Osvrt na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neusklađenosti člana 3 b) Zakona o praznicima Republike Srpske sa Ustavom Bosne i Hercegovine
Reflection on the decision of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina on the non-harmonization of Article 3 (b) of the Law on Holidays of the Republika Srpska with the Constitution of Bosnia and Herzegovina

Author(s): Nurko Pobrić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; RS; verdict; review; Law on Holidays; constitutionality; Venetian Commission;
Summary/Abstract: Ustavni sud je u Odluci, ocjenjujući ustavnost člana 3 b) Zakona o praznicima RS, oslanjajući se na sopstvenu praksu i praksu Evropskog suda za ljudska prava, uz naglašen kontekstualni pristup, sudski aktivizam i ekstenzivno tumačenje izložio uvjerljivu argumentaciju o neustavnosti osporenog člana Zakona o praznicima RS. Pri tome je Ustavni sud taj član tumačio uz uvažavanje postavki integralne teorije prava, koja nastoji da prevaziđe isključivost redukcionizma u pravnoj nauci, a u kojim postavkama (postavkama integralne teorije prava), pravo se poima, kako u normativnoj, tako i u sociološkoj i aksiološkoj dimenziji. Odmah po objavljivanju Odluke Ustavnog suda (što je bilo i očekivano) mnogi iz RS, koji trenutno obnašaju značajne političke funkcije u tom entitetu izjavili su da Odluka Ustavnog suda neće biti izvršena. Navedeni primjer, ali i drugi primjeri, evidentno pokazuju trend neizvršavanja sudskih odluka u BiH, pa i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Spomenuti trend je rezultat "defektne javne vladavine". U pitanju je tzv. implementacijski jaz, pod čime se misli na razliku između odluka koje su usvojene i njihove aktuelne primjene ili neprimjene u praksi. Međutim, treba imati u vidu da je svugdje "odluka suda središnja mjera efikasnosti te važne državne institucije. Bez primjene sudske odluke, nema promjene u bolje sutra" za one koji od suda očekuju presudu. Čak najbolja i najdublja jurisprudencija ostaje mrtvo slovo na papiru ako nije ostvarena. U ovom procesu nužno se određuje i pitanje legitimiteta suda. Ono postaje posebno dramatično ako se radi o izvršavanju odluka koje su u određenoj mjeri i na određen način refleks različitih i nepomirljivih društvenih i političkih kontraverzi. Bez obzira na sve evidentne probleme u izvršavanju sudskih odluka, Ustavni sud mora ostati lojalan Ustavu, samo i jedino Ustavu. Izvan Ustavom utvrđenih, za Ustavni sud ne postoje nikakvi navodno "objektivni", viši, pretpostavljeni ili stvarni nacionalni interesi, vrijednosti i ciljevi zbog kojih bi Ustav postao "legalistička fikcija" niti bi očigledna diskrepancija između Ustava i ustavne stvarnosti mogla, niti trebala da primora Ustavni sud da odustane od naznačenih premisa.

• Details
• Contents