Presuda Ustavnog suda BiH: Zakona o praznicima entiteta RS
Judgment of the Constitutional Court of BiH: RS Law on Holidays

Author(s): Kristina Čuturić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; Constitutional Court; BiH; RS; Law on Holidays; verdict;
Summary/Abstract: Dan Republike Srpske je obilježen je i ove godine 9. siječnja, prema istom protokolu kao što je to bilo i prošlih godina. Presuda Ustavnog suda je naišla na reakcije koje su se poklopile sa pripremama za proslavu ovog praznika i stizale su sa svih strana, od onih slavljeničkih do oštroosuđujućih. Ova odluka, međutim ostaje u skladu sa dosadašnjom praksom Ustavnog suda. U vezi sa predmetom U 4/04 pred US BiH je postavljeno pitanje proizvodi li Zakon o slavama i svetkovinama RS, kojim se propisuju vjerski praznici samo jednog od konstitutivnih naroda, diskriminatorni tretman u odnosu na druge konstitutivne narode, može se uočiti da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostao dosljedan svojoj praksi i osnovnim načelima. Građani Republike Srpske trebaju praznovati svoje vjerske praznike, ali se zbog postizanja međureligijske harmonije unutar sekularne BiH, očuvanja principa kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda treba voditi računa i o vjerskim i etničkim praznicima bošnjačkog i hrvatskog naroda i ostalih građana Republike Srpske. Upravo ovakav stav Ustavni sud je zauzeo i u ovom predmetu. On je odlučio u korist sekularnog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, ne isključujući Republiku Srpsku kao njen sastavni dio. Ustavni sud, naime, u cijelosti preuzima raniju odluku osnažujući metodološki stupanj provjere. U ovoj odluci se jasno provjerava i socijalni učinak jednog propisa, a ne samo njegovo jezičko, odnosno, formalnopravno značenje. Nešto pažljiviji čitatelj bi poželio preciznije određenje dana koji u ustavnom smislu može biti proslavljan kao Dan Republike Srpske. Budući da je Republika Srpska od svog osnivanja do potpisivanja Dejtonskog sporazuma egzistirala kao jedan de-facto režim, i tek je sa uspostavljanjem ustavnog stanja prema Dejtonskom sporazumu uspostavljena kao pravno uređenje, neophodno je utvrditi da li se predustavna faza jednog de-facto režima može smatrati entitetskim praznikom u ustavnom modelu Aneksa 4. S druge strane, izdvojena mišljenja dvojice sudija mogla bi se više nazvati nabrajanjem nego osporavanjem konkretnih stavova koje je iznio Ustavni sud. Naime, sudija Simović navodi da je Europski sud za ljudska prava priznao da u zemljama kršćanske tradicije kršćanstvo posjeduje specifičnu socijalnu legitimnost koja ga razlikuje od drugih filozofskih i religijskih uvjerenja, pa opravdava činjenicu da se može usvojiti diferencirani pristup. Usvojeni standard se može izuzeti u nekim situacijama, no u izdvojenom mišljenju se ne navodi po čemu je konkretno Republika Srpska specifikum.

• Details
• Contents