Kulturno-prosvjetna i druga društva u Visokom 1878–1941.
Cultural, Educational and Other Societies in Visoko 1878–1941.

Author(s): Habiba Efendira-Čehić
Subject(s): Cultural history, History of Education, 19th Century, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949)
Published by: JU Zavičajni muzej – Visoko
Keywords: Visoko; 19th century; first half of the 20th century; civil society; culture; education;
Summary/Abstract: Dolaskom austrougarske okupacione vlasti 1878. na tlu Bosne i Hercegovine nastupa novi društveni i politički poredak, koji u okvirima monarhijskog sistema domaćem stanovništvu kreira i nameće novi kulturni geopolitički identitet. U cilju konačnog pripajanja Austro-Ugarskoj, ovo je razdoblje ubrzanih, složenih, proturječnih i uzburkanih društvenih procesa, kako u unutarnjem tako i na međunarodnom planu, u kojem je preobražaj društvene strukture Bosne i Hercegovine iz islamsko-orijentalnog u zapadno-evropski civilizacijski krug tekao sistemski, nekoherentno i, uz korištenje postojećih etno-konfesionalnih podjela, manipulativno. Značajnu ulogu u ovom procesu imala su nova kulturna društva i čitaonice, putem kojih bi se ispunila misija širenja novog društvenog poretka. Nakon izričite zabrane bilo kojeg oblika udruživanja bez odobrenja nove vlasti (1878), naročito nacionalnog, kulturna politika Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini do početka 20. stoljeća sugeriše na osnivanje udruženja koja imaju za cilj propagandu austrougarske kulture, pismenosti i moderne nacije, putem različitih tipova društava multikonfesionalnog karaktera, poput čitalačkih i gospodskih klubova, pjevačkih, sportsko-rekreativnih, humanih, ali i privrednih, zanatskih, strukovnih i drugih društava. Iako su mnoga od njih osnovana pod vjerskim prefiksom, potiskivanje nacionalnog udruživanja kod domaćeg stanovništva 1905. godine izazvalo je nacionalno stranačko političko organiziranje Bošnjaka, Srba i Hrvata, s ciljem njihove integracije u modernu naciju. Tek 1910. godine, donošenjem Zakona o društvima, otvorena su vrata osnivanju brojnih kulturno-prosvjetnih, strukovnih, privrednih i drugih društava nacionalno-konfesionalnog karaktera i djelovanja. Atentatom na prestolonasljednika Franju Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu njihovo djelovanje će biti obustavljeno, srpskim sokolskim društvima i izričito zabranjeno zbog sumnje u umiješanost u atentat i veleizdaju, a zatim prekinuto Prvim svjetskim ratom.

• Details
• Contents