ALTERNATIVNI ANALITIČKI IZVJEŠTAJ O APLIKACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA ČLANSTVO U EVROPSKOJ UNIJI 2018: POLITIČKI KRITERIJI
ALTERNATIVE ANALYTICAL REPORT ON THE APPLICATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FOR MEMBERSHIP IN THE EUROPEAN UNION 2018: POLITICAL CRITERIA

Summary/Abstract: Evropska komisija je pretprošle godine usvojila novi pristup izvještavanju o državama koje se nalaze u procesu pridruživanja, uz prilagođenu metodologiju izvještavanja. Tako će na proljeće 2018. Evropska komisija objaviti izvještaj koji će prethoditi samom mišljenju, a kasnije tokom 2018. biće objavljeno mišljenje o aplikaciji uz analitički izvještaj. U skladu s tim, ovogodišnji Alternativni izvještaj koncipirali smo tako da pokrije što veći broj pitanja koja su bila centralna u politici Evropske unije prema BiH. Ključno pitanje je svakako bio proces izrade odgovora na Upitnik Evropske komisije, koji je BiH uručen u decembru 2016. godine, dok su odgovori predati tek 28. februara 2018. godine. “Alternativni analitički izvještaj o aplikaciji BiH za članstvo u EU“ rezultat je zajedničkog rada organizacija i pojedinaca/ki koji/e čine Inicijativu za monitoring EU integracija Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument se nadovezuje na prethodne izvještaje Inicijative, kao i na “Alternativne odgovore organizacija civilnog društva na pitanja Evropske komisije”, koje je Inicijativa izradila 2017. godine. Izvještaj se, kao i prethodni, odnosi na pitanja političkih kriterija za članstvo u EU, s fokusom na stepen demokratičnosti i funkcionisanje države, pitanje vladavine prava i korupcije, ljudskih prava, naročito manjinskih i ranjivih grupa, i tranzicione pravde. Pored toga, u skladu sa promjenama u načinu izvještavanja, u ovom dokumentu naglasak je stavljen i na neke od tema koje se odnose na posebna poglavlja acquis-a, kao što su ekonomsko-socijalna pitanja, administrativni kapaciteti za ocjenu usklađenosti sa pravnom stečevinom EU, intelektualno vlasništvo i regionalne obaveze. Analitički izvještaj daje prikaz stanja u oblastima koje su obuhvaćene političkim kriterijima, pri čemu je detaljnije predstavljen period nakon objavljivanja Alternativnog izvještaja za BiH 2016. godine. Nalazi ovog izvještaja ukazuju na to da u BiH nije postignut nikakav napredak u ključnim oblastima u protekle dvije godine. Političke tenzije pred Opće izbore 2018, kao i nepostojanje stabilne koalicione većine na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, rezultirale su neusvajanjem izmjena Izbornog zakona, čime je došlo do ozbiljnog ugrožavanja izbornog procesa. U Republici Srpskoj zabilježena je druga vrsta parlamentarne krize, potaknuta zabrinjavajućim postupcima izvršne vlasti u vezi sa radom Glavne službe za reviziju javnih institucija. Funkcionisanje pravosuđa na državnom nivou također je ozbiljno ugroženo neizvršavanjem odluka Ustavnog suda BiH koje se odnose na Zakon o krivičnom postupku. Ustavne reforme su i dalje pitanje kojim se vlasti u BiH ne bave, te ne postoji ozbiljan pristup izmjenama Ustava u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić-Finci”, “Zornić” i “Pilav”. Reforma javne uprave, iako jedan od proklamovanih prioriteta u procesu pridruživanja EU, nije zabilježila nikakav napredak u proteklom periodu. Ponovo se bilježe pokušaji da se zakonski okvir u različitim oblastima oslabi, umjesto da se poboljša. Organizacije civilnog društva uspjele su zaustaviti proceduru izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, kojima bi se znatno ograničile slobode pristupa informacijama. Ni prijedlog za uvođenje mogućnosti pomilovanja osuđenim ratnim zločincima nije došao do parlamentarne procedure, ali ovakvi slučajevi ukazuju na zabrinjavajuće tendencije u radu izvršnih vlasti. Sloboda okupljanja i dalje nije garantovana svima pod istim uslovima, o čemu svjedoče različiti slučajevi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Sloboda medija i uslovi rada novinara/ki gori su u odnosu na prethodni period, a velike su šanse da će se situacija pogoršati u narednom periodu, s obzirom na predstojeću izbornu kampanju. Manjinske i ranjive grupe i dalje žive u teškim uslovima. Diskriminacija i nasilje su sveprisutni, a izmjene Zakona o zabrani diskriminacije još ne daju željene rezultate na terenu u smislu bolje zaštite. Sveobuhvatne antidiskriminacijske politike i dalje ne postoje. Procesuiranje ratnih zločina i suočavanje s prošlošću, kao preduslovi za kreiranje zdravog okruženja i gradnju zajedničke države, predstavljaju dodatni problem. Politička podrška ratnim zločincima od strane lidera političkih stranaka nastavlja da dijeli već izrazito fragmentirano društvo.

• Details
• Contents