Rodna neravnopravnost u jeziku: kratka analiza medijskog diskursa u Bosni i Hercegovini
Gender Inequality in Language: A Brief Analysis of Media Discourse in Bosnia and Herzegovina

Author(s): Daniela Jurčić, Ružica Ljubičić
Subject(s): Language studies, Gender Studies, Media studies, Human Rights and Humanitarian Law, Applied Linguistics, Communication studies, Social differentiation
Published by: Transkulturna Psihosocijalna Obrazovna Fondacija (TPO Foundation)
Keywords: feminist linguistics; discrimination; gender sensitive language; women's rights; female identity in language;
Summary/Abstract: U ovom radu problematizirat će se feministička lingvistika kao novo polje istraživanja u našem kontekstu, unutar kojeg se otvara pitanje na koji način su ženski rod odnosno žene vidljive u jeziku. O rodno osjetljivom jeziku počelo se polemizirati 70-ih godina 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi, pa potom globalno. Danas je rodno osjetljiv jezik postao društvena realnost jer u jeziku imamo mnogo primjera u kojima je potvrđena i dokazana diskriminacija žena u odnosu na muškarce. U Bosni i Hercegovini postoje tri službena jezika (bosanski, hrvatski i srpski). U svakom od navedenih prisutna je kategorija gramatičkoga roda u određenim vrstama riječi, kakve su imenice, zamjenice, pridjevi, glagolski oblici, tako da nije moguća upotreba nijedne imenice bez oznake gramatičkoga roda. Upotreba rodno osjetljivog jezika podrazumijeva da u jeziku postoje muški, ženski i srednji rod. Međutim, je li navedena praksa dovoljno zastupljena u svakodnevnom govoru, pisanom i usmenom izražavanju? Koliko je prisutna upotreba rodno senzitivnog jezika u tiskanim medijima? Da bismo na ova pitanja mogli dati adekvatan odgovor, proveden je sedmodnevni monitoring Dnevnog avaza, najtiražnije tiskovine u Bosni i Hercegovini. Analizom tekstova utvrđeno je da rodno osjetljiv jezik još nije prioritet u izražavanju ženske uloge, zanimanja, njenog doprinosa i njenih pogrešaka u društvu. Sedmodnevnom analizom uočeno je da je upotreba rodno osjetljivog jezika u Dnevnom avazu diskriminatorna. Polazna pretpostavka ovoga rada jest da se žene posredstvom jezika sustavno diskriminiraju, a da bi se ženu moglo i u pisanom i govornom jeziku početi tretirati ravnopravnom, promjena je nužna.

• Details
• Contents