Rancièreov strukturni opis demokracije: »nepravda« i neubrojeni
Rancière's structural account of democracy: the 'wrong' and the miscount

Summary/Abstract: Sada je jasno da je za Rancièrea »policija« ono što se najčešće shvaća kao politika, ali vrlo malo znamo kako on konkretno shvaća politiku, osim da sadržava »aktivnu« jednakost. Za Rancièrea, sve političke borbe imaju zajedničku strukturu, ili formu. Za njega demokracija nije samo jedan od oblika političkog režima, ona je suština politike kao suprotnosti policiji. Rancière je porijeklo tog shvaćanja suštine politike potražio na izvorištu demokracije, u antičkoj Ateni. Atenska demokracija pojavila se 594. g. pr. Kr. kad je Solonovim reformama ukinuto dužničko ropstvo. Nakon toga pojavila se klasa građana nazvanih demos, narod, a njeni pripadnici nisu imali tradicionalna svojstva za koja se smatralo da su nužna za aktivno sudjelovanje u političkom procesu (imutak, »izvrsnost« po rođenju ili moralu), a ipak su tvrdili da su ne samo ravnopravno sudjeluju u politici s bogatima, plemenitima i moralno nadmoćnima, nego da su jedino oni temelj suvereniteta grada.

• Details
• Contents