Aktuelni prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine
The current proposal to amend the Election Law of Bosnia and Herzegovina

Author(s): Author Not Specified
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Electoral systems, Policy, planning, forecast and speculation
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; Constitutional court; BiH; Election Law; amendment; proposal;
Summary/Abstract: Prije donošenja konačnog suda o predloženim izmjenama, ne smije se previdjeti na nekoliko dodatnih činjenica koje dovode u pitanje održavanje ili legitimitet izbora 2014. Dakle, relevantna je na prvom mjestu gore navedena Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja nedvosmisleno dovodi u pitanje održavanje izbora. Zatim je nezaobilazna Odluka Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić/Finci), koji je 22. decembra 2009. presudio da određene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Krši se član 14 (zabrana diskriminacije), član 3 Protokola 1 (pravo na slobodne izbore), te član 1 Protokola 12 (opšta zabrana diskriminacije). Komesar Evropske unije za proširenje Štefan Füle je izjavio tokom posjete Sarajevu, 11. aprila 2013. da Evropska unija i Vijeće Evrope neće priznati izbore 2014. ako se ne izvrši navedena presuda Evropskog suda za ljudska prava. Konačno, situacija u Gradu Mostaru je na isti način bitna. Ustavni Sud Bosne i Hercegovine je ukinuo nekoliko članova Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine i Statuta grada Mostara o održavanju izbora u gradu, jer Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u zakonski postavljenom roku izmijenila neustavne odredbe zakona vezano za način biranja vijećnika u Gradu Mostaru. Sjetimo se i situacije sa lokalnim izborima u Srebrenici prošle godine. Kao što se vidi, mnogobrojni su problemi sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Predlagači, ali mora se priznati, i ostale parlamentarne stranke, umjesto da se bave ključnim pitanjima za izbore u Bosni i Hercegovini, izvršenjem gore navedenih odluka poboljšanjem Izbornog zakona, tehnike izbora, itd. očito pokušavaju staviti izborni proces pod potpunu kontrolu političkih stranaka, mada je i trenutna situacija takva da političke stranke manje-više vode ovaj proces. Poslije Ustava, kao najvažnijeg pravno-političkog akta, Izborni zakon je svakako najvažniji zakon kada je u pitanju društvo u cijelini. Zato izmjene Izbornog zakona zahtjevaju intenzivne konsultacije sa svim učesnicima u procesu. Mnogo je pitanja koja su aktuelna, sem gore navedenih sudskih odluka: treba razgovarati o preporukama koje je Centralna izborna komisija dala o ozborima 2010, izbornim jedinicama, listama, izgledu glasačkih listića, registraciji birača, kampanjama i njihovom finansiranju, promatranju izbora, žalbama i tužbama, međunarodnim standardima, procedurama brojanja glasova i utvrđivanja rezultata, ulozi stranaka i nevladinih organizacija itd. Sve su to pitanja koja zaslužuju pažnju. Bilo bi dobro osigurati i učešće stručnjaka iz Venecijanske komisije i ODIHR-a na takvim raspravama; i što je najbitnije u razgovorima se ne smije zaobilaziti Parlament Bosne i Hercegovine. Jer postoji tendencija da se Parlament Bosne i Hercegovine marginalizira u ovom procesu. U proteklim godinama, proces donošenja odluka se odvijao, umjesto na parlamentarnim debatama i javnim raspravama, iza zatvorenih vrata, bez onih koji su uključeni u upravljanje izborima, stručnjaka ili javnosti. Ovo podriva autoritet Parlamenta Bosne i Hercegovine i kompromituje kvalitet i transparentnost zakonodavnog procesa. Posebno je bitno održati javne rasprave o mogućim izmjenama, uz široke konsultacije javnosti. Tako se i o ovom prijedlogu treba voditi široka rasprava. U popratnom pismu, čitavog seta zakonskih izmjena, sem Izbornog zakona, predlagači navode i da predložene izmjene doprinose jačanju institucionalne efikasnosti. Međutim, ne može se zaključiti da predložene izmjene vode jačanju institucionalne efikasnosti. Ove izmjene isključivo pogoduju političkim strankama i jačanju nihovog uticaja na izborni proces. U svakom slučaju, ako predlagači ostanu kod svojih prijedloga, bilo bi poželjno da se o ovim, kao i o eventualnim drugim prijedlozima izmjena Izbornog zakona održe široke rasprave, jer je to jedini ispravan način da se regulira ovako važna oblast.

• Details
• Contents