Crnogorska obrazovna politika i seksualna orijentacija: zastupljenost LGBT tema u školskim programima i udžbenicima
Author(s): Aleksandar Saša Zeković / Language(s): Montenegrine
Keywords: Montenegro; education; school education; policy; LGBT topics; gender; human rights;
Obrazovanje predstavlja ključni sektor za razvoj i napredak svakog društva. U političkom i ekonomskom diskursu Crne Gore obrazovanje dominira kao ključni resurs sveukupnog razvoja. U tom kontekstu, u posljednjoj deceniji, uloženi su intenzivni napori, uključujući i značajne resurse, kako bi se nacionalni obrazovni sistem poboljšao i modernizovao. Trajna intencija obrazovnog sistema je da podrži dalji razvoj Crne Gore kao građanske, demokratske i države socijalne pravde, utemeljene na vladavini prava i da pruži ključni doprinos ekonomskom i društvenom razvoju zemlje, naročito kroz očuvanje i dalje unapređenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Udžbenik je i dalje vodeće nastavno sredstvo pomoću kojeg učenici/ ce stiču odgovarajuća znanja i vještine. Značaj i moć udžbenika je zaista velika jer sasvim legitimno obezbjeđuje transfer društveno poželjnih znanja, vrijednosti i obrazaca ponašanja na mlade generacije. Zato je i važno da se ravnopravnosti, tolerancija i društveno prihvatanje LGBT osoba nađu u njemu. Putem udžbenika se realizuje nastavna komunikacija. Ona se postepeno upotpunjuje drugim sredstvima i dostignućima informacione tehnologije. Možemo konstatovati da su crnogorski udžbenici, u posljednjoj deceniji, prošli kroz značajan kvalitativni razvojni put, po pitanju sadržaja, strukture, grafičke i vizuelne opreme i ukupnog vizuelnog identiteta. Svakom udžbeniku predstoji predmetni program. Iako je obrazovni sistem uglavnom centralizovan, a u kreiranje obrazovne i udžbeničke politike uključen relativno ograničen broj ljudi, s punom odgovornošću se može reći da su crnogorski predmetni programi uglavnom široko postavljeni i da autorima/ kama udžbenika pružaju dovoljno stvaralačke slobode i prostora za afirmisanje rodnog i seksualnog obrazovanja i tema neophodnih za razvijanju fleksibilne ličnosti, spremne na razumijevanje i prihvaćanje učenika/ca različitih od sebe. Drugo je pitanje što nijesu svi autori/ke iskoristili, na odgovoran i profesionalan način, datu slobodu. Sigurno je da su svi oni, u datom trenutku, pružili najbolje od sebe. Ipak, treba imati u vidu i njihova sopstvena ograničenja, limitirana znanja i iskustvo, znatnim dijelom stečena u nedemokratskom i zatvorenom političkom, pa i obrazovnom sistemu. Obrazovnu i udžbeničku politiku, u crnogorskim prilikama, ne možemo posmatrati izolovano od ukupnog političkog, društvenog i ekonomskog konteksta. Zato i možemo reći da predmetni programi i posebno predmetni udžbenici, koji ih prate, nijesu neutralni. Tematika za koju pokazujem interesovanje ovom analizom u ukupnom političkom kontekstu se ignoriše i ne otvara. Radi se o temi koja spada u „drugo“, „ostalo“ i „manje važno“. Takav pristup se nastavlja odnosno ispoljava i u obrazovnom sistemu. Da su udžbenici u potpunosti neutralni i profesionalni oni bi, bez rezervi, bili jednako orijentisani, s odgovarajućim sadržajima, na usvajanje i poštovanje svih ljudskih prava i sloboda. Udžbenici bi tako na mnogo konkretniji i djelotvorniji način bili u funkciji prevencije nerazumijevanja, netolerancije, socijalne isključenosti i diskriminacije i kreiranja buduće društvene kohezije. Pristup „ćutanja“, uglavnom prisutan u našim udžbenicima kada je riječ o LGBT fenomenu, nije saglasan sa promovisanim ciljevima javnog obrazovanja. Ipak, on je sasvim u skladu sa postojećim političkim miljeom i javnim mnjenjem, projektovanim višedecenijskim, neutemeljenim tretiranjem različitih seksualnih orijentacija, postojanja i inkluzije LGBT osoba. Udžbenik se u tom okviru prepoznaje kao instrument usmjeren „na interiorizaciju parcijalnih društveno-pozitivnih vrijednosti, činjenica ili normi društvenoga života, pri čemu se polazi od konkretnih interesa onoga tko inicira i organizira odgojni čin, a zanemaruje ili samo prividno zastupa interes odgajanika”. Sadržajna analiza udžbenika pokazala je kako crnogorski udžbenici u cjelini promovišu ljudska prava i pružaju, relativno uspješno, temeljne smjernice za razvoj demokratske političke kulture mladih. Ipak, udžbenici uglavnom zapostavljaju prikaze i raspravu o brojnim društveno osjetljivim temama kao što su, između ostalih, prava osoba koje pripadaju seksualnim manjinama, različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i familije. Crnogorski udžbenici nemaju negativnih sadržaja o seksualnoj orijentaciji, ali je uglavnom ignorišu. Time se Crna Gora, ipak, pozitivnije legitimiše u odnosu na neke regionalne primjere - Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija - u kojima su registrovani neprimjereni i otvoreno diskriminirajući i naučno neutemeljeni stavovi. Tranzicija i evropske integracije zemlje pred udžbeničkom politikom i pristupima stavljaju dodatnu odgovornost. To je upravo i šansa za otklanjanje uočenih nedovoljnosti. U slučaju postojanja političke i profesionalne volje, postojeći institucionalni okvir, što je veoma značajno i pohvalno, omogućava brzo i djelotvorno upotpunjavanje realizacije nastave, sadržajnije uključivanje LGBT tema i punu integraciju LGBT pitanja u sve relevantne, već odobrene, udžbenike kroz njihova naredna izdanja. Iz Vlade Crne Gore najavljeno je da će svi odobreni udžbenici, prilikom njihovog reprint izdanja, biti jezički prilagođavani pravopisu i gramatici crnogorskog jezika.2 To je, možda, i sasvim realna, operativna i najekonomičnija prilika za odgovorajuće integrisanje LGBT fenomena u udžbeničke sadržaje na koje ova analiza ukazuje.
More...
