Prilog poznavanju sudbine slike uskrslog Krista i kralja Stjepana Tomaša porijeklom iz Kraljeve Sutjeske
An Attachment to Knowing the Destiny of the Image of the Christ Resurrected and King Stjepan Tomaš of Kraljeva Sutjeska

Author(s): Ivana Prijatelj Pavičić
Subject(s): Christian Theology and Religion, History, Middle Ages, 15th Century
Published by: Franjevačka teologija Sarajevo
Keywords: image; Christ; king; Stjepan Tomaš; Kraljeva Sutjeska;
Summary/Abstract: Kotorsko-dubrovački slikar Lovro Dobričević je s predstavnikom bosanskih franjevaca Marojem Restićem dogovorio tijekom 1459. i 1460. godine izradu triju slika za bosanske franjevce. Za izradu jedne od slika angažirao je i suradnike, Vukca Rajanovića i Đurđa Bazilja 23. VII 1459. J. Kujundžić i P. Anđelić bili su mišljenja da je Dobričević slikao navedene kompozicije za franjevački samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog. U radnji se pokušava utvrditi za koje su bosanske crkve naručene slike te je li nešto od njih ostalo sačuvano. Autorica drži da je važno bosanske franjevačke narudžbe sagledati u povijesnom kontekstu. Posebice se osvrće na kontekst druge narudžbe od 19. svibnja 1460. kojom je naručena jedna oltarna slika. Za sliku je Dobričeviću drugi predujam isplaćen 18. XI. 1461., a posljednja isplata za postavljanje slike uslijedila je 6. X. 1462. Autorica upozorava da je slika naručena za života kraja Stjepana Tomaš, a dovršena za kraljevanja njegovog sina. On je preminuo u srpnju 1461. godine, a dana 17. XI. 1461. (?) Stjepan Tomašević okrunjen za kralja papinskom krunom u crkvi sv. Marije u Jajcu. U radnji se istražuje može li se narudžba iz 1460. godine povezati s Dobričevićevom slikom Uskrslog Krista s kraljem Stjepanom Tomašem porijeklom iz Kraljeve Sutjeske, koja se danas čuva u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu. Na njenoj poleđini do recentne restauracije 2006. godine bilo je prilijepljeno rodoslovlje obitelji Ohmučević, koje je gotovo identičnih dimenzija kao drveni nosilac slike. Na temelju toga donosi se zaključak da je spomenuto rodoslovlje (povelja za koju se pretpostavlja da ju je za admirala Petra Ivelju Ohmučevića izradio Antun Polus de Matthaeis, bosanski biskup i franjevački provincijal krajem XVI. stoljeća) izvedeno u navedenim dimenzijama s namjerom da se zalijepi na navedenu sliku. Nadalje, postavlja se pitanje je li Dobričević naslikao sliku Uskrslog Krista i kralja za grobnu kapelu obitelji Kotromanić u Bobovcu, u koju je 1461. godine pokopan Stjepan Tomaš. Naime, prikazi Uskrslog Krista u drugoj polovini XV. st. bili su naručivani za zagrobne kapele. Kapela sv. Mihovila na Bobovcu bila je pod patronatom franjevaca. Ukoliko je doista slika Uskrsli Krist i donator bila naručena od strane franjevačke vikarije za mauzolejnu crkvu u Bobovcu, bio bi to dodatan argument za hipotezu da su mauzolejnu crkvu u Bobovcu u tom trenutku opremali franjevci. Pretpostavlja se da su franjevci sudjelovali u aktiviranju crkve za potrebe dinastičkog mauzoleja nakon što je ona izuzeta iz patronata Crkve bosanske. Nadalje, autorica pokazuje da je lik Krista na slici inspiriran antičkim predloškom, uspoređujući tipologiju Dobričevićevog Krista s Antinojem iz Belvederea i Idolinom iz firentinskog Arheološkog muzeja. Citiranje antičkog predloška izraz je Dobričevićevog renesansnog htjenja.

• Details
• Contents