Rodno uslovljeni problemi u sektoru urbane mobilnosti u Sarajevskom kantonu - Studija i preporuke za poboljšanja
Gender-Related Issues in the Urban Mobility Sector in the Canton of Sarajevo – Study and Recommendations for Improvements

Author(s): Amina Dizdar
Subject(s): Politics, Gender Studies, Social differentiation, Rural and urban sociology, Social Norms / Social Control, Transport / Logistics
Published by: Sarajevo Open Centre
Keywords: Urban environments; Sarajevo BiH; gender; issues; recommendations; improvements;
Summary/Abstract: Urbani transportni sistem Sarajeva, nekada napredan, a potom uništen tokom rata, popravljen je kako bi zadovoljio svoje korisnike/ce. Međutim, povećana upotreba motornih vozila, neadekvatan javni prevoz i briga za okoliš doveli su do nezadovoljstva, prvenstveno zbog gužve tokom saobraćajnih špica i problema s pouzdanošću unutar sistema. Kanton Sarajevo ima značajnu moć odlučivanja nad urbanom mobilnošću, pri čemu se fokusira na održivi razvoj i usklađuje svoje inicijative s EU energetskom strategijom do 2030. godine i ciljevima održivog razvoja (COR). Naporima koji su navedeni u Planu održive urbane mobilnosti (SUMP), međutim, nedostaje aspekt rodne ravnopravnosti. Zanemaruju se šire teme poput dugih čekanja i udaljenosti vožnji, što utiče na iskustva žena i zahtijeva sveobuhvatniji pristup urbanom planiranju. Plan također zanemaruje i hitnu potrebu za rodno osjetljivim javnim prevozom, kako bi se poboljšala mobilnost i autonomija žena. Gender akcioni plan Kantona Sarajevo (GAP) također je nedostatan kada je u pitanju prepoznavanje rodno uslovljenog jaza u kontekstu saobraćaja i urbane mobilnosti. Na anketu koju je Sarajevski otvoreni centar sproveo u septembru 2023. godine odgovorilo je 213 žena iz Kantona Sarajevo, uglavnom dobi od 35 do 50 godina. Cilj ankete je bio razumjeti probleme s kojima se korisnice javnog prevoza susreću. Između ostalog, uključivala je pitanja o sigurnosti i dostupnosti za majke, trudnice i starije žene. Anketa je pružila zabrinjavajući uvid u ranjivost žena i rodnu neravnotežu, što su teme koje se inače ne obrađuju. Skupe karte za prevoz u Bosni i Hercegovini nesrazmjerno pogađaju porodice s jednim zaposlenim članom i više djece. Žene često svakodnevno koriste javni prevoz (49,8%), a od tog broja njih 52,6% koristi više vrsta prevoza u jednom danu. Žene obično troše od 50 do 70 KM (25 do 35 EUR) na karte mjesečno (22,5%). Javni prevoz značajno utiče na svakodnevne odluke o životu koje se tiču ekonomskih prilika i sigurnosti. Značajan broj žena koje su anketirane doživjele su nasilje i općenito se osjećaju nesigurno koristeći javni prevoz, posebno žene koje rade noćne smjene. Uprkos visokim stopama uznemiravanja – službene statistike nedostaju – 93 posto žena smatra da javni prevoz nema jasno naznačene informacije o prijavljivanju i sprečavanju incidenata. Međutim, postoje već utvrđene prakse koje se mogu smatrati modelima, kao na primjer one koje se koriste u Beču, Londonu i Madridu. U sinergiji s praktičnim mehanizmima lokalnih vlasti za sprovedbu rodne osviještenosti u projektima javnog prevoza – i uz kredite finansijskih institucija – ove prakse mogu pružiti visokokvalitetan javni prevoz koji bi uzeo u obzir ove rodno specifične nejednakosti i poboljšao ukupnu mobilnost i autonomiju žena.

• Details
• Contents