CEEOL - Search Result

0.00 €

Active Employment Policies in BiH: Why Should We Pay More Attention to Training Programs?

Aktivne politike zapošljavanja u BiH: Zašto više pažnje trebamo posvetiti programima obuke?

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; labour relations; employment; policy;

Aktivne politike zapošljavanja (APZ) u Bosni i Hercegovini (BiH) nedovoljno su razvijene. Javna potrošnja na APZ-e je niska i u 2014. godini iznosila je 0,15% BDP-a zemlje dok, u prosjeku, zemlje EU na aktivne mjere izdvajaju oko 0,45% BDP-a. Pri tome, u prioritizaciji potrošnje na mjere zapošljavanja, APZ-i imaju tercijarni značaj i uglavnom se finansiraju iz sredstava javnih zavoda / službi za zapošljavanje (JSZ) preostalih nakon izmirenja operativnih troškova JSZ-a i troškova pasivnih mjera. Obuhvat radne snage programima APZ-a iznosi svega 1% dok, poređenja radi, u zemljama OECD-a za koje su dostupni podaci, iznosi oko 4%. Postojeće analize također ukazuju na neadekvatno ciljanje ovih programa, često na kategorije koje imaju veće izglede za zaposlenje (poput mladih sa svršenim visokim obrazovanjem i sl.). Nadalje, kapaciteti JSZ-a su nedostatni, što smanjuje mogućnosti za adekvatnu implementaciju programa APZ-a. Na koncu, u proteklom periodu nisu etablirani mehanizmi niti unificirana metodologija za sistematsku evaluaciju ovih programa u okviru JSZ-a. Osim navedenih problema u pogledu razvijenosti i implementacije programa APZ-a, također se može postaviti pitanje adekvatnosti postojećeg dizajna aktivnih politika, uzmu li se u obzir međunarodni trendovi u ovoj oblasti, kao i lokalni socioekonomski kontekst. Postojeći APZ-i predstavljaju set izolovanih intervencija na tržištu rada koje su pretežno orijentirane na izravno zapošljavanje ciljnih skupina u svrhu sanacije nekih od gorućih posljedica postojećeg socioekonomskog stanja u BiH. Međutim, one su u vrlo maloj mjeri usmjerene na investiranje u razvoj ljudskih potencijala i osnaživanje konkurentnosti nezaposlenih lica, što bi dugoročno doprinijelo unapređenju funkcioniranja tržišta rada.

More...

0.00 €

International Aid and Media Democratization in The Western Balkans: Lessons Learned

Međunarodna pomoć i demokratizacija medija na zapadnom Balkanu: naučene lekcije

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: Western Balkans; media; democratization; international aid; lessons learned;

Ovaj policy memo sumira ključne nalaze komparativnog istraživačkog projekta koji je ispitivao vezu između međunarodne pomoći medijima i demokratske transformacije medija u pet zemalja zapadnog Balkana: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Svrha je projekta doprinos boljem razumijevanju faktora koji mogu utjecati na rezultate programa međunarodne pomoći i mehanizama kondicionalnosti usmjerenih na razvoj održivih i funkcionalnih medijskih institucija u zemljama koje prolaze kroz proces demokratizacije. Osim toga, nalazi pružaju uvid u implikacije transponiranja uvoznih institucionalnih modela u medijske sisteme društava u tranziciji na zapadnom Balkanu, te kao takvi mogu u budućnosti poslužiti kao potka sličnih programa pomoći.

More...

0.00 €

Recommendations for Improving Legal Protection in Public Procurement Procedures in Bosnia and Herzegovina

Preporuke za unaprjeđenje pravne zaštite u postupcima javne nabave u Bosni i Hercegovini

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; public procurement; legal protection; recommendations;

Pravna zaštita u postupcima javne nabave podrazumijeva skup pravnih normi koje uređuju mehanizme koji stoje na raspolaganju sudionicima u postupcima javne nabave u Bosni i Hercegovini (BiH), ako smatraju da su im odlukom ugovornoga tijela povrijeđena njihova prava i pravni interesi. Adekvatan normativni okvir osigurava i ostvarivanje temeljnih ciljeva pravne zaštite u postupcima javne nabave, kakvi su poticanje konkurencije, sprječavanje diskriminacije, nepotizma i korupcije. Na temelju takvog normativnog okvira, omogućava se i nabava roba i usluga bolje kvalitete za nižu cijenu (engl. best value for money), utječe se na racionalno trošenje javnopravnih sredstava i na brži gospodarski razvoj, te se osigurava i prilagodba temeljnim načelima i drugim standardima europskoga prava.

More...

0.00 €

How to Approach the Development of an Action Plan for Bosnia and Herzegovina Within The Partnership for Open Government?

Kako pristupiti izradi akcionog plana Bosne i Hercegovine u okviru Partnerstva za otvorenu vlast?

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; open government; governance; action plan; approach;

Bosna i Hercegovina (BiH) je 24. septembra 2014. godine postala 65. članica multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP), čiji je cilj podstaći institucije vlasti da postanu transparentnije i odgovornije prema svojim građanima. U tom smislu, Partnerstvo za otvorenu vlast nastoji promovirati transparentnost rada javne uprave, učešće građana u donošenju odluka, uspostavljanje mehanizama za pozivanje vlasti na odgovornost i upotrebu novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija za unapređenje otvorenosti vlasti i saradnje između građana i javnih institucija. Kako bi ovi okvirni ciljevi bili postignuti, u skladu sa samim konceptom Partnerstva, vlade i civilno društvo u državama članicama treba zajednički da rade na planiranju i provođenju ambicioznih reformi. Zbog toga se nakon pristupanja države inicijativi očekuje da ona u određenom roku izradi i Sekretarijatu Partnerstva podnese akcioni plan za implementaciju reformi u navedenim oblastima. Riječ je o dvogodišnjem planu aktivnosti, u kojem se definiraju prioriteti za državu u odnosu na ključne oblasti OGP-a i kojim se članice obavezuju na ispunjavanje ciljeva iz Deklaracije o otvorenoj vlasti. Od BiH se očekuje da preda svoj akcioni plan do kraja juna 2015. godine. Prema kalendaru OGP-a, predviđeno je da od januara do juna 2015. institucije vlasti, u saradnji sa civilnim društvom, sačine akcioni plan. Pri tome treba imati u vidu da se, na osnovu iskustava iz prvog kruga izrade akcionih planova, obaveze koje su države u okviru OGP-a preuzimale mogu grupirati u sedam tematskih oblasti: 1. Učešće javnosti – uključivanje građana u donošenje javnih politika 2. Integritet vlasti – suzbijanje korupcije i jačanje demokratskih institucija 3. Sloboda pristupa informacijama – garantiranje javnog pristupa vladinim podacima 4. Fiskalna transparentnost – pomoć građanima u praćenju trošenja javnog novca 5. Pružanje javnih usluga – da usluge budu od koristi građanima 6. Transparentnost kod ekstraktivnih resursa – da se prihodi od ekstraktivnih resursa koriste za javne svrhe 7. Otvorenost podataka – digitalizacija i otvaranje javnosti vladinih podataka u svrhu transparentnosti i pristupa informacijama Posebno je važno naglasiti da rad na akcionom planiranju podrazumijeva blisku saradnju između relevantnih javnih institucija i organizacija civilnog društva u definiranju prioriteta i planova aktivnosti. Jačanje dijaloga i saradnje između vlasti i civilnog društva smatra se ključnim korakom u izradi i implementaciji akcionog plana, što je jedan od glavnih ciljeva Partnerstva. Zato se od vlada zahtijeva da u okviru Partnerstva, između ostalog, podnose izvještaje i o kvalitetu dijaloga i saradnje sa civilnim društvom tokom izrade i implementacije akcionog plana. Pored toga, saradnja između vlade i civilnog društva ocjenjuje se i u okviru nezavisnog mehanizma izvještavanja o izradi i implementaciji akcionog plana. Ozbiljan je problem, međutim, to što se u BiH, mjesecima nakon zvaničnog prijema države u OGP, ništa suštinski nije preduzelo na ovom planu, tako da ni u aprilu 2015. godine, samo tri mjeseca prije roka za podnošenje akcionog plana, proces izrade akcionog plana nije pokrenut. Imajući u vidu da je akcioni plan potrebno pripremiti i podnijeti do kraja juna 2015. godine, postavlja se pitanje da li je u preostala tri mjeseca moguće pokrenuti proces akcionog planiranja i pri tome provesti široke konsultacije u skladu sa standardima i principima Partnerstva? Drugo je pitanje na koji način koncipirati proces konsultacija prilikom izrade akcionog plana tako da se uključi što širi krug zainteresiranih aktera i da se dobiju što kvalitetniji prijedlozi?

More...

0.00 €

Partnership for Open Government and Action Planning: Approach, Challenges and Practices

Partnerstvo za otvorenu vlast i akciono planiranje: pristup, izazovi i prakse

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BIH; governance; open government; partnership; approach; challenges; practices; action planing;

Dvadeset četvrtog septembra, u sjedištu Ujedinjenih nacija, Partnerstvo za otvorenu vlast zvanično je poželjelo dobrodošlicu Bosni i Hercegovini (dalje u tekstu: BiH) kao svojoj 65. zemlji članici. Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership - OGP) je međunarodna dobrovoljna inicijativa ustanovljena na principima transparentnosti, odgovornosti i učešća javnosti. Pokrenuto 2011. godine kako bi pružalo međunarodnu platformu za domaće reformatore odlučne da svoje vlade učine otvorenijim, odgovornijim te pristupačnijim za građane, Partnerstvo je naraslo od osam do 65 zemalja članica. U svim tim zemljama, vlada i civilno društvo zajednički rade na razvoju i implementiranju ambicioznih reformi za otvorenu vlast. Danas postoji preko 2000 inicijativa koje implementiraju razne zemlje u okviru Partnerstva, a sve kako bi svoje vlade učinile otvorenijim i odgovornijim. Zemlje članice su se pridruživale u različitim trenucima, tako da neke od njih sada implementiraju svoj drugi akcioni plan, neke prvi, a najnovije članice, uključujući BiH, će tek razvijati svoj prvi akcioni plan. Očekuje se da će BiH predati svoj prvi akcioni plan do kraja juna 2015. godine. S obzirom na to da BiH počinje raditi na svom prvom akcionom planu, ovaj policy memorandum ima za cilj skicirati ključne elemente tog procesa i predložiti moguće pravce pristupa procesu akcionog planiranja u BiH.

More...

0.00 €

Data as Potential: Toward Open Public Data Policies in Bosnia and Herzegovina

Podaci kao potencijal: Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; data; information access; public data policy; public institutions;

Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi.

More...

0.00 €

Towards Proactive Transparency in Bosnia and Herzegovina

Ka proaktivnoj transparentnosti u Bosni i Hercegovini

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; corruption; transparency; proactive transparency;

Zakoni o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) u BiH trebaju se mijenjati. To potvrđuju brojne analize i rasprave, koje već godinama ukazuju na manjkavosti sadašnjeg državnog i entitetskih zakona. Između ostalog, žalbeni postupak u slučaju kada nadležno javno tijelo odbije pristup informaciji trenutno nije dovoljno definiran zakonima. Iako se ZOSPI-ji primjenjuju kao lex specialis, brojni zakoni koji su kasnije usvojeni u praksi ograničili su pristup informacijama. Test javnog interesa, koji predviđaju sva tri zakona, arbitrarno se primjenjuje u praksi, a pristup informacijama često se neosnovano odbija koristeći zakonom definirane izuzetke kao razlog. Istovremeno, pokrenuta procedura za izmjenu postojećeg državnog zakona početkom 2013. godine, aktualizirala je raspravu o neophodnosti utvrđivanja balansa u sadašnjem zakonodavstvu između prava na pristup informacijama i prava na privatnost, a u skladu s međunarodnim standardima. U debati o pravu na pristup informacijama u BiH manje je pažnje posvećeno proaktivnom objavljivanju informacija u posjedu javnih vlasti. Ovaj policy memorandum ističe razloge zbog kojih bi se ovaj princip trebao ozbiljnije razmotriti i primijeniti u BiH, posebno u svjetlu nove inicijative za usklađivanje ZOSPI-ja na državnom nivou sa Konvencijom o pristupu službenim dokumentima Vijeća Evrope.

More...

0.00 €

Why Bosnia and Herzegovina Should Join the Open Government Partnership

Zašto Bosna i Hercegovina treba pristupiti Partnerstvu za otvorenu vlast

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; governance; open government partnership; OGP; civil society;

Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP) nastoji podstaći vlade država iz cijelog svijeta da postanu transparentnije i odgovornije prema svojim građanima, “s krajnjim ciljem unapređenja kvaliteta upravljanja, kao i kvaliteta usluga koje građani dobijaju”. Ova multilateralna inicijativa formalno je pokrenuta 20. septembra 2011. godine, kada su vlade Brazila, Indonezije, Južne Afrike, Meksika, Norveške, Filipina, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva dale podršku Deklaraciji o otvorenoj vlasti. U međuvremenu je broj zemalja koje učestvuju u inicijativi narastao na šezdeset uključujući sve države zapadnog Balkana osim Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova. Inicijativu nadzire upravni odbor čiji su članovi predstavnici vlada i civilnog društva.

More...

0.00 €

The Criminal Offense of Inciting National, Racial and Religious Hatred, Discord or Intolerance: Imprecision of The Norm and Problems in Its Practical Application in Bosnia and Herzegovina

Krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti: Nepreciznost norme i problemi u njenoj praktičnoj primjeni u Bosni i Hercegovini

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Bosnian

Keywords: BiH; criminal offense; hatred; incitement of hatered; norms and problems; practical application;

Razlike u propisivanju krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti (u daljnjem tekstu: izazivanje mržnje), neprecizne formulacije i nedostatak definicija ključnih termina u zakonskom opisu tog djela u četiri važeća krivična zakona u Bosni i Hercegovini otežavaju efikasno i konzistentno procesuiranje počinilaca ovog krivičnog djela.

More...

Series:Analitika - Policy Memo

Aktivne politike zapošljavanja u BiH: Zašto više pažnje trebamo posvetiti programima obuke?

Međunarodna pomoć i demokratizacija medija na zapadnom Balkanu: naučene lekcije

Preporuke za unaprjeđenje pravne zaštite u postupcima javne nabave u Bosni i Hercegovini

Kako pristupiti izradi akcionog plana Bosne i Hercegovine u okviru Partnerstva za otvorenu vlast?

Partnerstvo za otvorenu vlast i akciono planiranje: pristup, izazovi i prakse

Podaci kao potencijal: Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH

Ka proaktivnoj transparentnosti u Bosni i Hercegovini

Zašto Bosna i Hercegovina treba pristupiti Partnerstvu za otvorenu vlast

Krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti: Nepreciznost norme i problemi u njenoj praktičnoj primjeni u Bosni i Hercegovini