Treba li Bosni i Hercegovini vrhovni sud
Does Bosnia and Herzegovina need a supreme court

Author(s): Nurko Pobrić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; Supreme Court; BiH; necessity; VSTV; HJPC;entities; RS; FBiH; EU;
Summary/Abstract: Neposredni povod za raspravu o temi iz naslova je planirani, ali ne i održani referendum u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, na kome su se građani Republike Srpske trebali izjasniti “šta misle” o radu ovih državnih pravosudnih institucija. Kao što rekosmo, referendum nije održan, jer je Visoka predstavnica EU za sigurnost i spoljnu politiku Catherine Ashton, povodom najavljenog referenduma došla u Bosnu i Hercegovinu (Banja Luku) i obećala, odnosno “dogovorila”(se) s predsjednikom Republike Srpske “o otvaranju strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH”. Republika Srpska je 27. maja 2010. godine uradila dokument za diskusiju pod nazivom “EU-BiH SSP Strukturisani dijalog o pravosuđu” za sastanak koji se trebao održati 6. i 7. juna 2011. godine u Banjoj Luci. Kako prenose Dani od 3. juna 2011. godine, u uvodu dokumenta autori iz RS-a priznaju da je reforma pravosuđa (reforma pravosuđa u BiH) već ura- đena, ali u implementaciji Strategije za reformu sektora pravde, koja je usvojena za period od 2008-2012. godine, “uočavaju se određeni problemi, posebno kada je u pitanju ustanovljavanje vrhovnog suda BiH, status i nadležnost Suda BiH i VSTV-a”. Zatim se govori “o trenutnom stanju” Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. U navedenom Dokumentu ističe se da “ne postoji nijedan valjan razlog ni potreba za uspostavljanjem Vrhovnog suda BiH iz razloga što ne postoji ustavni osnov za uspostavljanje takvog suda, a i putem apelacione jurisdikcije pred Ustavnim sudom BiH (...) mogu se efikasno riješiti slučajevi, između ostalih i nejednaka primjena prava i zaštita ravnopravnosti građana. Uostalom, s razlogom se pozivamo na član 123 Ustava RS-a koji kaže da Vrhovni sud RS-a obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona”. Baveći se Ustavnim sudom BiH, u Dokumentu se izvodi zaključak da “Ustavni sud BiH ne može odlučivati o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda RS-a iz razloga što je Ustavom RS-a propisano da su odluke Ustavnog suda obavezujuće i izvršne na teritoriji RS-a i da izvršenje odluka Ustavnog suda obezbjeđuje Vlada RS-a.” U Dokumentu su posebne kritike upućene na rad Suda BiH “što retroaktivno primjenjuje Krivični zakon”.

• Details
• Contents