ALTERNATIVNI PROSTORI/ALTERNATIVNA VREMENA. “TVRĐAVE” MEŠE SELIMOVIĆA, ISMAILA KADAREA I ORHANA PAMUKA
ALTERNATIVE SPACES/ALTERNATIVE TIMES. "FORTRESS" BY MEŠA SELIMOVĆ, ISMAIL KADARE AND ORHAN PAMUK

Author(s): Davor Beganović
Subject(s): Studies of Literature, Novel, Comparative Study of Literature, Bosnian Literature, Serbian Literature, Turkish Literature
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Meša Selimović; Ismail Kadare; Orhan Pamuk; Fortress; alternative spaces;
Summary/Abstract: U promijenjenim uvjetima u kojima se znanost o književnosti našla s početka 21. stoljeća teorijsko je izučavanje prostora zauzelo jednu od centralnih uloga. Tzv. “turns”, kojima je Doris Bachmann-Medick posvetila čitavu studiju (Bachmann-Medick 2006), pomjerili su težište ispitivanja s filološkoga ka raznolikim područjima koja književnost kao ljudsku djelatnost pokušavaju ukotviti u diverzificiranim manifestacijama svijeta života što ih je nemogućno obuhvatiti klasičnim postupcima hermeneutičke ili strukturalne analize. U nizu obrata koje pod njihovim engleskim nazivljem nabraja Bachmann-Medickova jedan je od središnjih spatial turn, dakle prostorni. Proskrbiranje njegova izučavanja u znanosti o književnosti potječe prvenstveno iz teškoga naslijeđa koje ta prvenstveno geopolitička kategorija vuče još iz perioda nacional-socijalizma, ali i kolonijalne ekspanzije europskih velesila. Obrat se sastoji upravo u nužnosti ukazivanja na nove moduse iščitavanja topografije same kulture i njezinih višestrukih upisanosti u tkivo književnih tekstova. Bachmann-Medick sažima različitost dvaju koncepcija prostora na sljedeći način: “[U] novome konceptualiziranju prostor upravo ne podrazumijeva teritorijalnost, sadržitelja tradicija ili čak domovinu [...] Prostor znači socijalnu produkciju prostora koja se zbiva kao višeslojni i često proturječni društveni proces, specifično lociranje kulturalnih praksa, dinamiku socijalnih odnosa koje ukazuju na promjenjivost prostora.” (Bachmann-Medick 2006: 288-9) Pomak od fiksiranog pojma prostora u kojemu ga se nužno dovodi u vezu s prvobitnim nacionalnim teritorijalnim širenjem a potom i sa učvršćivanjem i markiranjem novonastalih granica ka široko shvaćenom procesu kulturalnoga zaposjedanja topografskih vrijednosti zrcali se u književnome prikazivanju tih procesa, ali i u istovremenome sudjelovanju književnosti (i kultura) u njemu.

• Details
• Contents