Implikacije zaključka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama
Implications of the High Judicial and Prosecutorial Council's Conclusion on the Prohibition of Highlighting Religious Features in Judicial Institutions

Author(s): Jasmin Muratagić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Theology and Religion
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; High Judicial and Prosecutorial Council; conclusion; implications; religion; religious features; religious symbols; judiciary; institutions; BiH; VSTV;
Summary/Abstract: Analiza pokazuje da, u pogledu sudova i nosilaca sudijske funkcije, te službenika u sudskim organima, zaključak VSTV-a BiH dosljedno slijedi važeći normativni (sekularni) okvir FBiH/BiH. Prema osnovnom principu sekularne države – principu neutralnosti – zgrade i prostorije sudova moraju biti pošteđene od isticanja vjere i vjerskih simbola, te na jednak način, i na simboličkoj razini, jednako pripadati svim građanima BiH. U protivnom, nepoštivanje obaveze vizualne neutralnosti sekularne BiH može biti dovesti do, ne samo povrede prava stranaka na pravično suđenje, nego i (dodatno) destabilizirati sudski, odnosno cjelokupni pravni sistem u BiH. Prema važećem normativnom okviru jednako važi i za nosioce sudijske funkcije. Zasebno ostaje pitanje da li je važeća mjera sekularnosti opravdana u pogledu službenika u sudskim organima? Posebice u pogledu onih službenika koji nemaju kontakta sa strankama, a koji žele da konzumiraju pravo na slobodu vjere/uvjerenja, čime se ni na koji način ne bi narušavalo načelo neutralnosti i nepristrasnosti sudstva, odnosno pravo stranaka na pravično suđenje iz člana 6 EKLJP-a. U pogledu tužilačkih organa i tužilaca moglo bi se istaći da važe jednaki principi kao i za sudove. S obzirom da referentni propisi koji se odnose na tužilačke organe i tužioce pitanja isticanja vjere i vjerskih ubjeđenja ostavljaju nedorečena, zaključak VSTV-a BiH se oslanja na Kodeks tužilačke etike i slijedi mjeru sekularnosti uspostavljenu u tački 4.4. U poglavlju 4.2. pokazano je da, u kontekstu normativne kvalitete, Kodeks tužilačke etike udovoljava uslovima afirmisanim kroz praksu ESLJP-a da ograničenje manifestacije vjerskih sloboda mora biti u „skladu sa zakonom“. Međutim, u pogledu uposlenika (službenika) u tužilačkim organima, indikativno je da je VSTV BiH zaključkom prekršilo načelo zakonitosti u materijalnom smislu. Imajući u vidu društveni značaj tužilačkih organa, a s obzirom na postojeće praznine u referentnim propisima (zakonima o tužilaštvima u BiH), zakonodavna vlast morala bi u što skorijem roku zakonskim izmjenama riješiti pitanje (de)sekularizacije ovih institucija, jednako na cijeloj teritoriji BiH. Tako bi se spriječile moguće zloupotrebe ovlaštenja i dosljedno uspostavio normativni okvir mjere sekularnosti u tužilačkim organima u BiH. U pogledu stranka, prema normativnom okviru FBiH (čl. 13 st. 3 Zakona o sudovima u FBiH) pokazano je da VSTV BiH nije imalo normativno uporište da dozvoli nosiocima pravosudnih funkcija pažljivo ispitivanje i eventualno ograničenje manifestacije vjere i vjerskih ubjeđenja stranka kao korisnika sudskog servisa. U tom kontekstu, jedan od nedostataka jeste činjenica da Zakon o sudu BiH, Zakon o sudovima RS i Zakon o sudovima BD ne propisuju (uopšte) dozvoljene granice ispoljavanja vjere u sudnici. S druge strane, jezička formulacija člana 13 Zakona o sudovima FBiH navodi na zaključak da stranke pred sudom uživaju neograničeno pravo na ispoljavanje vjerskih ubjeđenja u sudskom postupku, što je u suprotnosti sa sadržajem člana 9 st. 2 EKLJP! Imajući u vidu neodređenost pojma vjersko obilježje, ovakvim normativnim propustima ostavlja se širok prostor mogućim arbitrarnim i diskriminatornim postupanjima, te (ne)opravdanim ograničenjima manifestacije vjere i vjerskih ubjeđenja stranaka u postupku, što u konačnici može ugroziti njihovo ustavno jamstvo na uživanje punog opsega prava na pravično suđenje, odnosno, s druge strane, pravo na rad (advokati).

• Details
• Contents