Gender and Globalization (Ethic of Care in Sociology as a Factor of Overcoming Negative Globalisation Consequences) Cover Image

Rod i globalizacija (Etika brige u sociologiji kao faktor prevazilaženja negativnih konsekvenci globalizacije)
Gender and Globalization (Ethic of Care in Sociology as a Factor of Overcoming Negative Globalisation Consequences)

Author(s): Lejla Mušić
Subject(s): Gender Studies, Ethics / Practical Philosophy, Social development, Environmental interactions, Globalization
Published by: Naučno udruženje Sociološki diskurs
Keywords: globalizacija; ekofeminizam; indogenizacija; kibernetizacija; enivronmentalistički nacionalizam; ekovumenizam; progresivni humanizam; ekološki pismena sociologija;

Summary/Abstract: Globalizacija kao značajna tendencija modernog doba utjecala je enormno na promjene u društvu Etika brige kao feministička i ekofeministička koncepcija prevalirajući agens promijene koji vodi ka rješavanja globalnih ekoloških problema savremenosti. Globalno vrijeme postaje glokalno jer uključuje interpolaciju globalne i lokalne perspektive. Beck kao moderni autor ukazuje na nastanak koncepcije društva rizika sintagmom „Napredovanjem napretka napreduju i rizici”, Ariell Salleh zahtijeva da se sociologija ekološki opismeni, because in accordance with the opinion of Dunlop and Suttton foundations of any society are environmental. Globalni koncept etike brige razvila je sociologinja Jane Addams, a potom ga pominju sociologinje i ekofeministkinje Salleh, Mellory dok Barbara Adam konceptom globalnog vremena ukazuje na percepciju suvremenosti i zajedničke sadašnjosti. Postkolonijalne feministice ukazuju na pozitivne efekte globalizacije poput indogenizacije, čega je primjer modna revija Rei Kavakubo, modne kreatorice i filozofkinje Japana, te decentriranje svijeta i upisivanje jedne kulture terminima druge kulture. Dona Haraway Manifestom za kiborge, progovara o radikalnoj tehnologizaciji, transrodnosti i globalnoj kibernetizaciji koja ubrzava rad u svim poljima. Ekofeminizam postaje najsnažnija politička intervencija za ostvarivanje egalitarnog društva, a postmoderni diskurs u djelima sociologa Fukuyame zahtijeva koncept povjerenja za ostvarivanje bioregionalizma, Alice Walker zagovara humani progresivizam i ekovumenizam, ekofeministice i sociologinje decentriranje Zapadnih imperijalnih maskulinističkih patrijarhalnih nacionalizama u environmentalistički nacionalizam, što je moguće u postmodernom multiplicitetu načina da se identitet ispolji na globalnom nivou.

  • Issue Year: 2/2012
  • Issue No: 3
  • Page Range: 63-88
  • Page Count: 26
  • Language: Bosnian