Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini
Roma access and trust in security and justice institutions in Bosnia and Herzegovina

Author(s): Nejra Veljan, Lejla Arnaut, Maida Ćehajić-Čampara
Contributor(s): Dervo Sejdić (Editor), Majda Halilović (Editor)
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Human Rights and Humanitarian Law, Public Administration, Security and defense, Ethnic Minorities Studies, Socio-Economic Research, Court case
Published by: Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH
Keywords: BiH; minorities; Roma; security; judiciary; institutions; access; trust;
Summary/Abstract: Na popisu iz 2013. godine 12.583 osobe izjasnile su se kao Romi i Romkinje, dok su 252 osobe iskoristile drugačije termine, poput „bošnjački Rom“, „Ciganin“, „muslimanski Rom“, „bijeli Rom“ itd., dok se dvanaest osoba izjasnilo kao Egipćani. Procjene o broju Roma koji žive u Bosni i Hercegovini ne podudaraju se sa zvaničnim podacima popisa. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine procjenjuje da u državi živi najmanje 25.000 do 30.000 Roma. Međunarodne i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu izvještavaju o sistemskoj, višestrukoj i višegeneracijskoj isključenost romske populacije koja ostavlja snažne posljedice na kvalitetu života velikog broja Roma u Bosni i Hercegovini. Romska populacija susreće se s velikom stopom nezaposlenosti, lošim stambenim uslovima i diskriminacijom u institucijama i javnom životu. Izuzetno mali broj Roma radi u policiji i drugim javnim ustanovama, dok se samo jedna sutkinja u Bosni i Hercegovini izjašnjava kao Romkinja. Nije zvanično utvrđeno koliko Roma u Bosni i Hercegovini ne posjeduju lične dokumente, čime im se ograničava pristup građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Nemogućnost pribavljanja dokumenata povezana je sa siromaštvom i niskim društvenim statusom romskih zajednica, što vodi daljnjoj isključenosti iz javnog života. Romi nailaze na brojne prepreke u ostvarivanju pristupa osnovnom i srednjem obrazovanju, jer često romske porodice ne mogu platiti troškove školovanja djece. Romi i sami nerijetko odustaju od školovanja zbog diskriminacije. Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini tokom protekle decenije pokazala su da patrijarhalni stavovi i niži stepen obrazovanja Romkinja u odnosu na muškarce sunarodnjake imaju veliki uticaj na nizak standard i izloženost Romkinja nasilju i diskriminaciji i unutar i van svojih zajednica. Aktivnosti koje provode institucije usmjerene na zapošljavanje, obrazovanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu često ne daju odgovarajuće rezultate; nekada aktivnosti nisu adekvatno usklađene s potrebama, a nekada izostaje praćenje i održivost pojedinih aktivnosti. Atlantska inicijativa provela je istraživanje u periodu od aprila do juna 2020. godine s osnovnim ciljem da istraži stavove romske populacije kada je riječ o pristupu i povjerenju Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa. Studija osigurava uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom. Polazeći od rezultata istraživanja, formulirali smo preporuke za unapređenje položaja Roma neophodne za jačanje povjerenja između romske populacije i institucija u Bosni i Hercegovini. Identificirane su prepreke izgradnji povjerenja Roma u pravosudne institucije, kao i specifični problemi i potrebe kada je riječ o pristupu Romkinja pravosudnim institucijama. Istraživanje je zamišljeno i kao podsticaj bosanskohercegovačkim institucijama i međunarodnim organizacijama da, polazeći od specifičnih potreba romske populacije, omoguće bolji i ravnopravan pristup Roma i Romkinja pravosudnom sistemu. Metode koje su primijenjene u istraživanju uključuju normativnu analizu važećih domaćih i međunarodnih propisa, analizu postojeće literature i provedenih istraživanja te prikupljanje podataka putem polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s Romima i predstavnicima/cama pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. Iako je inicijalno predviđeno da istraživanje uključi veći broj detaljnih intervjua, od predviđenog broja intervjua se moralo odustati uslijed početka pandemije izazvane virusom bolesti COVID-19. Mogućnost provođenja online intervjua i fokus grupa, nakon konsultacija s predstavnicima romskog Udruženja „Kali Sara“, nije uzeta u razmatranje zbog slabijeg pristupa sredstvima internetske komunikacije većine Roma. Ankete, iako predstavljaju mišljenje ograničenog uzorka romske populacije, pružaju uvid u veoma složenu temu pristupa Roma pravosuđu. Kreiranju ankete istraživačice su prišle sa stanovišta da su Romi ugroženi kada je riječ o pristupu javnim institucijama zbog sistemske diskriminacije i isključenosti iz društvenih tokova. Romske nevladine organizacije, s kojima je Atlantska inicijativa imala priliku da sarađuje, navode da opća populacija, kao i osobe koje rade s Romima, nerijetko imaju implicitne predrasude kojih nisu svjesni i da je potrebno ozbiljno i sistemsko tretiranje anticiganizma u Bosni i Hercegovini, odnosno višestruke, dugotrajne diskriminacije, predrasuda i pogrešnih stavova o Romima, što je česta pojava u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. U vezi s navedenim, a u cilju stvaranja atmosfere povjerenja tokom provođenja istraživanja, Atlantska inicijativa i Udruženje „Kali Sara“ donijeli su odluku da istraživači na terenu budu Romi kako bi se ostvario viši stepen povjerenja u istraživače i dobile što preciznije informacije. Sudije koje su zaposlene na različitim referatima i lokacijama i koje imaju profesionalno iskustvo u radu s Romima odgovarale su na otvorene upitnike koji su im dostavljeni putem elektronske pošte. Osim svojih ličnih iskustava i stavova, sudije su adresirale i pitanja općih stavova prema problemima pristupa i povjerenja Roma prema pravosudnim institucijama. Metode istraživanja, lokacije na kojima je istraživanje rađeno, kao i usaglašavanje upitnika proces je koji je usaglašavan između Atlantske inicijative i Udruženja „Kali Sara“. Interpretaciju i analizu rezultata uradile su istraživačice Atlantske inicijative. Osobe s kojima su obavljeni polustrukturirani intervjui pripadaju različitim starosnim i socioekonomskim skupinama i žive na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Romi koji su učestvovali u istraživanju podijeljeni su u dvije kategorije: Romi angažirani u nevladinim organizacijama (11 učesnika/ca) i Romi koji nisu uključeni u rad organizacija i nisu aktivni u javnom i/ili političkom životu (136 učesnika/ca). Od navedenog broja u istraživanju je učestvovalo 73 posto muškaraca i 27 posto žena, što dovodi do problematizacije omjera žena i muškaraca koji su obuhvaćeni istraživanjem. Ukupno sedam sudija dalo je odgovore na pitanja koja su se odnosila na pristup Roma institucijama pravosuđa. Istraživanjem su obuhvaćena ukupno 154 ispitanika. Kada govorimo o metodološkim ograničenjima ovog istraživanja, primarno moramo spomenuti ograničen broj intervjuiranih Roma te da se nalazi istraživanja ne mogu generalizirati za cijelu romsku populaciju. Uprkos ograničenjima, studija obezbjeđuje uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom.

• Details
• Contents