We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Displacement is a common consequence of armed conflict that entails acute suffering and loss of protection. The prevention of displacement and the protection of displaced people are integral concerns of International Humanitarian Law (IHL), a universal body of law that seeks to limit the negative effects of war and to protect those who are not–––or no longer–––in the fight. To those ends, IHL includes provisions to prevent the unnecessary displacement of people and provides for the safety, shelter, health, hygiene, nutrition, and family unity of those displaced by conflict. While refugees (those who cross international boundaries) fall under the legal protection of the1951 Refugee Convention and the assistance of the United Nations Office of the High Commissioner for Refugees, internally displaced people (IDPs) move within the bounds of their state of citizenship or habitual residence. When that state is experiencing armed conflict, the government on which displaced people should normally rely for protection and assistance may be unable or unwilling to provide for their welfare. Furthermore, respect for the sovereignty of states can hinder international humanitarian intervention on behalf of IDPs. For this reason, IDPs are particularly vulnerable to prolonged suffering and de facto lack of protection during times of armed conflict, even though they are included in the provisions of IHL. The protection of IDPs during times of war remains a serious humanitarian challenge in every region of the world.
More...
Debates surrounding immigration in Europe often justify anti-Muslim policies through the discourse of failed integration and “culture wars” (Roy, 2020: 105). This failure is epitomized by the proliferation of isolated neighborhoods in European metropolises. Predominantly non-white immigrant communities close themselves off from the rest of society, creating internal borders within cities (Lapeyronnie & Courtois, 2008). These “ghettoized” spaces, then, become the target for radical groups and fundamentalist ideologies. To explain this phenomenon, often referred to as “community withdrawal,” political discourse points the finger at religion. The inhabitants of these spaces are said to be unwilling to embrace societal norms, which in turn precludes their capacity to integrate into mainstream society. The reason for this unwillingness—as the logic of this xenophobic justification goes—is that the religion of immigrants is incompatible with secular and liberal values. Thus, to be socially and economically integrated, Muslim immigrants should first be culturally assimilated.
More...
Since 2015, migration to Europe has created challenges for community relations in terms of dealing with cohesive integration and a recognition of the growing diversity within communities. In recent years, European policymakers have perceived the arrival of refugees and migrants as a challenge especially as they try to address cross cuttingissues of social cohesion, economy and health. Representations of the ‘migrant crisis’ reinforce negative perceptions of migration dynamics. One narrative, which paints the notion of the arrival of refugees and migrants since 2015 as a constant flow of people that suddenly and unexpectedly pushed at the continent’s Mediterranean borders, distorts the lived experience of migration and trivialise migration-related challenges. Focus on the frequency and scale of the migration undermines nuanced understanding of the causes, consequences and experiences of migrants and refugees.
More...
This chapter arose from an interest in the broader question of how religious texts form and function as catalysts and containers of memory in contexts of mobility and migration. It is well documented by now that religion plays important roles for many migrants throughout the migration undertaking. Religion is embedded in the social world of migration decision-making and informs responses to (in)security. Religious practice also plays an integral role in shaping, perpetuating, and responding to cultures of mobility and migration regimes. Textualized creations are among the mnemonic cultural products mobile/migrant religious actors generate. Some such texts become sacralized for communities of faith and may even as function as foundational resources in later contexts of movement.
More...
U fokusu interesovanja ovog rada je (zlo)upotreba ženskog tela u komercijalne svrhe i odnos studentkinja prema sopstvenom telu. Konkretno, cilj istraživanja je utvrditi stav studentkinja prema instrumentalizaciji ženskog tela u javnoj sferi (mediji, marketing…) te koji su razlozi za ulepšavanje/preoblikovanje sopstvenog tela. Rezultati rada zasnovani su na odgovorima 223 studentkinje na skali “Stav prema instrumentalizaciji ženskog tela” i odgovorima o razlozima za ulepšavanje i preoblikovanje sopstvenog tela. Studentkinje su pokazale visok stepen slaganja sa tvrdnjama koje čine skalu “Stav prema instrumentalizaciji ženskog tela” (AS=5,76; SD=0,89). Na pitanje šta bi najradije menjale na sopstvenom telu, 23% ispitanica je reklo ništa, a ostale su u najvećem procentu navele butine i stomak. Za realizaciju željenih promena najradije koriste ili bi koristile fizičke vežbe (trčanje, aerobik, body building i sl.). Zdravlje, fizička privlačnost i samopouzdanje su najčešći razlozi za ulepšavanje/preoblikovanje tela. Namera da se nešto menja na sopstvenom telu je u najvećoj meri povezana sa željom da se bude fizički privlačnijom (r=0,32; p<0,01), odnosno sa uvećanjem samopouzdanja (r=0,26; p<0,01). Između stava prema instrumentalizaciji ženskog tela i težnje ka promenama na sopstvenom telu ne postoji povezanost.
More...
Nasilje nad trudnicama predstavlja sve oblike nasilja koji utječu na reproduktivna prava žene ili ostavljaju posljedice na ženu i njeno potomstvo. Reproduktivna prava u ovom slučaju podrazumijevaju pravo na poslovnu sigurnost. Stoga nasilje nad trudnicama obuhvata niz izazova i posljedica koje se vežu za vulnerabilnost žene u okviru radnog odnosa, poteškoće tokom usklađivanja privatnog i poslovnog života te planiranja karijere. Cilj je bio utvrditi u kojoj mjeri trudnoća utječe na nasilne obrasce ponašanja u okviru radnih odnosa, definirati faktore rizika koji otežavaju usklađivanje privatnog i poslovnog života i planiranje karijere. Provedeno je kvantitativno istraživanje na uzorku od 518 žena s iskustvom trudnoće u Bosni i Hercegovini te kvalitativno istraživanje na uzorku od 34 trudnoće. Istraživanjem je utvrđeno da je nasilne obrasce ponašanja u okviru radnih odnosa doživjelo 21,04% ispitanica. Zbog činjenice da mogu ostati u drugom stanju, žene su pod dodatnim strahom od ostanka bez posla, otežano im je napredovanje na poslu, pa često odgađaju planiranje trudnoće zbog nemogućnosti zaposlenja ili zbog straha od gubitka posla. Sam status trudnice i okolnosti koje prate trudnoću dodatno otežavaju ženama konkurentnost na tržištu rada. S tim u vezi, trudnoća predstavlja faktor rizika za razvoj karijere i gubitka radnog mjesta odnosno nemogućnosti zasnivanja radnog odnosa.
More...
Iako su se žene izborile za jednak pristup obrazovanju i za akademske karijere, one i danas širom svijeta vode bitke protiv seksualnih predatora koji imaju moć i najčešće je koriste da zadovolje svoje potrebe preko ženskih tijela. U radu se prikazuje seksualno uznemiravanje i zlostavljanje razotkriveno na platformi Nisam tražila, ali i slični slučajevi koji su potresali bosanskohercegovačku javnost prije pokretanja ispovijesti žrtava/studentica na društvenim mrežama. Ovaj problem tematizira i rumunski film Mo (2019) Radu Dragomira koji naglašava još jedan važan aspekt globalne borbe protiv nasilja sadržan u kampanji Ne znači ne. Da je cjelokupni sistem prožet seksualnim zlostavljanjem, pokazuje i roman Sonata (2019) hrvatske spisateljice Đurđice Stuhlreiter. U radu se koriste feministička istraživanja koja su primijenjena na slučajeve seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja na bosanskohercegovačkim univerzitetima, uglavnom komparativnom metodom. Rezultati pojedinih istraživanja pokazuju i porazan stupanj svijesti o seksualnom uznemiravanju te strahu studentica od viktimiziranja u javnom prostoru.
More...
Poslednjih godina nekoliko visokoobrazovnih ustanova u Republici Srbiji izradilo je i usvojilo pravilnike za zaštitu od seksualnog uznemiravanja i ucenjivanja. Svrha ovog rada je da ukaže na sporna rešenja i predstavi ona koja bi mogla doprineti efikasnijoj zaštiti od ove vrste nasilja. U radu je dat kratak prikaz zakonske i interne regulative i izvršena je uporedna analiza nekih od ključnih odredbi pravilnika sa fakulteta Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umetnosti u Beogradu, te analiza tercijernih podataka o njihovoj primeni i efektima. Rezultati ukazuju na izazove poput obaveznog sprovođenja posredovanja, neodgovarajućih rokova za prijavu dela, uslove za izbor lica koja učestvuju u postupcima zaštite, rešavanje pitanja poverljivosti i zaštite ličnih podataka, definicije “lažnog prijavljivanja” te skromnih rešenja za preventivne, informativne i edukativne aktivnosti, što sve potencijalno odvraća od prijavljivanja dela. To je uslovilo rad na revizijama dokumenata i prilagođavanja praktičnim potrebama i okolnostima u kojima deluju fakulteti. Unapređenje mehanizma za prevenciju i zaštitu od seksualnog uznemiravanja na fakultetima podrazumevalo bi jačanje znanja i kapaciteta zaposlenih i studenata/studentkinja za prepoznavanje pojave, jasnije obaveze fakulteta u vezi s edukacijom i prevencijom, veću dostupnost informacija o procedurama konsultativnog i postupka po prijavi dela te bolje garancije za zaštitu privatnosti i ličnih podataka.
More...