Visoko u doba Austrougarske uprave 1878–1918
Visoko during the Austro-Hungarian Rule 1878–1918

Author(s): Zijad Šehić
Subject(s): Economic history, Military history, Political history, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919)
Published by: JU Zavičajni muzej – Visoko
Keywords: Visoko; Austro-Hungarian rule; 19th century; 20th century;
Summary/Abstract: Od sredine XIX stoljeća, kada je pitanje raspada Osmanskog Carstva ušlo u akutnu fazu, porastao je interes evropskih država za Bosnu i Hercegovinu. Posljedica te nove politike bilo je otvaranje konzulata evropskih država u Bosanskom ejaletu: Austrije 1850, Francuske 1853, Velike Britanije 1856, Rusije 1857, Italije 1862. i Pruske 1864. godine. Poseban interes za Bosnu i Hercegovinu pokazivala je Austrija, koja je u Sarajevu otvorila generalni konzulat, a u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru vicekonzulate. Od tada se u Bosnu i Hercegovinu upućuju vojni i politički stručnjaci, novinari, putopisci, uhode... sa zadatkom da upoznaju i opišu zemlju i pridobiju stanovništvo za svoju politiku. Poraz Austrije u ratu s Francuskom (1859) i Pruskom (1866) preorijentisao je politiku Habsburgovaca na istok. Posljedica te političke preorijentacije bio je Šenbrunski sporazum, kojim je Rusija 1873. priznala Austro-Ugarskoj da ima vitalnih interesa u Bosni i Hercegovini. Austro-Ugarska je smatrala da zaposjedanjem Bosne i Hercegovine ostvaruje značajne ciljeve: u strateškom smislu osigurava posjedovanje Istre i Dalmacije, poduzima značajan korak u ekonomskom i političkom prodoru na jugoistok, sprečava stvaranje velike države na južnim granicama, osigurava svom kapitalu značajno privredno područje, a zaposjedanjem Bosne i Hercegovine bilo bi nepotrebno održavanje Vojne Krajine, jer bi ona tada preuzela njenu pograničnu ulogu.

• Details
• Contents