Vjerska obilježja u pravosuđu Bosne i Hercegovine – pro et contra
Religious symbols in the judiciary of Bosnia and Herzegovina - pro et contra

Author(s): Demirel Delić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Public Law, Theology and Religion, Evaluation research, EU-Legislation
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; judiciary; courts; religion; religious symbols; religious features; BiH; evaluation; European court for human rights; VSTV;
Summary/Abstract: Normativni osnov Zaključka VSTV-a koji je izazvao burne reakcije je nesporan. VSTV nije prekoračio svoja ovlaštenja donošenjem Zaključka, suštinski se radi o interpretaciji važećih pravnih propisa u pravnom poretku. Ipak, sam smisao pravnih standarda je diskutabilan! Naime, ESLJP i normativni propisi Bosne i Hercegovine nisu uniformni. Sam ESLJP nema konzistentnu praksu koja nudi egzaktne odgovore na sporna pitanja uspostave standarda sekularne države. Smisao sekularne države jeste da vjera i država djeluju odvojeno. Prisustvo vjere u javnoj sferi nije aspolutno zabranjeno. Međutim, koncepcija sekularne države treba da bude prilagođena konkretnom društvu. Postavlja se pitanje interesa promocije vjere u javnoj sferi društva koje je prije dvije decenije krvavim sukobom rješavalo, između ostalog, i pitanje vjere. Krhka, ispunjena tenzijama Bosna i Hercegovina, treba maksimalno uvažavati princip harmonije, pluralizma i neutralnosti. Isticanjem vjerskih obilježja nosioci pravosudnih i javnih funkcija rizikuju sasvim opravdanu zebnju korisnika njihovih funkcija. Vjerska obilježja (nedvosmisleno) ukazuju na oficijelnu vezu institucija javne vlasti sa jednom religijskom skupinom i, eventulno jednim narodom, u društvu koje je pluralno. Sfera koja bi trebala da bude barjaktar slobode, neutralnosti, nepristrasnosti u post-konfliktnom društvu, u društvu u kojem vjerske zajednice nemaju častan historijat djelovanja proteklih decenija, biva patronizirana sve intenzivnijim religijskim uticajem. O uzroku se ne vodi polemika, a to je indikativno za odvojenost države od vjere. Pozivanje na tradiciju dozvoljenog nošenja vjerskih obilježja u javnoj sferi, za pravnike nema relevantan značaj. Tradicija ne podrazumijeva zabranu preispitavanja uvriježenih rituala i predstava. Ipak, Zaključak VSTV-a koji se odnosi na stranke i tužilaštvo, nema uporište u pozitivnim normama BiH! Ukoliko se za tužioce može pronaći analogan razlog legitimnost za uvođenje zabrane isticanja vjerskih obilježja, postavlja se pitanje koji je legitimni razlog, bez prethodno provedene javne debate, za zabranu nošenja vjerskih obilježja strankama, a bez pravnog osnova u nacionalnim normama?!

• Details
• Contents