Nepotism - a special form of conflict of interest to public officials (a small review of the constitutional and legal framework for the prevention of nepotism in Western Balkan countries and the practice of the Serbian Anti-Corruption Agency) Cover Image

Nepotizam – poseban oblik sukoba interesa javnih funkcionera (Mali osvrt na ustavni i zakonski okvir za sprečavanja nepotizma u zemljama zapadnog Balkana i praksu Agencije za borbu protiv korupcije u Srbiji)
Nepotism - a special form of conflict of interest to public officials (a small review of the constitutional and legal framework for the prevention of nepotism in Western Balkan countries and the practice of the Serbian Anti-Corruption Agency)

Author(s): Dejan A. Milić
Subject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Geography, Regional studies, Constitutional Law, Public Law, Evaluation research, Corruption - Transparency - Anti-Corruption
Published by: Fondacija Centar za javno pravo
Keywords: Public law; constitution; public officials; nepotism; conflict of interest; nepotism prevention; corruption; Republic of Serbia; Western Balkans;
Summary/Abstract: U zemljama u regionu i u Srbiji sukob interesa (i nepotizam, kao njegov kvalifikovani oblik) jeste, bez sumnje, ugrađen u temelj sistemske korupcije, zbog dostupnosti raznih mogućnosti i načina na koje javni funkcioneri privatni interes privileguju na štetu javnog interesa, zbog rasprostranjenosti „fenomena“, zbog tokom godina formirane „prokoruptivne“ svesti građana da se sukob interesa u raznim sferama odlučivanja „podrazumeva“, te zbog nedostatka delotvornih mehanizama za njegovo sprečavanje. Nepotizam je, pored svega dosad navedenog, kvalifikovani sukob interesa i zbog činjenice da su u njegovoj osnovi isprepletani interesi većeg broja međusobno povezanih lica, što dodatno doprinosi širenju „fenomena“. Navedeni primeri nepotizma u regionu, kao i razmatranje ustavnog i zakonskog okvira u pobrojane četiri države ukazuju na niz zajedničkih karakteristika nepotizma i odnosa države i društva prema ovoj koruptivnoj pojavi. Prva karakteristika nepotizma jeste, svakako, njegova rasprostranjenost. Druga karakteristika je utemeljenost nepotizma u svesti građana kao pojave „bez koje se ne može u današnjem vremenu“. Treća karakteristika je „zbunjenost“ države u reagovanju na nepotizam. Rasprostranjenost nepotizma posledica je, s jedne strane, višedecenijske krize i pada ekonomskog kvaliteta života u državama u regionu, i, sa druge strane, „burazersko-kumovskog“ mentaliteta ljudi na ovim prostorima, koji podrazumevaju „obavezu“ rođaka na važnim pozicijama da ispune očekivanja onih koji tu privilegiju nemaju. Utemeljenost ideje o „neophodnosti“ nepotizma u prokoruptivnoj svesti građana u regionu zasniva se, osim na „burazersko-kumovskom“ mentalitetu napredovanja, i na jasnim signalima koje građanima šalju društva krhke demokratije, nepotpuno utemeljena na vladavini prava u ovim državama, da je nepotizam „uslov“ bez koga je teško moguće rešiti ikoje značajno egzistencijalno pitanje, a da taj uslov nema jasnu i delotvornu alternativu, koja je u skladu sa zakonom i moralnim uzansama. Takav poražavajući zaključak kritične mase građana u svim državama sukcesorima socijalističke Jugoslavije čini neophodnim dugotrajno snaženje svesti o nužnosti izgradnje građanskog integriteta, koji će posledično dovesti i do izgradnje integriteta javnih funkcionera. Integriteta, koji ne smeju biti zasnovani na praznim pričama, nego na jasnim i u stvarnom životu ostvarivim propisima i ličnim primerima. „Zbunjenost“ države očituje se u nekonzistentnim zakonskim rešenjima, kao i u nedelotvornim mehanizmima borbe protiv nepotizma (sastavljenim od beznačajnih sankcija za funkcionera i teško sprovodljivih procedura njihovog izvršenja). Nekonzistentna, često zbunjujuća, zakonska rešenja posledica su oklevanja države da jasno predoči učesnicima u tom vidu korupcije (među kojima je veliki broj onih nosilaca funkcija, koji su „deo“ države, pa i onih koji donose zakone) da učešće u korupciji nosi rizik kršenja zakona i sankcije kao posledice tog kršenja. Činjenica da su nosioci javnih funkcija često „deo“ države, po svemu sudeći, je uzrok i stvaranju nedelotvornih mehanizama za izvršenje sankcija, inače skromnog dometa. Jednostavno rečeno, za efikasniju borbu države protiv sukoba interesa (i nepotizma) neophodna je jača i čvršća politička volja i onih na vlasti i onih koji su u opoziciji da postave i poštuju granice svojih htenja. Gde je svetlo u tunelu sukoba interesa i nepotizma, u kojem decenijama tumaramo? Na kraju tunela, naravno. Pred nama je dug put, koji mora imati dve podjednako izgrađene trake, obe u smeru svetla. Jedna je vezana za preveniranje sukoba interesa izgradnjom svesti o njegovoj štetnosti i izgradnjom i jačanjem integriteta nosilaca javnih funkcija. Druga se tiče jačanja volje države da se sukobu interesa kao vidu korupcije suprotstavi. Volje, koja se definiše jasnim, preciznim i u realnom životu primenljivim normama i delotvornim, „odvraćajućim“ sankcijama, koje će javnim funkcionerima predočiti svu dugoročnu štetnost sukoba interesa po njihov status, a povezanim licima iznova potvrditi tačnost i svevremenost stare narodne mudrosti „Preko – preče. Naokolo - bliže“.

  • Page Count: 33
  • Publication Year: 2015
  • Language: Serbian