Uz obljetnicu Divkovićeva Nauka krstjanskoga i Sto čudesa
With the anniversary of Divković's Nauk krstjanski and Sto čudesa

Author(s): Fra Marko Karamatić
Subject(s): Christian Theology and Religion, Cultural history, Theoretical Linguistics, History of ideas, Bosnian Literature, Croatian Literature, 16th Century, 17th Century, Philology
Published by: Franjevačka teologija Sarajevo
Keywords: Matija Divković; Nauk krstjanski za narod slovinski; Sto čudesa aliti znamenja blažene i slavne Bogorodice; Printing press; Incunable; Franciscans;Bosnian Cyrillic;
Summary/Abstract: Četiri stotine godina prve tiskane knjige na narodnom jeziku iz Bosne i Hercegovine jedna je od stožernih činjenica kulturne povijesti na ovim prostorima. Matija Divković (1563-1631) objavljivanjem Nauka krstjanskoga i Sto čudesa 1611. godine otvara prvu stranicu povijesti knjige na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini, stoljeće i pol nakon izuma tiskarskog stroja. Od epohalnog otkrića tiska, s pomičnim lijevanim slovima, Johanna Gutenberga (o. 1397–1468) u Mainzu, sredinom XV. stoljeća – po nekima najvažnijeg događaja drugog tisućljeća poslije Krista – i tiskanja prve Biblije od 42 retka (1455), najblistavijeg izdanja ranog tiskarstva, prošlo je više od pet i pol stoljeća. Kroz to su se vrijeme dogodile ogromne promjene na kulturnom i civilizacijskom planu zahvaljujući tom događaju. Samo pedeset godina nakon otkrića tiskarskog stroja, u Europi je bilo otisnuto već oko 35.000 izdanja knjiga u 10 milijuna primjeraka, a prema nekim procjenama možda čak u 15 do 20 milijuna. Sve se te knjige – tiskane do 1500. godine – nazivaju inkunabule ili prvotisci. Sačuvano ih je oko 450.000 primjeraka tiskanih u više od 1.100 tiskara. Prvotisci su danas najdragocjeniji sadržaj i ures velikih svjetskih knjižnica.

• Details
• Contents