Amintiri răzleţe

Author(s): Dan Ciachir / Language(s): Romanian Issue: 06/2016

The present article is a journey into the past by evoking some people or facts that have remained in the cultural memory of the author, such as the lyrical artists Valentin Teodorian and Nicolae Herlea, the Romanian journalist of Polish origin, Uhrynovsky, or „Craii de Curtea-Veche” the book most read and loved in the era of the old regime, as well as political and economic aspects of those times etc.

O reuniune spirituală memorabilă

Author(s): Ioan Razeș / Language(s): Romanian Issue: 06/2016

This text is a chronicle of a spiritual and cultural event held in Ramnicu Valcea, Călimăneşti and the village Glăvile, on March 10-11, 18 and 21, 2016, namely the sixth edition of the Memorial Bartolomeu Valeriu Anania. Integrated into the commemorative Year of Saint Antim the Iberian (at 300 years since the martyrdom), this edition had a generous theme connecting the two great personnalities of the Romanian Church and people, respectively, Sacred oratory from Varlaam and Antin the Iberian to Bartolomeu Valeriu Anania – theme presented particularly by theologians who have been close to the man and orator-bishop of our present days.

Na progu. Mów do mnie

Author(s): Jerzy Sosnowski / Language(s): Polish Issue: 667/2017

Początkiem opowiadania historii jest poczucie braku. Kogoś nie ma, kto powinien być. Coś mające trwać zawsze — przeminęło. Czuje się, że istnienie uległo osłabieniu, pomniejszeniu. Niekoniecznie wiadomo, co się dokładnie stało, na czym polega strata. Bywa jak w męczącym śnie: brakuje jakiegoś elementu rzeczywistości, który był jej składnikiem tak bardzo niezbędnym, że nie dostrzegało się go osobno i nie miał własnej nazwy, własnej tożsamości. A teraz zniknął i nie sposób uchwycić, czym był. Pozostaje dotkliwe poczucie, że świat jest niepełny. Nie można nawet wskazać pustego miejsca. Więc pustkę po czymś lub po kimś — lecz może przede wszystkim tę pustkę po nieokreślonym — zapełnia się opowieścią.

Nasza mała establiszmentyzacja

Author(s): Adam Poprawa / Language(s): Polish Issue: 04/2016

ВЕЛИЧИНА И ДОСТОЈАНСТВО ПЕСНИКА: ЉУБОМИР СИМОВИЋ

Author(s): Slobodan Lazarević / Language(s): Serbian Issue: 50/2013

ПРИСТУПНА БЕСЕДА АКАДЕМИКА ЉУБОМИРА СИМОВИЋА

Author(s): Ljubomir Simović / Language(s): Serbian Issue: 50/2013

Hvala Papi

Author(s): Enver Redžić / Language(s): Bosnian Issue: 02/1997

Trebalo je da prođu duga stoljeća do Papine pastoralne, ekumenskom idejom inspirisane posjete Bosni i Sarajevu. Papa Ivan Pavao II izrazio je tu želju i spremnost kada je Sarajevu i Bosni bilo najteže, kada su krvoliptali pod svirepim i smrtonosnim udarcima Karadžićevih i Miloševićevih agresora. Četnički Pilat bio je najavio smrtnu presudu Bosni i svemu što u njoj nije srpsko. Ipak, u Sarajevo je stigao rimski papa, prvi od svih nasljednika na Petrovoj stolici - da se obrati svečovječanskim, Isusovim, apostolskim, izravno bosanskim jezikom svim ljudima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, da njihove muke i stradanja imenuje žrtvom u ime života, kao što se Isus žrtvovao za spas svih ljudi koji pate.

Neka iskustva ANUBiH o propblemima istorije BiH

Author(s): Enver Redžić / Language(s): Bosnian Issue: 03+04/2001

Od osnivanja ANUBiH istoričari, njeni članovi, čine jezgro ODN i predstavljaju dosljedne nosioce njenog poziva da se potvrđuje kao najviša naučna i umjetnička institucija u državi. Djelujući na tom pravcu, akademici-istoričari ulagali su u afirmaciju Akademije ne samo sopstvene stvaralačke naučne priloge, već su nastojali da rezultati istorijske nauke postanu značajan elemenat društvene svijesti i nivoa obrazovanja što šireg kruga članova naše društvene zajednice.

Kultura - globalni izazovi u posebnostima

Author(s): Vladimir Premec / Language(s): Bosnian Issue: 01+02/2001

Sedimentirani lament nad kulturom prati čovjekovu povijest, od nepoznatih začetaka, VJERUJEM, od pamtivijeka do tobožnje posebnosti svakdašnjeg, DANAS.... Da li je moguće stoga stvarati znanstvene-racionalne SMJERNICE? Ne vidim uporišta. Vidjeti samo sada i još ovdje, a htjeti otvarati perspektivu, ravno je slijepilu. Da li je, stoga, moguća strategija RAZVOJA KULTURE, gotovo bih rekao NE ZNAM. Da li je moguće rastrojavanje bilo kojeg ideologijski utemeljenog koncepta ili “programa” kulture, ne vjerujem. Sta u tom smislu, npr. znači projekat “zadovoljavanje kulturnih potreba građana”, ako i ne djelovanje sa pozicija VELIKOG MECENE radi DRUGIH, a ono ipak blisko uvjerenje čuvenoj rimskoj ideologiji: PANEM ET CIRCENSES - KRUHA I IGARA. Prije bi u tom predznaku navedenu sintagmu VELIKI MECENA trebalo razumjeti u dubokom promišljanju, čak bez ostatka, u pogromskoj slici VELIKOG INKVIZITORA.

Križ među nišanima. Put za Srebrenicu

Author(s): Nikola Šimić Tonin / Language(s): Croatian Issue: 45/2016

Stiže sms od Džeme: Autobus za Tuzlu – Srebrenicu kreće u petak u 11.00 sa perona 34 Autobusni kolodvor Zadar. L. P. Džemo. Prva prozivka prije ulaska u autobus. Put Srebrenice, u sklopu programa X., konvoja mladih Bošnjaka RH i njihovih prijatelja Da se nikad ne zaboravi, Srebrenica 30. rujna 2016., i predstavljanja moje, ujedno prve poeme o Srebrenici, Srebrenički kodirani kadrovi smrti izdavač Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije, za izdavača Džemail Spahić, urednica Žaklina Glibo, recezenti Žaklina Glibo i Jasmina Hanjalić, lektor Sonja Perić, naslovnica i zanaslovnica Mersad Berber, grafička obrada i priprema za tisak Senad Tokić. Baš na dan polaska dobih od ministrice prof. dr. Elvire Dilberović, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke potvrdu o zaprimljenom prijedlogu uvrštenja moje poeme u lektiru za srednjoškolce.

Uvodna napomena

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Croatian Issue: 45/2016

U ovom bloku Iz franjevačke prošlosti donosimo nekoliko priloga objavljenih u glasilu Dobri pastir 1950. i 1951. godine. U prvom dijelu su govori trojice franjevačkih provincijala: fra Josipa Markušića (1880–1968), provincijala Bosne Srebrene, fra Mile Leke (1897– 1967), provincijala hercegovačke provincije Uznesenja Marijina, te fra Karla Nole (1894–1973), provincijala dalmatinske provincije Presvetog Otkupitelja. Njih trojica su s govornice uputili pozdravne riječi sudionicima osnivačke skupštine Udruženja katoličkih svećenika Bosne i Hercegovine "Dobri Pastir" u Sarajevu 25. siječnja 1950. Udruženje je zamišljeno kao svećenička staleška udruga kroz koju će se ostvarivati bolja komunikacija katoličkih vjerskih službenika BiH s komunističkom vlašću u specifičnim okolnostima tadašnjeg vremena.

A Sense of Home: Oral History Presentation – Writing Place

Author(s): Mary Ingoldby / Language(s): English Issue: 15/2016

Govor prilikom primanja međunarodne književne nagrade Vilenica

Author(s): Dževad Karahasan / Language(s): Bosnian Issue: 40-41/2011

Do cara je došao glas o knjizi mudrosti koju posjeduju i iz koje uče narodi u istočnim krajevima. Ne može čovjek iz te knjige naučiti kako da sebi napravi krila i kako da brzo posiječe drvo, ne može naučiti kako da osvoji moć i pokori druge ljude, a ne može saznati ni to gdje su zakopana tajna blaga i kako ih bez napora iskopati i prisvojiti. Iz nje, međutim, može naučiti druge stvari, možda još važnije od spomenutih, a te stvari može naučiti samo iz te knjige i od ljudi koji iza sebe imaju dug život ispunjen potragom.

Govor prilikom primanja medalje Društva Heinrich Heine

Author(s): Dževad Karahasan / Language(s): Bosnian Issue: 40-41/2011

Najprije jedno priznanje: ja sam prilično nesretna priroda, jer ne uspijevam izići na kraj sa svojim proturječjima. Volim, naprimjer, prosvjetiteljstvo ili racionalizam, a isto toliko volim romantizam, upravo kao pobunu protiv diktature racionaliteta. I danas je za mene stvarno dobra književnost ona koja u sebi spaja humor i mudrost, distancu i razumijevanje, dakle D. Diderota i G. E. Lessinga, dvojicu prosvjetitelja koje uvijek iznova čitam. Istovremeno su mi i književnost i svijet nezamislivi bez H. von Kleista, E.T.A. Hoffmanna, G. Buchnera, trojice autora koji jasno pokazuju da je između neba i zemlje najmanje važno ono što racionalno možemo saznati.

Odsutni svjedok vremena

Author(s): Lothar Müller / Language(s): Bosnian Issue: 40-41/2011

Laudacija Dževadu Karahasanu prigodom dodjele počasne medalje Heinrich Heine

БЕЛЕШКА О МАРИЈУ ВАРГАСУ ЉОСИ

Author(s): Ivana Bulatović / Language(s): Serbian Issue: 59/2016

О ПОЕТИЦИ САЖИМАЊА – ЛЕКЦИЈА ХУЛИЈА РИБЕЈРЕ

Author(s): Boris Lazić / Language(s): Serbian Issue: 59/2016

VAKUF ZEJNEL-BEGA HAVERIĆA

Author(s): Ismail Haverić / Language(s): Bosnian Issue: 48-49/2010

Zejnel-beg Haverić, veliki dobrotvor Bara u Crnoj Gori, došao je u današnji Bar iz Podgorice, od poznatog bratstva Haverića. Bio je učen i nadasve poduzetan čovjek, koji je neumorno radio na unapređenju svog novog zavičaja.

O HADŽI HAFIZU ŠUKRIJI BAKALOVIĆU

Author(s): Bajro Agović / Language(s): Bosnian Issue: 35-36/2006

Dolaskom Osmanlija i prihvatanjem islama u naše krajeve tokom minulih pet vjekova izgrađeni su mnogi raznovrsni objekti: džamije, mektebi, medrese, tekije, turbeta, sahat-kule, hamami, šedrvani, nikahi, karavan-saraji ...Ovo bogato kulturno nasljeđe stavljeno je na raspolaganje svim generacijama stanovništva jednog mjesta. Međutim, svi ovi naslijeđeni objekti bili bi okamenjeni i nijemi spomenici da nam minule generacije nijesu ostavile ono što ih je inspirisalo da ih grade, a to su vjera i pouka o njoj, ezani, namazi, zikr, dove, mukabele, vazovi, dersovi, mevludi, tevhidi, kandilji itd. Vremena su se mijenjala, a sa njima i generacije, ideologije, društvene prilike i neprilike. Rađali su se nosioci vjere, učeni i pobožni ljudi: alimi, muderisi, hafizi, kadije, muftije, imami, mujezini, vakifi, derviši, šejhovi... Svako vrijeme imalo je poznatih imena koja su ostavljala generacijama vrijednosti na polju svoga djelovanja. Nažalost, mnogo je zaslužnih imena zaboravljeno. No, u posljednje se vrijeme ova tematika počela ozbiljnije tretirati kako s naučnog, tako i kulturološkog aspekta.

HALIL MARKIŠIĆ

Author(s): Z. Tutić / Language(s): Bosnian Issue: 33-34/2006

U svakom gradu postoje tihi, nenametljivi stvaraoci, zaljubljenici iz različitih oblasti ljudskog interesovanja, pa tako i u Rožajama, gdje živi i radi profesor u ovdašnjoj Gimnaziji, magistar biologije Halil Markišić, omiljeni profesor bezmalo četiri decenije koliko živi u gradu na Ibru. Profesor koji sa istom strašću i zanesenošću prenosi znanje generacijama rožajskih srednjoškolaca.