STAVOVI O OBRASCIMA POŽELJNOG PONAŠANJA U SOCIJALNIM SUKOBIMA I RAZINE POREMEĆAJA U PONAŠANJU ADOLESCENATA - Sažetak doktorske disertacije -
ATTITUDES TOWARD DESIRABLE BEHAVIORAL STYLES IN SOCIAL CONFLICTS AND LEVELS OF BEHAVIORAL DISORDERS AMONG ADOLESCENTS

Summary/Abstract: Socijalni sukob je u međuljudskim odnosima motivacijski element osobnog razvoja i društvene evolucije. Na individualnoj i grupnoj razini postaje kontekst za socijalno učenje i prilagođavanje na razlike i različitosti koje su prirodna obilježja ljudskih zajednica. Svaki socijalni sukob ima jedinstveno trajanje, opseg i specifičnu strukturu. Obrasci ponašanja u socijalnim sukobima teorijski su konstrukti koji opisuju najčešće primjenjivana ponašanja u sukobima a razlikuju se prema dobrobiti za dugoročne međuljudske odnose. U radu se teorijski polazi od sljedećih obrazaca ponašanja u socijalnim sukobima: suradnja, prilagodba, kompromis, izbjegavanje i pobjeđivanje. Cetverorazinski pedagoški model procjenjivanja poremećaja u ponašanju od strane razrednika u školi omogućuje klasificiranje adolescenata na razinama poremećaja u ponašanju. Na nultoj su razini učenici čijem ponašanju nije potrebno poklanjati naročitu pozornost u smislu korekcije neprihvatljivog ponašanja. Na prvoj su razini, razini rizika, učenici kod kojih se primjećuju povremena odstupanja od uobičajenog ponašanja većine učenika, a problem se javlja u tolikoj mjeri da ga može riješiti redoviti nastavnički tim. Na drugoj su razini učenici s poremećajima u ponašanju, odnosno s ponašanjima koja se svojim intenzitetom, trajanjem i brojnošču pojavnih oblika bitno razlikuju od ponašanja na razini rizika i njima se bave stručnjaci iz stručne službe škole. Na trećoj su razini učenici s osobito uznapredovalim oblicima poremećaja u ponašanju cime se bavi interdisciplinarni tim stručnjaka izvan škole. Temeljni cilj istraživanja je utvrditi međusobne relacije između različitih stavova o obrascima ponašanja u socijalnim sukobima i razina poremećaja u ponašanju adolescenata. Prvi specifični cilj je utvrditi teorijsko-praktićni okvir društvene poželjnosti ponašanja u socijalnim sukobima, polazeći od suvremene teorije conflict managementa (upravljanja sukobima) autora Wilmot Hocker (1998) i (Weeks, 2000) u hrvatskim socio-kulturnim uvjetima na uzorku adolescenata, učenika strukovnih školaprimorsko- goranske regije. Drugi specifični cilj je utvrditi teorijsku ne/prihvatljivost pojedinog stava prema ponašanju u socijalnim sukobima kod adolescenata na prvoj razini poremećaja u ponašanju, razini rizika, u relacijama s ostalim razinama poremećaja u ponašanju. Slijedom triju ciljeva istraživanja postavljene su sljedeće tri hipoteze. H1: Adolescenti na nultoj razini poremećaja u ponašanju statistički značajno češće iskazuju teorijski prihvatljive stavove prema obrascima ponašanja u socijalnim sukobima, dok adolescenti na prvoj, drugoj i trećoj razini poremećaja u ponašanju statistički značajno češće iskazuju teorijski neprihvatljive stavove prema obrascima ponašanja u socijalnim sukobima. H2: Stavovi prema obrascima ponašanja u socijalnim sukobima su kod adolescenta, učenika strukovnih škola, svojstveni deklarativnom prihvaćanju suradnje i nepoznavanju štetnosti pobjeđivanja u socijalnim sukobima. H3: Stavovi prema ponašanju u socijalnim sukobima kod adolescenata na prvoj razini poremećaja u ponašanju su statistički značajno teorijski neprihvatljiviji od stavova prema ponašanju u socijalnim sukobima kod adolescenta na preostalim razinama poremećaja u ponašanju.

• Details
• Contents