Jedan vrhovni sud za BiH?
Single Supreme Court for BiH?
Contributor(s): Edin Šarčević (Editor)
Subject(s): Politics / Political Sciences, Politics, History, Social Sciences, Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Sociology, Recent History (1900 till today), Government/Political systems, Evaluation research, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; judiciary; constitution; Constitutional court; Supreme Court; BiH; necessity; jurisdiction; government; entities; FBiH; RS; reform; EU; EU accession;
Summary/Abstract: Pitanje iz naslova bi se u svakoj evropskoj državi shvatilo kao lakrdijaška pravna dosjetka. U Bosni ono ne stvara reflekse osmijeha; pitanje je ozbiljno i prate ga dramatična upozorenja. Tema je unekoliko izlizana političkim parolama i medijskim eskponiranjem političkih pozicija. No, stručni krugovi (sudije, tužioci, advokati i državni službenici) i akademska zajednica (saradnici univerzitetskih insitucija i naučno-istraživačkih instituta) imaju jasno artikulirine stavove o ovom pitanju. Oni nisu apodiktičke prirode, nego počivaju na analizi pravnog ustrojstva BiH i iznalaze argumente u uporednom pravu, jursidikciji Ustavnog suda BiH i u pozitivnom ustavnom pravu.
Series: Fondacija Centar za javno pravo - Projekti
- Print-ISBN-13: 978-9958-1960-0-3
- Page Count: 165
- Publication Year: 2011
- Language: Bosnian, Croatian, Serbian
Treba li BiH jedan vrhovni sud?
Treba li BiH jedan vrhovni sud?
(Does BiH require a single supreme court?)
- Author(s):Edin Šarčević
- Language:Bosnian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Government/Political systems, Evaluation research
- Page Range:7-19
- No. of Pages:13
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court; Supreme Court; necessity; evaluation; jurisdiction; government; appeal procedure; control; monitoring;
- Summary/Abstract:Pitanje iz naslova bi se u svakoj evropskoj državi shvatilo kao lakrdijaška pravna dosjetka. U Bosni ono ne stvara reflekse osmijeha; pitanje je ozbiljno i prate ga dramatična upozorenja. Tema je unekoliko izlizana političkim parolama i medijskim eskponiranjem političkih pozicija. No, stručni krugovi (sudije, tužioci, advokati i državni službenici) i akademska zajednica (saradnici univerzitetskih insitucija i naučno-istraživačkih instituta) imaju jasno artikulirine stavove o ovom pitanju. Oni nisu apodiktičke prirode, nego počivaju na analizi pravnog ustrojstva BiH i iznalaze argumente u uporednom pravu, jursidikciji Ustavnog suda BiH i u pozitivnom ustavnom pravu.
Vrhovni sud za Bosnu i Hercegovinu: razmišljanja o njegovoj neophodnosti
Vrhovni sud za Bosnu i Hercegovinu: razmišljanja o njegovoj neophodnosti
(Supreme Court for Bosnia and Herzegovina: reflecting on its necessity)
- Author(s):Manfred Dauster
- Contributor(s):Edin Šarčević (Translator)
- Language:Bosnian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation
- Page Range:20-31
- No. of Pages:12
- Keywords:Public law; constitution; judiciary; history; Supreme court; BiH; necessity; thoughts; EU accession;
- Summary/Abstract:Zaista je neobično da na početku analize o neophodnosti uspostavljanja jednog vrhovnog suda stoji alegorija. Ipak, može se uzeti u obzir alegorija čiji je iskaz dovoljno plastičan da bi se pokazalo kako izgleda dilema o najvišem sudu za Bosnu i Hercegovinu.
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine: odgovor na problem ili još jedan projekat u kontinuiranim reformama pravosuđa
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine: odgovor na problem ili još jedan projekat u kontinuiranim reformama pravosuđa
(The Supreme Court of Bosnia and Herzegovina: the answer to the problem or another project in continuous judicial reform)
- Author(s):Sevima Sali-Terzić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research
- Page Range:32-50
- No. of Pages:19
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court; Supreme Court; BiH; judiciary; reforms; court; practices;
- Summary/Abstract:Svaki put kada se progovori o ustavnoj reformi ili o daljnjoj reformi pravosuđa u BiH, nezaobilazna su i pitanja osnivanja vrhovnog suda na nivou Bosne i Hercegovine (BiH). Međutim, argumentacija i “za” i “protiv” svodi se isključivo na političke fraze, tako da ni oni koji zagovaraju osnivanje takvog suda, a niti oni koji se tome protive, ne daju bilo kakve pravne argumente za stav koji zastupaju. Tako je ovo pitanje i danas, nakon više od četiri godine nakon što je izneseno na javnu scenu, i dalje duboko u sferi političkih rasprava i nadmetanja dok je svaka stručna i profesionalna rasprava o tome izostala. Zašto se stručna javnost usteže da raspravlja o ovom pravno zahtjevnom problemu, odnosno, zašto upravo tako “glasno šuti”, također je interesantno pitanje. No, ono nije predmet ove analize.
Treba li BiH jedan vrhovni sud?
Treba li BiH jedan vrhovni sud?
(Does BiH require a single supreme court?)
- Author(s):Ljubomir Ožegović
- Language:Serbian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research
- Page Range:51-64
- No. of Pages:14
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court; Supreme Court; BiH; necessity; jurisdiction; legislation; evaluation;
- Summary/Abstract:U redovima koji slijede centralno pitanje biti će najprije razmotreno s obzirom na opšte usvojena ili preovlađujuća shvatanja teorije države i prava. Takav pristup je opravdan s obzirom na otvorena pitanja tipizacije državnog uređenja Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH). Dalje će se pokušati sagledati raspodjela nadležnosti u okviru BiH, posebno s osvrtom na njihovu raspodjelu između državnog i entitetskog nivoa javne vlasti, kao i na ustavna i zakonska rješenja u pogledu organizacije sudske grane vlasti. U zaključku će na osnovu tako postavljene analize biti ponuđen odgovor na pitanje, da li BiH treba jedan vrhovni sud.
Vrhovni sud BiH — između politike i prava
Vrhovni sud BiH — između politike i prava
(Supreme Court of BiH - between politics and law)
- Author(s):Branko Perić
- Language:Croatian
- Subject(s):Politics, Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law
- Page Range:65-76
- No. of Pages:12
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court; Supreme Court; necessity; BiH; politics; law; jurisdiction; government; entities;
- Summary/Abstract:Priča o potrebi osnivanja Vrhovnog suda BiH dolazila je u javnost iz političke sfere, uglavnom u izbornim kampanjama. Problemom se nisu bavile nadležne državne institucije. Nije ga bilo u programima i planovima ministarstava pravde, savjeta ministara i skupštinskih savjeta. Problem nije bio razmatran ni u profesionalnoj zajednici. Nije ga bilo na dnevnom redu konferencija, okruglih stolova i stručnih savjetovanja.
Treba li Bosni i Hercegovini vrhovni sud
Treba li Bosni i Hercegovini vrhovni sud
(Does Bosnia and Herzegovina need a supreme court)
- Author(s):Nurko Pobrić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research, EU-Accession / EU-DEvelopment, EU-Legislation
- Page Range:77-93
- No. of Pages:17
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional Court; Supreme Court; BiH; necessity; VSTV; HJPC;entities; RS; FBiH; EU;
- Summary/Abstract:Neposredni povod za raspravu o temi iz naslova je planirani, ali ne i održani referendum u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, na kome su se građani Republike Srpske trebali izjasniti “šta misle” o radu ovih državnih pravosudnih institucija. Kao što rekosmo, referendum nije održan, jer je Visoka predstavnica EU za sigurnost i spoljnu politiku Catherine Ashton, povodom najavljenog referenduma došla u Bosnu i Hercegovinu (Banja Luku) i obećala, odnosno “dogovorila”(se) s predsjednikom Republike Srpske “o otvaranju strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH”. Republika Srpska je 27. maja 2010. godine uradila dokument za diskusiju pod nazivom “EU-BiH SSP Strukturisani dijalog o pravosuđu” za sastanak koji se trebao održati 6. i 7. juna 2011. godine u Banjoj Luci. Kako prenose Dani od 3. juna 2011. godine, u uvodu dokumenta autori iz RS-a priznaju da je reforma pravosuđa (reforma pravosuđa u BiH) već ura- đena, ali u implementaciji Strategije za reformu sektora pravde, koja je usvojena za period od 2008-2012. godine, “uočavaju se određeni problemi, posebno kada je u pitanju ustanovljavanje vrhovnog suda BiH, status i nadležnost Suda BiH i VSTV-a”. Zatim se govori “o trenutnom stanju” Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. U navedenom Dokumentu ističe se da “ne postoji nijedan valjan razlog ni potreba za uspostavljanjem Vrhovnog suda BiH iz razloga što ne postoji ustavni osnov za uspostavljanje takvog suda, a i putem apelacione jurisdikcije pred Ustavnim sudom BiH (...) mogu se efikasno riješiti slučajevi, između ostalih i nejednaka primjena prava i zaštita ravnopravnosti građana. Uostalom, s razlogom se pozivamo na član 123 Ustava RS-a koji kaže da Vrhovni sud RS-a obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona”. Baveći se Ustavnim sudom BiH, u Dokumentu se izvodi zaključak da “Ustavni sud BiH ne može odlučivati o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda RS-a iz razloga što je Ustavom RS-a propisano da su odluke Ustavnog suda obavezujuće i izvršne na teritoriji RS-a i da izvršenje odluka Ustavnog suda obezbjeđuje Vlada RS-a.” U Dokumentu su posebne kritike upućene na rad Suda BiH “što retroaktivno primjenjuje Krivični zakon”.
Treba li Bosni i Hercegovini jedan vrhovni sud: prilog raspravi
Treba li Bosni i Hercegovini jedan vrhovni sud: prilog raspravi
(Does Bosnia and Herzegovina need a single supreme court: a contribution to the debate)
- Author(s):Goran Marković
- Language:Serbian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Government/Political systems, Evaluation research
- Page Range:94-108
- No. of Pages:15
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court; BiH; Supreme Court; debate; necessity; government; judiciary;
- Summary/Abstract:U pravnoj literaturi i političkom životu u Bosni i Hercegovini često se ističe potreba osnivanja institucije sudske vlasti koja bi vršila funkciju državnog vrhovnog suda. Ovo pitanje je utoliko kompleksnije ukoliko se osnivanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine povezuje sa procesom prenosa nadležnosti sa entiteta na državu. Ako se problem tako postavi, politički argumenti postaju dominantni, a pravne analize često služe samo za opravdanje određenog političkog stava. Očigledno je da rasprava o potrebi osnivanja ove institucije ima više aspekata: terminološki, koji se tiče samog naziva institucije; politički, koji je povezan sa političkim implikacijama njenog eventualnog osnivanja; pravni, gdje se postavljaju suštinska pitanja organizacije, sastava, načina izbora i, naravno, nadležnosti Vrhovnog suda. Osjetljivost problema je veća ukoliko se uzmu u obzir kontroverze koje su pratile i još uvijek prate osnivanje i rad Suda Bosne i Hercegovine.
Osnivanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine kao uslov za članstvo u Evropskoj uniji
Osnivanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine kao uslov za članstvo u Evropskoj uniji
(Establishment of the Supreme Court of Bosnia and Herzegovina as a condition for membership in the European Union)
- Author(s):Zlatan Meškić
- Language:Bosnian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Government/Political systems, EU-Accession / EU-DEvelopment
- Page Range:109-140
- No. of Pages:32
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court; BiH; Supreme Court; necessity; EU; EU accession; condition; entities; jurisdiction;
- Summary/Abstract:Nepostojanje Vrhovnog suda BiH u nauci se posmatra kao nedostatak pravosudnog sistema koji neposredno onemogućuje osiguranje ravnopravnosti subjekata i stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, te ujednačenu primjenu prava na cjelokupnoj teritoriji BiH . Dok Vrhovni sudovi Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) ovu ulogu preuzimaju na nivou entiteta, te apelacioni sud Brčko distrikta na teritoriji Brčko distrikta, na državnom nivou zaštita postoji pred Ustavnim sudom putem apelacione nadležnosti, ali samo u okviru pitanja sadržanih u Ustavu BiH “kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH” u skladu sa čl. VI/3b) Ustava. Apelaciona jurisdikcija Ustavnog suda unutar okvira čl. VI/2b) Ustava BiH je jedini pravni prostor u kojem se ostvaruje sudska piramida sve do državnog vrha, pa sudije Ustavnog suda u njoj vide sredstvo za djelomičnu nadoknadu nedostatka postojanja Vrhovnog suda na državnom nivou . Komisija je u izvještaju o napretku BiH u 2007. godini konstatovala da Ustavni sud zbog nepostojanja Vrhovnog suda BiH sve više djeluje kao apelacioni sud . Razlog zbog kojeg Ustav BiH nije predvidio Vrhovni sud na državnom nivou može se potražiti u podjeli nadležnosti između države i entiteta, izričito uređene čl. III Ustava BiH. Ustav BiH u svom čl. III/1 navodi isključive i pored njih u čl. III/5 određene dodatne nadležnosti države. Sve nadležnosti koje nisu izričito Ustavom povjerene državi u skladu sa čl. III/3a) u nadležnosti su entiteta. Pri tome čl. III/1 ne navodi državnu nadležnost u krivičnim i civilnim stvarima, što je rezultiralo donošenjem cjelokupnog seta propisa iz ovih oblasti na entitetskom nivou. Moglo bi se zaključiti da su uvjetovani podjelom nadležnosti iz čl. III Ustava BiH nastali samostalni entitetski pravni prostori u krivičnim i civilnim stvarima, pa bi i državni Vrhovni sud koji bi ujednačavao primjenu propisa u ovim oblastima izgubio svrhu postojanja. Do ovakvog zaključka došla je Venecijanska komisija u svom Mišljenju o potrebi za sudskim organom na nivou države BiH od 1998. godine , konstatujući da je nedostatak Vrhovnog suda na nivou BiH u skladu sa posebnostima podjele nadležnosti između države i entiteta prema Ustavu BiH. Tada je Venecijanska komisija ocijenila da prema Ustavu BiH treba biti uspostavljen sudski organ koji će imati nadležnosti u pogledu izbornih zakona i upravnih sporova, što se dogodilo uspostavom Suda BiH u 2000. godini, čija nadležnost je većinom ograničena na državne zakone .
Da li je Bosni i Hercegovini potreban jedan vrhovni sud
Da li je Bosni i Hercegovini potreban jedan vrhovni sud
(Does Bosnia and Herzegovina need a single supreme court)
- Author(s):Vesna Rakić-Vodinelić
- Language:Serbian
- Subject(s):Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research
- Page Range:141-164
- No. of Pages:24
- Keywords:Public law; constitution; Constitutional court;Supreme court; BiH; necessity; appellate jurisdiction;
- Summary/Abstract:Pitanje iz naslova je jedan od predmeta javne debate u Bosni i Hercegovini. Ono se uglavnom situira u aktuelni politički kontekst i doživljava se kao pitanje buduće sudbine bosanskohercegovačke teritorijalne celovitosti i/ili ustavne teritorijalne organizacije: zastupnici centrifugalnog pristupa smatraju da za institucijom kakva je vrhovni sud sa nadležnošću na čitavoj teritoriji BiH nema potrebe, zastupnici centripetalnog pristupa misle suprotno.
Autori priloga
Autori priloga
(Contributors)
- Author(s):Author Not Specified
- Language:Bosnian
- Subject(s):Essay|Book Review |Scientific Life
- Page Range:165-165
- No. of Pages:1
