Pravni položaj vjerskih zajednica u Kraljevini Jugoslaviji i političko-društveni kontekst konkordata sa Svetom Stolicom
The legal position of religious communities in the Kingdom of Yugoslavia and the political and social context of the concordat with the Holy See

Summary/Abstract: Svi teritoriji koji su ušli u sastav Kraljevine SHS 1918. godine imali su različite pravne poretke, te su i sustavi odnosa između Crkve i države bili različiti. Ustav iz 1921. nije primijenio sistem rastave Crkve od države, pa se javila potreba uređivanja odnosa Kraljevine i Vatikana. Ideja o sklapanju konkordata zaživjela je već početkom 1919., no konkordat je konačno potpisan tek u srpnju 1935. što je izazvalo veoma snažne otpore u redovima Srpske pravoslavne crkve i novu političku krizu. Konkordat nije naišao ni na odobravanje u Hrvatskoj čiji su predstavnici smatrali da je jednostavno riječ o ugovoru između Svete Stolice i Beograda, u čijem donošenju Hrvati nisu sudjelovali. Konkordat nikada nije ratificiran, a vjersko-politička kriza popraćena je i padom Stojadinovićeve vlade koja je na vanjskom planu Jugoslaviju sve više usmjeravala prema Njemačkoj i Italiji.

• Details
• Contents