Visoko i okolina kroz historiju 3
Visoko and its Surroundings through History 3
Contributor(s): Đenana Ganić (Editor)
Subject(s): Cultural history, Architecture, Economic history, Military history, Political history, Social history, Historical Linguistics, South Slavic Languages, History of Education, State/Government and Education, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949), History of Art
Published by: JU Zavičajni muzej – Visoko
Keywords: Visoko; Austro-Hungarian period and the period of the Kingdom of Serbs; Croats and Slovenes/Yugoslavia; history; cultural history; socio-political circumstances;
Summary/Abstract: The book "Visoko and the Surroundings Through History III - The Austro-Hungarian Period and the Period of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia" explores the history and cultural history of the Visoko region during these significant periods. It examines socio-political circumstances, economic development, education, architecture, and the cultural life of the community, offering a detailed insight into the region's transformation and heritage.
- E-ISBN-13: 978-9926-8494-3-6
- Print-ISBN-13: 978-9926-8494-3-6
- Page Count: 387
- Publication Year: 2024
- Language: Bosnian
Visoko u doba Austrougarske uprave 1878–1918
Visoko u doba Austrougarske uprave 1878–1918
(Visoko during the Austro-Hungarian Rule 1878–1918)
- Author(s):Zijad Šehić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Economic history, Military history, Political history, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919)
- Page Range:11-55
- No. of Pages:45
- Keywords:Visoko; Austro-Hungarian rule; 19th century; 20th century;
- Summary/Abstract:Od sredine XIX stoljeća, kada je pitanje raspada Osmanskog Carstva ušlo u akutnu fazu, porastao je interes evropskih država za Bosnu i Hercegovinu. Posljedica te nove politike bilo je otvaranje konzulata evropskih država u Bosanskom ejaletu: Austrije 1850, Francuske 1853, Velike Britanije 1856, Rusije 1857, Italije 1862. i Pruske 1864. godine. Poseban interes za Bosnu i Hercegovinu pokazivala je Austrija, koja je u Sarajevu otvorila generalni konzulat, a u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru vicekonzulate. Od tada se u Bosnu i Hercegovinu upućuju vojni i politički stručnjaci, novinari, putopisci, uhode... sa zadatkom da upoznaju i opišu zemlju i pridobiju stanovništvo za svoju politiku. Poraz Austrije u ratu s Francuskom (1859) i Pruskom (1866) preorijentisao je politiku Habsburgovaca na istok. Posljedica te političke preorijentacije bio je Šenbrunski sporazum, kojim je Rusija 1873. priznala Austro-Ugarskoj da ima vitalnih interesa u Bosni i Hercegovini. Austro-Ugarska je smatrala da zaposjedanjem Bosne i Hercegovine ostvaruje značajne ciljeve: u strateškom smislu osigurava posjedovanje Istre i Dalmacije, poduzima značajan korak u ekonomskom i političkom prodoru na jugoistok, sprečava stvaranje velike države na južnim granicama, osigurava svom kapitalu značajno privredno područje, a zaposjedanjem Bosne i Hercegovine bilo bi nepotrebno održavanje Vojne Krajine, jer bi ona tada preuzela njenu pograničnu ulogu.
Privreda u Visokom 1878–1914.
Privreda u Visokom 1878–1914.
(Economy in Visoko 1878–1914.)
- Author(s):Hana Younis
- Language:Bosnian
- Subject(s):Economic history, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919)
- Page Range:57-94
- No. of Pages:38
- Keywords:Visoko; Austro-Hungarian rule; 19th century; 20th century; economy;
- Summary/Abstract:Privredne prilike koje je Austro-Ugarska zatekla nakon okupacije 1878. godine bile su na izuzetno lošem nivou. Izrazito agrarna zemlja kakva je bila Bosna i Hercegovina trebala je ogromna materijalna sredstva kako bi dostigla ostatak Monarhije u privrednom razvoju. Od 1. jula 1879. godine Zemaljska vlada je službeno počela s radom te je prioritet bilo zakonodavno uređenje. Zakon o upravljanju, proklamovan februara 1880. godine, u kojem je navedeno da se će se Bosna i Hercegovina samofinansirati, dao je jasnu sliku da će to biti izuzetno teško. Nerazvijena industrija te izuzetno loša saobraćajna mreža pokazivali su da je takvo finansiranje značilo da će ona ostati na dnu privredno razvijenih pokrajina. Kako bi taj scenarij izbjegla, Zemaljska vlada je brzo nakon okupacije pristupila zakonskoj regulativi, a izuzetno važno je bilo donošenje Trgovačkog zakona 1883. godine koji je umnogome bio prenesen iz već postojećih zakona Monarhije. Važno je istaći da je ovaj zakon pored ostalog regulisao rad firmi, ali i privrednih zadruga, što je bilo izuzetno važno za razvoj trgovine. Za razvoj industrije od posebnog značaja su bila ulaganja u šumska bogatstava i rudarstvo. Zema ljska vlada nije zapostavila ni stočarstvo i poljoprivredu, u koje je značajno ulagala. Od rudnih bogatstava naj važniji su bili so, lignit i željezo, ali je eksploatacija uglja bila posebno važna i profitabilna.
Visoko u Kraljevstvu/Kraljevini srba, hrvata i slovenaca/Jugoslaviji 1918–1941.
Visoko u Kraljevstvu/Kraljevini srba, hrvata i slovenaca/Jugoslaviji 1918–1941.
(Visoko in the Kingdom/Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia 1918–1941.)
- Author(s):Enes S. Omerović
- Language:Bosnian
- Subject(s):Economic history, Political history, Social history, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
- Page Range:95-146
- No. of Pages:52
- Keywords:Kingdom of Yugoslavia; first half of the 20th century; Visoko;
- Summary/Abstract:Krajem 1918. godine Bosna i Hercegovina doživljava i preživljava još jedan društveni lom. U događajima koji su se redali kao na ubrzanom filmu okončana je četrdesetogodišnja austrougarska uprava Bosnom i Hercegovinom, okončano je i četverogodišnje ratno stradanje te proces koji je u različitim oblicima egzistirao od prve polovine XIX stoljeća – proces južnoslavenskog ujedinjenja i stvaranja prve zajedničke jugoslavenske države.
Privredne prilike u Visokom i okolini 1918–1941.
Privredne prilike u Visokom i okolini 1918–1941.
(Economic Conditions in Visoko and its Surroundings 1918–1941.)
- Author(s):Enes S. Omerović
- Language:Bosnian
- Subject(s):Economic history, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
- Page Range:147-193
- No. of Pages:47
- Keywords:Visoko; Kingdom of Yugoslavia; economy;
- Summary/Abstract:Stanovništvo prostora koji je tokom austrougarske uprave administrativno-teritorijalno uobličen u kotar Visoko stoljećima je bilo dominantno agrarno, ukoliko izuzmemo Visoko kao administrativno, trgovačko i zanatsko središte te Vareš kao rudarski kraj. Reljefne karakteristike ovog prostora – 60% planinski predjeli sa nadmorskom visinom od 700 do 1300 metara, 34% brežuljkasti sa nadmorskom visinom između 500 i 700 metara i samo 6% ravnica sa nadmorskom visinom od 300 do 500 metara – te činjenica da je najveći dio prekriven šumom, nisu predstavljali idealno tlo za razvoj poljoprivrede. Međutim, zbog stalnog porasta broja stanovništva od druge polovine XIX stoljeća postepenim krčenjem površina prekrivenih šumom znatno je prošireno obradivo zemljište. I pored tog procesa količina poljoprivrednog zemljišta bila je ograničena i nije mogla zadovoljiti osnovne potrebe sve brojnijeg stanovništva. Na teritoriji Visočkog kotara/sreza, veličine 1.109 km² (110.867 ha), 1928. god. samo je 31.226 ha ili 28,2% predstavljalo ziratna zemljišta (20.972 ha ili 19% oranica, 1.404 ha ili 1,4% voćnjaka, 7.928 ha ili 7,1% livada i 922 ha ili 0,8% pašnjaka u privatnom vlasništvu). Čak 73.925 ha ili 66,5% teritorije bilo je prekriveno šumom (69,018 ha ili 62,1% bilo je u državnom, a 4.907 ha ili 4,4% u privatnom vlasništvu), dok se ostatak odnosio na pašnjake u državnom vlasništvu (3.363 ha ili 3,3%) i javna dobra te građevinsko i neproduktivno zemljište (2.063 ha ili 1,9%). Ovaj disbalans između potreba i stvarnog stanja u dominantno agrarnom društvu na prostoru Visočkog kotara/sreza djelomično je amortizovan razvijanjem saobraćajne infrastrukture, ogromnim prirodnim resursima i naslijeđenom tradicijom njihovog iskorištavanja pa će na ovom prostoru stepen diversifikacije privrede krajem XIX i početkom XX stoljeća postati mnogo veći u odnosu na druge dijelove Bosne i Hercegovine. Zbog eksploatacije šumskih kompleksa na planini Zvijezda, otvaranja rudnika hroma u Duboštici (1886. god.), rudnika željezne rude u okolini Vareša (1886. god. u Šaškom dolu, a zatim na lokalitetima Droškovac, Pržići, Brezik i Smreka), rudnika olova u Borovici (koji je radio samo od 1916. do 1918. god.), rudnika mrkog uglja u Kaknju (1900. god.) i Brezi (1907. god.) kotar Visoko postaje jedna od sirovinskih baza za razvoj industrije u Bosni i Hercegovini, a dio industrijskih kapaciteta niče i na njegovom području – prva visoka peć u vareškoj željezari izgrađena je 1891, druga 1896. god., a krajem XIX stoljeća počinju raditi i prvi pogoni za primarnu preradu drveta.
Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1941.
Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1941.
(Schooling and Education in the Visoko District/County 1878–1941.)
- Author(s):Mubera Pulo, Tarik Silajdžić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Education, School education, State/Government and Education, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
- Page Range:195-223
- No. of Pages:29
- Keywords:Visoko; Austro-Hungarian period; Kingdom of Yugoslavia; education; schooling;
- Summary/Abstract:Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu Austro-Ugarska Monarhija zatekla je potpuno različit obrazovni sistem koji je željela reformirati i uskladiti sa svojim državnim interesima i idejama. S ciljem uspješnog provođenja austrijske državne ideje na čijem čelu je stajao Benjamin Kállay, bilo je nužno izvršiti reformu školskog sistema koja će domaće višekonfesionalno društvo učiniti prijemčivijim za evropske vrijednosti s kraja 20. vijeka. Vješto iskorištavajući vjersku podvojenost bosanskohercegovačkog stanovništva u kojoj Kállay još 1877. godine vidi “najveću teškoću ali i najveću korist za okupatora”, vršena je postepena izgradnja novog sistema školstva u kojem su, pored novih vrsta škola (gimnazije, tehničke škole, trgovačke škole, djevojačke i zanatske škole), vršene zamjene uzora i na polju nastavnih planova, školskih udžbenika i općenito orijentacije prosvjetne politike. U nastavno-obrazovnim koncepcijama nove vlasti škola je bila prva linija odbrane od raspirivanja nacionalnih pokreta te sredstvo vaspitanja novih generacija kojima se nameće kult cara i Habsburške Monarhije. Nacionalne grupe predmeta lišene su bilo kakvog sadržaja sa nacionalnim pretenzijama, a u upotrebi su bili udžbenici koje je strogo kontrolisala i odobravala Zemaljska vlada. Bilo kakav oblik udruživanja s ciljem političke akcije bio je strogo zabranjen, a važan faktor kontrole bio je učiteljski kadar koji je tokom prve polovine austrougarske vlasti u BiH dolazio uglavnom iz drugih dijelova Monarhije.
Kulturno-prosvjetna i druga društva u Visokom 1878–1941.
Kulturno-prosvjetna i druga društva u Visokom 1878–1941.
(Cultural, Educational and Other Societies in Visoko 1878–1941.)
- Author(s):Habiba Efendira-Čehić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Cultural history, History of Education, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
- Page Range:225-252
- No. of Pages:28
- Keywords:Visoko; 19th century; first half of the 20th century; civil society; culture; education;
- Summary/Abstract:Dolaskom austrougarske okupacione vlasti 1878. na tlu Bosne i Hercegovine nastupa novi društveni i politički poredak, koji u okvirima monarhijskog sistema domaćem stanovništvu kreira i nameće novi kulturni geopolitički identitet. U cilju konačnog pripajanja Austro-Ugarskoj, ovo je razdoblje ubrzanih, složenih, proturječnih i uzburkanih društvenih procesa, kako u unutarnjem tako i na međunarodnom planu, u kojem je preobražaj društvene strukture Bosne i Hercegovine iz islamsko-orijentalnog u zapadno-evropski civilizacijski krug tekao sistemski, nekoherentno i, uz korištenje postojećih etno-konfesionalnih podjela, manipulativno. Značajnu ulogu u ovom procesu imala su nova kulturna društva i čitaonice, putem kojih bi se ispunila misija širenja novog društvenog poretka. Nakon izričite zabrane bilo kojeg oblika udruživanja bez odobrenja nove vlasti (1878), naročito nacionalnog, kulturna politika Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini do početka 20. stoljeća sugeriše na osnivanje udruženja koja imaju za cilj propagandu austrougarske kulture, pismenosti i moderne nacije, putem različitih tipova društava multikonfesionalnog karaktera, poput čitalačkih i gospodskih klubova, pjevačkih, sportsko-rekreativnih, humanih, ali i privrednih, zanatskih, strukovnih i drugih društava. Iako su mnoga od njih osnovana pod vjerskim prefiksom, potiskivanje nacionalnog udruživanja kod domaćeg stanovništva 1905. godine izazvalo je nacionalno stranačko političko organiziranje Bošnjaka, Srba i Hrvata, s ciljem njihove integracije u modernu naciju. Tek 1910. godine, donošenjem Zakona o društvima, otvorena su vrata osnivanju brojnih kulturno-prosvjetnih, strukovnih, privrednih i drugih društava nacionalno-konfesionalnog karaktera i djelovanja. Atentatom na prestolonasljednika Franju Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu njihovo djelovanje će biti obustavljeno, srpskim sokolskim društvima i izričito zabranjeno zbog sumnje u umiješanost u atentat i veleizdaju, a zatim prekinuto Prvim svjetskim ratom.
Jezik i pisana riječ u Visokom
Jezik i pisana riječ u Visokom
(Language and the Written Word in Visoko)
- Author(s):Mehmed Kardaš
- Language:Bosnian
- Subject(s):Language studies, Cultural history, Historical Linguistics, South Slavic Languages, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919)
- Page Range:253-275
- No. of Pages:23
- Keywords:Visoko; Austro-Hungarian period; language; script;
- Summary/Abstract:Aneksija Bosne i Hercegovine rezultirala je krupnim promjenama u svim segmentima bosanskohercegovačkog društva. Nakon početnog razdoblja stagnacije, koje je obilježeno snažnim otporom prema Austro-Ugarskoj Monarhiji, BiH se postepeno uključuje u zapadnoevropski civilizacijski krug. Kroz korjenite promjene u obrazovnom sistemu te formiranje brojnih kulturno-prosvjetnih društava, kao i čitaonica, počinje se odvijati intenzivan kulturni život. Međutim, društvene i kulturne promjene nastale nakon aneksije stvorile su svojevrstan procjep u kojem se našlo kompletno bosanskohercegovačko društvo. S jedne strane višesto ljetno naslijeđe iz prethodnog perioda, koje je u značajnoj mjeri oblikovalo sve sfere društveno-političkog i kulturnog života, dok su, s druge strane, u skladu s političkim ciljevima nove uprave, promovirane zapadnoevropske civilizacijske kulturne tekovine. Zalaganja austrougarske vlasti za model svjetovnog obrazovanja, kao i afirmiranje štamparske i izdavačke djelatnosti, postepeno će mijenjati i obrazovni i kulturni život bosanskohercegovačke sredine. Međutim, neophodno je istaći da uvedene promjene, koje su rezultat dobrog poznavanja složenog stanja bosanskohercegovačkog društva, nisu bile radikalne te je u prvim godinama uprave vladao relativno tolerantan odnos prema zatečenom, što se vidi i u odnosu prema pisanoj riječi u svim njenim pojavnostima. Naime, iako je ulagala značajan napor na uvođenju svjetovnog školstva u BiH, što je podrazumijevalo i afirmaciju latiničnog pisma u različitim sferama upotrebe, austrougarska vlast nije imala represivne mjere prema konfesionalnom obrazovanju i oblicima pisane riječi koji su ukorijenjeni u prethodnom periodu. To se posebno odnosi na muslimansko stanovništvo kod kojeg vlada otpor prema kulturi koju percipiraju kao neprijateljsku. Sličan odnos prema austrougarskoj upravi vlada i među pravoslavnim stanovništvom, naročito u vrijeme Benjamina Kállaya (1882–1903), koji pokušava neutralizirati utjecaje koji su dolazili iz Srbije. Suprotno tome, relativno brža integracija katoličkog stanovništva u novi kulturni svjetonazor potaknuta je, između ostaloga, i činjenicom da je riječ o zapadnokršćanskoj civilizaciji, dok je franjevačka kulturna tradicija, koja je i ranije baštinila latinično pismo, kao i sveukupna djelatnost franjevaca na polju pokretanja časopisa još u osmanskom periodu, otvorila put ka bržem uključivanju katoličkog stanovništva u nove tokove pisane riječi. U skladu s navedenim može se konstatirati da forme pisane riječi ne samo u austrougarskom periodu nego i u prvim decenijama XX st. imaju naglašenu konfesionalnu orijentaciju.
Kultura življenja - pisani/kazivani argumenti iz visočke sredine
Kultura življenja - pisani/kazivani argumenti iz visočke sredine
(Culture of Living - Written/Spoken Arguments from the Visoko Area)
- Author(s):Ramiza Smajić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Cultural history, Social history, Cultural Anthropology / Ethnology, Culture and social structure , 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919)
- Page Range:277-296
- No. of Pages:20
- Keywords:Visoko; Austro-Hungarian period; living culture;
- Summary/Abstract:Nakon četiri stotine godina u nekoliko različitih administrativnih formi u okviru Osmanskog Carstva kao države s najbrojnijim etnosima na svijetu, Bosna dolazi pod austrougarsku upravu, a od 1918. god. postaje dijelom uzastopnih, također višenacionalnih država. Te promjene kroz nekoliko državnih sistema i smjenu civilizacija doživljava i visočka sredina, nekadašnja kasaba i nahija sa mjestima koje je obuhvatala.
Arhitektura Visokog 1878–1941.
Arhitektura Visokog 1878–1941.
(Architecture of Visoko 1878–1941)
- Author(s):Ramiza Smajić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Architecture, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949), History of Art
- Page Range:297-363
- No. of Pages:67
- Keywords:Visoko; Austro-Hungarian period; Kingdom of Yugoslavia; architecture;
- Summary/Abstract:Iako su austrougarske trupe pod komandom generala Josipa Filipovića vodile borbe i u okolini Visokog, kao kod sela Doboja zgošćanskog i oko Buka, nisu zabilježena značajnija rušenja samog grada. Hamdija Kreševljaković piše: “Nakon što su se dva dana vodili žestoki bojevi oko Kaknja (15. i 16. kolovoza 1878) noću od 16. na 17. kolovoza udariše čete bečkog ćesara kod Čifluka na jedan bataljon redife i potisnuše ga prema brdu Kraljevcu. Sutradan navali austrijska vojska na Visoko. Boj je trajao 6 sati i kad je Hadžijamaković vidio, da će biti potpuno savladan od pretežno brojnije i potpuno opremljene vojske, povuče se prema Sarajevu, a Visoko zauzeše Austrijanci 17. kolovoza poslije podne...”2 Nova vlast je zadržala zatečenu urbanu strukturu koju su podvrgli djelimičnim regulacijama ulica. Kao i drugdje, i u Visokom su za smještaj nove uprave korišteni zatečeni objekti. Kako su se ti objekti pokazali nepodesni, već osamdesetih godina počela je izgradnja najprije objekata za administrativno-sudske potrebe, a prema opštoj sistematizaciji mjesta, sreskih i okružnih oblasti u Bosni i Hercegovini. Kako je Visoko u vremenu osmanske vlasti dugo vremena bilo sjedište visočke nahije, ta je administrativno-upravna funkcija grada i okoline zadržana u vidu sjedišta sreza, a ovaj visočki srez/kotar bio je u sastavu okružne oblasti Sarajevo. Kotar / srez Visoko su činile općine Kralupi, Mokronozi, Gračanica, Kakanj, Ilijaš, Breza i Vareš. Vareš je imao status kotarske ispostave.
Prilog
Prilog
(Attachment)
- Author(s):Not Specified Author
- Language:Bosnian
- Subject(s):19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
- Page Range:364-365
- No. of Pages:2
- Keywords:attachments; VIsoko; Austro-Hungarian period; Kingdom of Yugoslavia;
Indeks ličnih imena
Indeks ličnih imena
(Index of Personal Names)
- Author(s):Not Specified Author
- Language:Bosnian
- Subject(s):19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
- Page Range:367-387
- No. of Pages:21
- Keywords:index; personal names; Visoko; Austro-Hungarian period; Kingdom of Yugoslavia;
