Kratki vodič kroz zakonodavni i institucionalni okvir zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori
Short Guide through Legislative and Institutional Protection of Human Rights in Montenegro

Author(s): Marijana Laković Drašković, Daliborka Uljarević, Boris Marić, Wanda Tiefenbacher, Maja Stojanović
Subject(s): International Law, Human Rights and Humanitarian Law, Politics and law, EU-Legislation
Published by: Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Keywords: Montenegro; human rights; protection; legislation; institutional framework; international law; guide;
Summary/Abstract: Zaštita ljudskih prava je krupan izazov za sva tranziciona društva. Dometi ustavnih, zakonskih i institucionalnih mehanizama zaštite još uvijek imaju ozbiljna ograničenja u praksi, koja precizno dijagnosticira društvene slabosti, bilo da im je izvorište u neodgovornim političkim elitama čiji uticaj na institucije ima negativan uticaj na njihovu efikasnost i efektivnost u radu, ili da je riječ o lošim navikama, tradicionalističkoj demagogiji i predrasudama. Jačanje administrativnih kapaciteta, kroz izgradnju samostalnih institucija imunih na neprimjerene političke uticaje i sposobnih da ostvaruju sadržajnu međunarodnu saradnju i primjenjuju najbolje međunarodne standarde i prakse, predstavlja jedan od nacionalnih prioriteta Crne Gore u procesu uspostavljanja funkcionalnosti demokratije kroz pregovarački proces sa EU. Da bi zaštita ljudskih prava bila sveobuhvatna, normativni i institucionalni okvir moraju biti u punoj koordinaciji. Oblasti koje pokriva poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna ljudska prava) izuzetno su važne za suštinske reforme crnogorskih institucija i spadaju u svojevrsne političke kriterijume za ulazak u članstvo u EU. Na putu približavanja Evropskoj uniji neće postojati manje i više važna ljudska prava, ona su i u ovom procesu nedjeljiva i međusobno zavisna. Stoga ova publikacija daje pregled postojećeg normativnog i institucionalnog sistema Crne Gore u polju zaštite ljudskih prava i sloboda, uz osvrt na potrebne intervencije radi usklađivanja sa međunarodnim institutima, kao i praktične mehanizme zaštite ljudskih prava. Taj osvrt je dat kroz odnos međunarodnog i domaćeg prava, ustavom zagarantovna temeljna prava, osnove kontraverznog pitanja djelotvornosti pravnih lijekova za zaštitu ljudskih prava u pravnom sistemu Crne Gore. Djelotvornost pravnih lijekova ima poseban značaj, kako za građane/ke i njihov interes da im Ustavom i međunarodnim normama zagarantovano pravo bude zaštićeno, tako i za državu Crnu Goru da u budućnosti redukuje broj predstavki prema Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Poseban dio je posvećen institucijama i tijelima za ostvarivanje, promociju i zaštitu ljudskih prava u pravnom sistemu Crne Gore i odnos građanin/ka i državne administracije. Kroz obradu pojma zabrane diskiriminacije se skreće pažnja na potrebu uspostavljanja kontinuiranog sistema zaštite ljudskih prava i sloboda. Dio pitanja u oblasti ljudskih prava koja treba rješavati, postavljen je kao prioritetan za Crnu Goru, a uključuje: slobodu izražavanja i medija, položaj manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, rodnu ravnopravnost, prava djeteta, položaj osoba sa invaliditetom, položaj osoba različite seksualne orjentacije i rodnog identiteta, prava lica lišenih slobode, zabranu mučenja i drugih nečovječnih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, restituciju, itd. Navedena pitanja značajno opterećuju društvene odnose u Crnoj Gori i predstavljaju izazov za uspostavljanje efikasnog i efektivnog sistema zaštite ljudskih prava i sloboda, ali i funkcionalnosti crnogorskog demokratskog društva. Dodatno, ova publikacija obrađuje ljudska prava u Crnoj Gori kroz vizuru međunarodnih izvještaja, što je od posebnog značaja za pravljenje objektivne slike o kapacitetima i dometima crnogorskih institucija u ovoj oblasti. Doprinos toj percepciji, daje se i kroz komparativni prikaz iskustva iz regiona, odnosno iskustva iz Srbije. Konačno, čitalac će naći korisne obrazce i uputstva, kao konkretan putokaz za proaktivnu zaštitu ljudskih prava i sloboda građana/ki Crne Gore. To predstavlja i stav priređivača i autora/ki publikacije o neophodnosti, da svako od nas pojedinačno u svakom trenutku mora imati građansku svijest, savjest i hrabrost da stane na stranu zaštite ljudskih prava i sloboda. Za sebe, ali i za one koji to nisu u mogućnosti.

• Details
• Contents