Keywords: juvenile delinquency
More...
Keywords: Security Sector Reform;
More...
Keywords: BiH; elections; governance; democracy; 2010;
Velike sile su pokazale izuzetnu zabrinutost zbog pojave novih prijetnji međunarodnom poretku – failed states (“propalih država”). Iako se prvi put spominje krajem devedesetih godina prošlog stoljeća u Americi, koncept se nakon 11. septembra 2001. godine intenzivnije počeo primjenjivati prvenstveno na države poput Iraka ili Afganistana. Nedugo zatim, pokazao se upotrebljivim za vršenje političkih i akademskih analiza drugih država poput Bosne i Hercegovine, jer nemogućnost država da ispune minimalne kriterije za njihovo funkcioniranje postaje problem ne samo za specifičnu državu, već i za cijeli regione, a često i za međunarodni poredak. Bosna i Hercegovina je, prema Failed state indeksu koji Foreign Policy magazin objavljuje kao rezultat istraživanja od 2005. godine, “propala država” koja je u posljednjih pet godina napravila neznatan napredak, te se smatra državom koja se nalazi u opasnosti od potpune “propasti”. S druge strane, perspektiva Bosne i Hercegovine za integraciju u euro-atlanske institucije postala je (deklarativno) centralni faktor utjecaja na zvanične politike od 2000. godine. Na tom putu, u procesu integracija, Bosna i Herecegovina je trebala da osmisli i primjeni nove strategije i politike kako bi postala funkcionalna i samoodrživa jer, kao jedina u regionu je pod međunarodnom protekcijom, dok su zemlje regiona “prepuštene same sebi” u tim procesima. Ipak, kao slaba država, Bosna i Hercegovina nije napravila veliki progres na putu integracija, ali nije jedina koju bi trebalo kriviti za to što je postala primjer neuspješnog “projekta”. Međunarodna intervencija jeste pomogla da se zaustavi rat, ali je međunarodna zajednica već tada trebala da osigura jasniju perspektivu za BiH što bi do danas produbilo i ojačalo veze sa Evropskom Unijom i NATO savezom.
More...
Keywords: BiH; arms; violence; evaluation; media; types of violence;
Medijska analiza trendova incidenata prouzrokovanih SALW-om, rađena je tokom dva mjeseca u periodu između decembra 2010. i januara 2011. godine. Analizirana su 62 članka o incidentima u kojima se koristio SALW, kako bi se dobila slika o geografskoj lokaciji incidenta, učesnicima u njemu, tipu oružja koje je korišteno i ishodu incidenta. Treba istaknuti da ova analiza ne pretenduje da bude potpuno precizna reprodukcija kriminala vezanog za SALW u BiH, ona može poslužiti u sklapanju slike o ovom problemu i isto tako poslužit će za izbor tri grada u kojima ćemo implementirati dio kampanje „Budi svjestan ne rizikuj“, a koji je namjenjen lokalnoj zajednici. Najveći broj prijavljenih incidenata desio se u Sarajevu, zatim u Banja Luci, a potom u Brčkom i Trebinju. Skoro polovina incidenata izvršena je upotrebom vatrenog oružja – puška (najveći broj automatskih pušaka), a četvrtina je izvršena sa upotrebom pištolja. Većina incidenta desila se poslijepodne i tokom noći. Iz medijskih izvještaja ne može se puno reći o strukturi učesnika u nekom incidentu. Mi smo uspjeli napraviti anlizu po spolu, uzrastu (maloljetnik i starija osoba) i po broju učesnika u incidentima. Tako je u 62 incidenta koje smo analizirali učestovalo 121 lice, od čega je samo jedna žena. Radi se o ženi koja je izvršila samoubistvo lovačkom puškom. Dvanaest je maloljetnika koji se vežu za ove incidente, dok su ostali većinom srednjih godina. Kao što nam pokazuje grafikon uobičajni incidenti u posmatranom periodu bili su izazivanje opće opasnosti i narušavanje javnog reda i mira potom slijede razbojništva, a onda ubistva.
More...
Keywords: BiH; security; institutions; audit reports; analysis;
Analiza izvještaja Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, ukazuje na postojanje niza neregularnosti u pogledu trošenja budžetskih sredstava od strane državnih službenika institucija BiH. U prilog ovoj konstataciji svjedoče i učestali medijski izvještaji u kojima se ukazuje na nedostatke i identifikuju slabosti u adekvatnom regulisanju ove oblasti. S obzirom na iznešeno, ova problematika zahtijeva ozbiljan pristup u iznalaženju adekvatnih mjera za poboljšanje i implementaciju zakonskih rješenja kao ključnih segmenata regulisanja ove izuzetno značajne oblasti kontrole utroška poreskih sredstava. Ovo tim prije, jer su usporedbom zakonskih rješenja i prakse uočena značajna odstupanja u pogledu onih odredbi zakona na kojima bi se princip uprave trebao temeljiti i biti njegova polazna osnova. Stoga, ova analiza primarni fokus stavlja na zakonski okvir i njegovu bolju implementaciju kako bi se pomenuta problematika regulisala sukladno demokratskoj praksi.
More...
Keywords: Barack Obama; BIH; USA; president; second term; implications;
The 2012 US presidential elections had Europe on its toes, hoping that US citizens chose a candidate that would surely win if the rest of the world had a vote. But Bosnians had little to go on, they’ve only known Obama to be the hands off sort, leaving the region to the expertise of Biden and Clinton and their deputies. It is hard for Bosnians to know what the election results would mean if Romney were elected. The European Union was largely absent from presidential discussions, so why would the Balkan region and enlargement countries be a topic of discussion? Regional policy has been an exercise in cooperation with the European Union, taking a backseat to the Accession process and contributing with aid and missions that focus on assisting Bosnia and Herzegovina in fulfilling NATO accession conditions. As a result, the US gets to play good cop, while the EU works, so far fruitlessly, to tackle corruption, constitutional reform and other hot button topics that cast the EU as bad cop. The appointment of the next US Secretary of State is the latest topic of conversation making headlines in the US. However, US-Bosnian relations and their engagement in the region is unlikely to see any major changes. Either way, the US may decide that it better serve Bosnians and its constituents at home by losing the good cop act and put tangible pressure on politicians.
More...
Keywords: BiH; EU; citizens; informations; EU integrations;
Ukoliko neka zemlja želi uspješno sprovesti svoje prodruživanje Europskoj uniji, potrebno je da ima i visok stepen podrške građana u tom procesu. Isti princip važi i za Bosnu i Hercegovinu, koja mora u tom htijenju ostvariti adekvatan nivo podrške svojih građana. Strateški dokument na osnovu kojeg Direkcija za europske integracije (u daljem tekstu DEI) sprovodi različite informativne aktivnosti vezane za članstvo Bosne i Herecegovine u Europsku uniju je „Komunikacijska strategija za informiranje javnosti o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji“, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u februaru 2009. godine. Osnovni cilj ove strategije je definiran kao „osiguranje potpunog razumijevanja i jedinstven pristup izvršenju obaveza u procesu europskih integracija“. Iz toga proizilazi i krajnji cilj, povećanje nivoa svijesti svih ključnih aktera o procesu pristupanja, a šira javnost bi trebala dobiti informacije šta općenito znači pristupanje EU, šta BiH treba da poduzme kako bi postigla ovaj cilj, kao i šta će EU učiniti sa svoje strane. Danas, kada se u Bosni i Hercegovini pristup izvršenju obaveza u procesu europskih integracija olahko shvaća, postavlja se pitanje koliko su predstavnici političke vlasti i osoblje zaduženo za implementaciju europske agende zaista doprinijeli u poboljšanje komunikacije prema i s građanima u periodu od usvajnaja strategije komunikacije. Stoga ćemo se u ovoj analizi prvenstveno fokusirati na to pitanje kako je Komunikacijska strategija u protekle tri godine utjecala na informiranje prema i s građanima o EU i o putu BiH ka punopravnom članstvu. Za analizu ćemo koristiti podatke istraživanja javnog mnijenja, urađenih od 2009. do 2012. godine (Mareco Index Bosnia za Direkciju za europske integracije BiH (2009. i 2010.), i Prism Research za Vanjskopolitičku inicijativu BH 2009. i 2011.), istraživanje DEI-a (januar 2012.) i istraživanje stavova u fokus grupama koje je sproveo CSS u periodu od mjeseca januara do marta 2012. godine.
More...
Keywords: EU; BiH; economic policy; IPA fonds; readiness; opportunities;
U dosadašnjem periodu, Evropska unija je kroz različite instrumente pomoći pružila značajnu podršku zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za prijem u članstvo EU. Ova vrsta pomoći naročito se povećala u intenzitetu od 2007. godine, odnosno u periodu kada su svi programi vezani uz Evropsku uniju i finansijske inicijative, zamijenjeni jedinstvenom mjerom tzv. Instrumentom za pretpristupnu pomoć (IPA) 1 . U ovom trenutku, pomoć u okviru IPA programa predstavlja najveći izvor bespovratnih sredstava namijenjenih Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Za BiH, ova sredstva značajan su dio podrške kako bi se pripremila za obaveze koje članstvo u EU donosi u različitim sektorima, odnosno u sprovođenju aktualnih reformi u procesu pridruživanja EU. Međutim, napredovanje BiH na putu ka EU odvija se suviše sporo, zbog čega BiH bitno zaostaje u reformskom i integrativnom procesu ka EU u odnosu na ostale zemlje regiona. S tim u vezi, ova negativna tendencija odražava se i na apsorbciju sredstava iz IPA fondova, za koje smo naglasili da su veoma bitna za podršku reformskim procesima u BiH jer predstavljaju grant sredstva i omogućavaju državi da sama odredi prioritete o njihovom utrošku. Nadalje, Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2011. godinu ukazuje da su neusklađivanje propisa BiH u skladu s EU standardima, nepostojanje zajedničkog konsenzusa domaćih vlasti u pitanjima od vitalnog interesa za BiH i drugi problemi u entitetima, samo neki od postojećih faktora koji uveliko doprinose stagnaciji ove države i koče njezin napredak na daljnjem putu ka EU. Također, prethodnom se pridružuju istraživanja domaćih i stranih stručnjaka s upozorenjem na ovu rastuću problematiku, zbog koje kako kažu svaki put završimo na popravnom ispitu EU.
More...
Keywords: BiH; politics; regions; statistics; regionalization;
Proteklih mjeseci politička agonija u BiH doživljava svoj vrhunac, a ovakvo bezizlazno stanje donosi najviše poteškoća na planu evropskih integracija. Opravdan je strah javnosti da bi, sa ovako negativnim trendom kretanja, BiH mogla izgubiti i ono malo stečenog kredibiliteta i kvalifikacija na putu integrisanja u EU. Na jednom od sastanaka predstavnika Evropske komisije i institucija BiH, najviše primjedbi upućeno je na dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju vezano za obavezu podnošenja brojčanih pokazatelja po glavi stanovnika u BiH. Tačnije, radi se o takozvanom nivou NUTS II, čiji je krajnji rok za realizaciju juli 2013. godina. Ovo pitanje je jedna od obaveza koju EU zahtijeva od svih kandidata za punopravno članstvo, a ujedno i osnov za definisanje statističke regionalizacije države, putem koje se stvaraju pretpostavke za značajnije povlačenje sredstava iz EU fondova. Svedoci smo da je Hrvatska tek nedavno usaglasila ovo pitanje sa EU, ispunjavajući time i jedan od zadnjih uslova pristupanja Uniji, planirano za juli naredne godine. Za Hrvatsku, pitanje statističke regionalizacije bilo je i više nego značajno, pa je tek u zadnjem momentu odlučila da umjesto dosadašnje tri statističke regije uspostavi novu podjelu na dvije regije, tzv. kontinentalnu i jadransku. Ova odluka bazirana je na procjeni da prethodno uspostavljeni model od tri regije ne bi predstavljao najbolje rješenje za povlačenju novca iz strukturalnih i kohezionih fondova EU. Treba napomenuti da je Hrvatskoj trebalo punih pet godina da se usaglasi o ovom pitanju, pa iz toga proizilazi bojazan koliko će vremena trebati BiH da postigne dogovor o podijeli na statističke regije. Pitanje regionalizacije u BiH je moguće pokrenuti tek po okončanom popisu stanovništva koji se treba provesti naredne godine, ali političku i javnu raspravu bi bilo potrebno pokrenuti što prije. Ovo ističemo, prije svega, jer je poznato koliko iscrpni i dugotrajni znaju biti dogovori u BiH, a još je i za pristupanje statističkoj regionalizaciji potrebno uvesti i decentralizovani sistem upravljanja, koji je, iako iniciran prije pet godina, proces koji još uvijek nije okončan.
More...
Keywords: BiH; parliaments; supervision; private security; companies;
U demokratski uređenim državama, javnost, demokratski izabrane institucije i parlamenti države imaju potrebu za adekvatnim i djelotvornim mehanizmima vršenja nadzora i demokratske kontrole, ne samo nad njihovim sigurnosnim strukturama na razini države, nego i nad privatnim vojnim i sigurnosnim snagama. Zbog sve većeg značaja širenja aktera privatnih sigurnosnih kompanija, postaje značajno da demokratske institucije, a posebno parlament, osiguraju minimalne standarde nadzora i kontrole nad istim u sektoru sigurnosti. U suprotnom, izostajanje ovih elemenata dovodi u opasnost i osnovne demokratske principe. U nastojanju da osigura ravnotežu vlasti, Bosna i Hercegovina je usvojila koncept parlamentarnog nadzora i uspostavila mehanizme demokratske kontrole u izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti. Ovaj koncept se primjenjuje na sve institucije vlasti a u ovom slučaju se odnosi i na instance kršenja ljudskih prava, kao i vladavine prava. Međutim, kada se sagleda praksa demokratskog nadzora nad nedržavnim akterima, kao što su privatne sigurnosne kompanije, u BiH i u svijetu, postaje uočiljivo da su ove prakse svedene na minimalan nivo. Štaviše, pristupi međunarodne zajednice ka ovome problemu su, u najboljem slučaju, djelimični. Stoga, mnogobrojna istraživanja upućuju na problem ove rastuće industrije, prvenstveno kroz prizmu međunarodnog humanitarnog zakona i međunarodnog zakona o ljudskim pravima, a ne kroz prizmu sveobuhvatne demokratske odgovornosti.
More...
Keywords: BiH; Germany; policies; practices; initiative;
Since the beginning of the tragic Yugoslav dissolution wars from 1992 to 1995, the international community has taken new interest in the region of former Yugoslavia and its people. The big amount of foreign aid as well as the multitude of international actors and organisations bears witness to that: Lana Pasic finds that until 2005 at least 9.9 billion dollars have been sent to Bosnia and Herzegovina (BiH) as international humanitarian aid and reconstruction purposes, which is not taking into account the ongoing support from private donors and NGOs. In addition to that, a country profile on BiH drafted by the Michigan State University in March 2012 mentions the impressive amount of 15 billion US-Dollars of international aid being given to BiH for a vast variety of purposes since the end of the war until the beginning of 2012, such as humanitarian aid, de-mining and the improvement of Bosnian infrastructure.
More...
Keywords: BiH; EU; integrations; jurisdiction; negotiations; chapters;
Postizanje dogovora o uspostavi efikasnog mehanizma koordinacije predstavlja veliki izazov za novoformirane vlasti nakon zvaničnog stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Mehanizam koordinacije u kontekstu evropskog donošenja odluka podrazumijeva promovisanje jedinstvene politike i prevenciju nekonzistentnosti, odnosno unutardržavno usklađivanje različitih mišljenja kako bi se zajednički stav mogao zastupati tokom pregovora s Evropskom unijom. Potreba za mehanizmom koordinacije istaknuta je i u proširenim Kopenhagenškim kriterijima, odnosno u institucionalnom kriterijumu, koji između ostalog podrazumijeva efikasnost institucija da usvajaju pravne propise EU, te da iste provode u praksi. Kompleksna ustavna struktura Bosne i Hercegovine nadležnosti za usvajanje pravne stečevine EU (acquis communautaire) disperzirala je između različitih nivoa vlasti. Samo u zakonodavnoj vlasti postoji 14 neovisnih institucija (Parlamentarna skupština BiH, Parlament FBiH, Narodna Skupština RS, kantonalne skupštine, te Skupština Brčko distrikta BiH), koje imaju svoju ulogu i nadležnost u donošenju legislative iz podijeljene i komplementarne nadležnosti EU. Upravo ovakav decentralizovan ustavni sistem predstavlja presedan i za Evropsku uniju, koja po prvi put u svojoj historiji ima državu potencijalnog kandidata sa tako složenim političkim sistemom.. Kako bi preduprijedila nemile događaje poput onih vezanih za raspodjelu IPA fondova za 2011. godinu, Evropska unija sa pravom insistira na efikasnom uvezivanju različitih nivoa vlasti u BiH po vertikalnoj liniji, odnosno komuniciranju jednim glasom sa Briselom.
More...