KOJEG JE RODA SIGURNOST? 20 godina Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 “Žene, mir i sigurnost” i njezina provedba u Bosni i Hercegovini
WHAT IS THE GENDER OF SECURITY? 20 years of the Security Council Resolution 1325 “Women, Peace and Security” and its implementation in Bosnia and Herzegovina

Contributor(s): Amila Ždralović (Editor), Saša Gavrić (Editor), Mirela Rožajac-Zulčić (Editor)
Subject(s): Politics / Political Sciences, Politics, History, Social Sciences, Gender Studies, Law, Constitution, Jurisprudence, International Law, Human Rights and Humanitarian Law, Civil Society, Sociology, Recent History (1900 till today), Security and defense, Military policy, Social differentiation, Studies in violence and power, Post-War period (1950 - 1989), Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), Migration Studies, Peace and Conflict Studies, Asylum, Refugees, Migration as Policy-fields
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: gender; women; security; peace; migration; security council; UN; Resolution 1325; implementation; BiH; military; armed forces; police forces; COVID-19;
Summary/Abstract: Čast mi je predstaviti ovaj drugi tom zbornika pod nazivom “Kojeg je roda sigurnost?”. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini djelovala je u partnerstvu sa Sarajevskim otvorenim centrom da bi pružila podršku etabliranim praktičarkama i praktičarima te članovima i članicama akademske zajednice, kao i onima koji su tek u usponu, da izvrše važnu analizu angažmana žena u sigurnosnom sektoru, kao i drugih relevantnih tema koje se tiču roda i sigurnosti. Čineći to, naš je cilj da kultiviramo sinergije između akademske zajednice, praktičara i donosilaca odluka u oblastima politike i sigurnosti, kao i da naglasimo važnost uključivanja rodne perspektive u sve aspekte sigurnosti. Djelovali smo u partnerstvu sa Sarajevskim otvorenim centrom da bismo obilježili dvije važne godišnjice: 2020. godine se obilježava 25 godina od kraja sukoba u Bosni i Hercegovini i 20 godina od usvajanja znamenite Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a “Žene, mir i sigurnost”. Ta Rezolucija, nažalost inspirisana sukobima u BiH i Ruandi 90-ih godina 20. vijeka, pomogla je da se ratna i poslijeratna iskustva žena stave u prvi plan kada je u pitanju kreiranje međunarodnih politika djelovanja, naročito u vezi sa mirovnim pregovorima i izgradnjom mira, očuvanjem mira, pomirenjem i obnovom. Iako ostaje još mnogo toga da se uradi u borbi za ostvarenje jednakih prava i mogućnosti, vrijedi se podsjetiti dosadašnjeg napretka. Do danas su 83 države usvojile nacionalni akcioni plan za provedbu Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a, pri čemu je BiH bila jedna od prvih, usvojivši svoj plan 2010. godine. Ponosna sam što predstavljam organizaciju koja u prvi plan svog rada stavlja promociju i ostvarenje rodne ravnopravnosti u državama članicama, našim izvršnim tijelima i terenskim misijama, kao i između njih. OSCE je usvojio svoj Akcioni plan za promociju rodne ravnopravnosti 2004. godine, u vrijeme kada se o rodnim pitanjima rijetko razgovaralo u međunarodnim forumima. Rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti UN-a jedan je od stubova našeg Akcionog plana, a Misija OSCE-a u BiH će nastaviti da pruža podršku partnerskim institucijama iz BiH u promociji njene provedbe. Još od Završnog dokumenta iz Helsinkija usvojenog 1975. godine (koji predstavlja prethodnicu OSCE-a kakvog poznajemo danas), države članice su prepoznale vrijednost sveobuhvatnog pristupa sigurnosti. Ostajemo predani tom pristupu. Sigurnost ljudi ne može biti osigurana oslanjajući se isključivo na snage odbrane i sigurnosti koje se nalaze pod demokratskom kontrolom. Da bi se postigla održiva sigurnost, od ključne su važnosti pristup obrazovanju i zdravstvu, ekonomska stabilnost, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i stabilno okruženje. Rodna ravnopravnost i osiguravanje da gledišta mladih igraju jednu od centralnih uloga u donošenju odluka ostaju u središtu OSCE-ovog pristupa. OSCE je 2019. godine objavio istraživanje pod nazivom “Provedba Agende ‘Žene, mir i sigurnost’ u državama članicama OSCE-a”, u kome je pružen izvanredan pregled provedbe Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a. Preporučujem ga svim zainteresovanim istraživačima i istraživačicama. Svijet se trenutno suočava sa sigurnosnom krizom ozbiljnijom od većine drugih u našem životnom vijeku. Suočeni smo sa pandemijom koja nas je sve prisilila da odigramo jednu od ključnih uloga u pružanju sigurnosti sebi i svojim najmilijima. Širenje koronavirusa zorno je pokazalo našu globalnu međuzavisnost. Ono je naglasilo važnost brige jednih za druge, kao i važnost pružanja podrške i zaštite demokratskim institucijama koje pomažu našim društvima da funkcionišu i djelotvorno rješavaju krize poput ove. Štaviše, ono je pokazalo važnu ulogu koju žene mogu i moraju igrati kao liderke, komunikatorice, istraživačice i zdravstvene djelatnice u borbi protiv pandemije, za dobrobit svih nas. Ti izazovi traže od svih nas, bez obzira da li radimo u tijelima vlasti ili u akademskoj zajednici, da nastavimo da sarađujemo, pratimo, analiziramo i učimo iz iskustava sa kojima se suočavamo. Iskreno se nadam da će, ovim drugim tomom, Sarajevski otvoreni centar i Misija OSCE-a u BiH zajedno dati vrijedan doprinos većem nivou znanja i svijesti o mnogim aspektima provedbe Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a.

• Details
• Contents
• Book Chapters