Političarka u BiH: Politički objekt ili aktivan politički subjekt u 2012. godini?
A Female Politician in Bosnia and Herzegovina: A Political Object or an Active Political Subject in 2012?

Author(s): Bojan Pavlović
Contributor(s): Dženana Alađuz (Editor), Jadranka Miličević (Editor)
Subject(s): Gender Studies, Sociology, Political history, Social history, Government/Political systems, Politics and society, Present Times (2010 - today)
Published by: Fondacija CURE
Keywords: Female politician; Bosnia and Herzegovina; Gender and politics; Political subjectivity; Political participation; Women in politics; Gender equality; Political roles; 2012; Political analysis;
Summary/Abstract: Prevazilaženje rodnih stereotipa, uspješnije korištenje rodno senzibilnog jezika, smanjenje seksističkih razmišljanja, izvještavanja, smanjenje diskriminacije žena u medijima, prezentiranje političarke kao subjekta a ne kao objekta političkih kampanja, lekcije su koje će, čini se, bosanskohercegovačko društvo morati učiti još dugo. Mediji korigiraju pristup navedenoj problematici, ali je to i dalje daleko od željenog i potrebnog kako bi se političarke afirmirale na adekvatan način u Bosni i Hercegovini. Nastavlja se promoviranje poznatih političkih lica naslovnica, dok se istovremeno ostavlja malo ili nimalo prostora za promoviranje kandidatkinja. O tome svjedoči podatak u ovom istraživanju, tijekom kojega je u periodu monitoringa na naslovnicama dnevnih novina i magazina/časopisa identificirano sedam fotografija kandidata, a niti jedna kandidatkinje. Jednostavno i formalno poštivanje kvota na izbornim listama, pristup medija pri traženju stručnih političkih mišljenja ostavlja dubok trag kroz očito prisutan patrijarhalni stav o podijeljenim ulogama muškarca i žene, što se i dalje odražava na političku scenu u BiH. Takav pristup najbolje je vidljiv ako se analiziraju kanali kojima se političke stranke obraćaju glasačkom tijelu, a to su upravo političari (u kategoriji "izbori" citirane osobe u 74% slučajeva) dajući ženi sekundarnu ulogu osobe koja postaje samo broj na glasačkoj listi (u kategoriji "izbori" političarke su citirane osobe u 14% slučajeva). Da političari vode glavnu riječ na više načina potvrđuje i podatak o fotografijama na kojima se pojavljuju tijekom predizborne kampanje u rubrici Izbori. Fotografije političara zauzimaju ukupno 57% prostora predviđenog za fotografije u rubrici Izbori, političarkama pripada 10% fotografija, a stranačke kolege i kolegice pojavljuju se zajedno u 33% slučajeva. Ovi lokalni izbori u bosanskohercegovačkoj javnosti ostat će zapamćeni i po specifičnom načinu naglašavanja i isticanja fizičkog izgleda na fotografijama političarki kroz inicijativu medija da se organizira "Miss Lokalnih izbora 2012" te na taj način postali "... samo dio političkog cirkusa u kojem trebamo birati...". Međutim, ohrabruje činjenica da analiza fotografija koje su pratile kandidate/ kandidatkinje u rubrikama koje se tiču Lokalnih izbora 2012. nije zabilježila postojanje fotografija koje eksplicitno naglašavaju fizički izgled političarki. Stereotipne priče dio su svakodnevnice i gotovo je nemoguće otvoriti dnevne novine, sedmične ili mjesečne časopise i ne pronaći jednu takvu. Obećavajući podatak je da su u rubrici Izbori istraživači identificirali samo jednu priču o stereotipu (manje od 1%) te 259 priča (99%) za koje je utvrđeno da ne sadrže nikakvu priču o stereotipu. U "ostalim političkim" rubrikama pronađeno je 4.565 tekstova koji nisu ni na koji način u vezi sa stereotipima te 17 tekstova koji su priča o stereotipu/ima. Dok političke stranke u prvi plan nastavljaju postavljati političare (u kategoriji "izbori" muškarci su citirani u 74% slučajeva) mediji, svjesno ili nesvjesno, korigiraju tako nešto kroz korištenje rodno senzibilnog jezika tijekom izvještavanja (u kategoriji "izbori" zabilježena su 33 rodno senzibilno napisana teksta). Stvaranje začaranog kruga nastavlja se promoviranjem većeg broja političkih kandidata nego političkih kandidatkinja. Opća situacija u bosanskohercegovačkoj politici i medijskom prostoru tijekom predizborne kampanje potvrđuje zabrinjavajuću činjenicu da smo i dalje većim dijelom patrijarhalno društvo koje ne može ili ne želi priznati da političarka vrijedi jednako kao i političar, a da država može i mora pokušati ženu uključiti u aktivne političke tokove, a ne kao političku marionetu.

• Details
• Contents