijenja na kotačima napretka

Author(s): Matej Škarica / Language(s): Croatian Issue: 123-124/2022

Ovoga ljeta iskoristih jedan dio svoga godišnjeg odmora te ponovno obiđoh našu Ramu - moram priznati, nešto više njezine srednje i donje dijelove, negoli popularni Gornji kraj (premda se bližio blagdan Velike Gospe). Ujedno razlog i da se malo sklonim s užarenih mostarskih ulica na kojima je temperatura išla do 41 stupanj celzija. Nije to bio neki posebno dug boravak na prostorima ove slikovite općine te njezina gospodarskog središta, ali bijaše viđeno dovoljno, dodatno i kroz neobvezne razgovore s pojedinim žiteljima. Nažalost, nekih dragih ljudi više nema, i to me svaki put dočeka kao bolna nepovratna činjenica. Život nam tako nudi pregršt mogućnosti, ali ostavlja i neka vječna pitanja smisla. Uskoro će i 100. (obiteljska) obljetnica od doseljenja roda Brizar na područje Kolivreta i Paljika. Došli su s mojom prabakom na tu dobru zemlju. Do tada su živjeli na Gračanici blizu Rame, reklo bi se - na samo par koraka. Pripovijest kaže da su se starinom prezivali Ramljaci. Susjedi su im bili Meštrovići, Rajiči i Belje, isto rod starinaca. Danas je tamo ostala samo jedna obitelj Brizara. Skoro sve se od zadnjeg rata naovamo iselilo - što bi rekli: po bilom svitu. I to je, nažalost, ona bremenita realnost Hrvata u BiH koju, opet, dijele s druga dva naroda.

MONARHIJSKE STVARI: NA TRAGOVIMA SREDNJOEUROPSKE MATERIJALNE KULTURE S KRAJA 19. STOLJEĆA – SLUČAJ POSJETA ZAGREBA FRANJE JOSIPA I. 1895. GODINE

Author(s): Filip Šimetin Šegvić / Language(s): Croatian Issue: 95-96/2021

Miroslav Krleža, jedan od najintrigantnijih suvremenih hrvatskih književnika, u svoja je djela često ugradio istančan, oštar, a ponekad i pretjerano definiran, ali vrlo rijetko posve promašen osjećaj za hrvatsku prošlost, povijesnost, povijest. Nedvojbeno bi izuzetno zanimljivo bilo obraditi Krležin odnos prema historiografiji, prema hrvatskoj nacionalnoj povijesti, naročito prema 19. stoljeću i baštini tog “francjozefinskog” razdoblja koje je volio kritizirati. No tome ovdje nije mjesto. Tragajući za ostacima materijalne kulture 19. stoljeća, u ovom specifičnom slučaju materijalne kulture koja je povezana s pojavom masovnih manifestacija i sve popularnijim vladarskim javnim proslavama, zanimljive uvide pruža 1895. godina, godina dolaska Franje Josipa I. u Zagreb.1 Krleža u tom smislu ukazuje na vrlo važne, iako možda ne na prvi pogled očite tragove.

IVO BANAC, MORALNA VERTIKALA

Author(s): Ivo Marković / Language(s): Croatian Issue: 95-96/2021

Ivo Banac (1947–2020) ostavio je dubok trag u Hrvatskoj i širem balkanskom okruženju kao povjesničar znanstvenik, društveno-politički analitičar, borac za promociju ljudskih prava, političar, no svoj toj njegovoj aktivnosti odlučujući pečat daje njegov snažni osobni autoritet, osobna moralna zrelost, vrijednosni sustav i dosljednost. U ovoj studiji se istražuje upravo ta strana njegove ličnosti.

PRIJATELJSTVO RAZLIKA: SEĆANJE NA IVU BANCA

Author(s): Obrad Savić / Language(s): Serbian Issue: 95-96/2021

U trenutku kada Ive Banca više nema, imam potrebu da sa velikim poštovanjem progovorim u njegovu čast. Sa profesorom Bancem, čiji je akademski život bio dostojan svakog divljenja, prvi put sam se sreo tokom mog boravka na New School for Social Research (New York, USA). Spreman sam da posvedočim da se od početka našeg “američkih druženja” Ivo Banac zalagao za jedno prefinjeno prijateljstvo lišeno svake neprimerene bliskosti. Obostrano smo radili na izgradnji jednog odmerenog, nenametljvog druženja, koje nije nastalo iz nekakve prevelike udaljenosti, nego, upravo obrnuto, od straha od one napadne i predimenzionirane bliskosti koja nam je bila strana. Pogonska snaga našeg, nazovimo ga, depolitizovanog prijateljstva, vodila je poreklo iz okolnosti što se naš odnos od početka uzdigao iznad one pogubne bliskosti sa familijarnim, etničkim, nacionalnim, fraternističkim i androcentričnim srodstvom. Duh i priroda našeg suverenog prijateljstva izravno su nastali iz središta nesamirljivih razlika.

ДВА ЈУБИЛЕЈА ПРОФ. ДР ИВАНА ЧАРОТЕ

Author(s): Dajana Lazarević / Language(s): Serbian Issue: 1-2/2022

Херој славистичке науке и јунак наше приче не жели да буде први, не жели да буде испред других. Али његови студенти, људи који га слушају и воле и који су упознати са његовим радом - упорно га стављају на заслужени трон. О његово друштво се многи отимају, боре се за разговор, савет, тренутак пажње. Неки људи, који га први пут виде, полете му у сусрет да га загрле и пољубе, као рођеног брата. А он је увек једнако драг, фин и скроман, иако је за сва времена задужио и српски народ и филологију – проф. др Иван Чарота, Белорус у чијим грудима куца српско срце.

Bosnian War Posters

Author(s): Daoud Sarhandi Williams, / Language(s): English Issue: 3/2022

When I look at Bosnian War Poster as it has just been published, I see that the book is much more than I imagined it could be. It shows us not only that the human spirit is indomitable, but that human creativity is, too. I imagine the same forces are at play in Ukraine right now. Like everyone, I look forward to the end of Russia’s brutal attempt at conquest—and also to seeing how Ukrainian artists responded to the horrors that are enveloping them. Art teaches us as much about war as journalism, but in very different ways.