Arhitektura Visokog 1878–1941.
Architecture of Visoko 1878–1941

Author(s): Ramiza Smajić
Subject(s): Architecture, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949), History of Art
Published by: JU Zavičajni muzej – Visoko
Keywords: Visoko; Austro-Hungarian period; Kingdom of Yugoslavia; architecture;
Summary/Abstract: Iako su austrougarske trupe pod komandom generala Josipa Filipovića vodile borbe i u okolini Visokog, kao kod sela Doboja zgošćanskog i oko Buka, nisu zabilježena značajnija rušenja samog grada. Hamdija Kreševljaković piše: “Nakon što su se dva dana vodili žestoki bojevi oko Kaknja (15. i 16. kolovoza 1878) noću od 16. na 17. kolovoza udariše čete bečkog ćesara kod Čifluka na jedan bataljon redife i potisnuše ga prema brdu Kraljevcu. Sutradan navali austrijska vojska na Visoko. Boj je trajao 6 sati i kad je Hadžijamaković vidio, da će biti potpuno savladan od pretežno brojnije i potpuno opremljene vojske, povuče se prema Sarajevu, a Visoko zauzeše Austrijanci 17. kolovoza poslije podne...”2 Nova vlast je zadržala zatečenu urbanu strukturu koju su podvrgli djelimičnim regulacijama ulica. Kao i drugdje, i u Visokom su za smještaj nove uprave korišteni zatečeni objekti. Kako su se ti objekti pokazali nepodesni, već osamdesetih godina počela je izgradnja najprije objekata za administrativno-sudske potrebe, a prema opštoj sistematizaciji mjesta, sreskih i okružnih oblasti u Bosni i Hercegovini. Kako je Visoko u vremenu osmanske vlasti dugo vremena bilo sjedište visočke nahije, ta je administrativno-upravna funkcija grada i okoline zadržana u vidu sjedišta sreza, a ovaj visočki srez/kotar bio je u sastavu okružne oblasti Sarajevo. Kotar / srez Visoko su činile općine Kralupi, Mokronozi, Gračanica, Kakanj, Ilijaš, Breza i Vareš. Vareš je imao status kotarske ispostave.

• Details
• Contents