Author(s): Mirna Jusić / Language(s): Bosnian
Ovo istraživanje inspirirano je percepcijom generalnog propadanja javnih prostora u urbanim susjedstvima u Sarajevu. Pod propadanjem ili degradacijom javnih prostora prvenstveno mislimo na takozvani “fizički nered”, poput grafita na zgradama, zapuštenih automobila, razbijenih prozora i smeća na ulicama, te na zapuštene javne površine općenito. Vidljivi znaci fizičkog nereda u literaturi se smatraju “necivilnostima” (incivilities). Pretpostavka je da degradacija javnih prostora općenito narušava kvalitet života stanovnika, a može dovesti i do daljnjeg pogoršanja okruženja. Primjera radi, prema teoriji “razbijenih prozora”, necivilnosti poput grafita, smeća ili razbijenih prozora dovest će do daljnjeg nereda, čak i do sitnog kriminala. Empirijska istraživanja potvrdila su da će ljudi, ako opaze da se određene norme ili pravila krše, biti skloni kršenju i drugih sličnih normi i pravila. Drugim riječima, degradacija javnih prostora podstiče dalje necivilnosti, čime se stvara začarani krug propadanja, koji je teško zaustaviti ili kontrolirati. Degradacija javnog prostora primjetna je tokom svakodnevne šetnje urbanim stambenim područjima Sarajeva i redovno je zabilježena u dnevnim izvještajima lokalnih medija. Ona je konzistentno prisutna i na periferiji grada i u centralnim gradskim naseljima sa najvećim cijenama stambenog prostora. Postojeća istraživanja ukazuju na generalno nezadovoljstvo građana Sarajeva stanjem komunalne čistoće i zelenih površina u njihovim naseljima. Primjera radi, ispitivanje zadovoljstva korisnika javnih usluga u četiri gradske općine, koje je tokom 2012. godine proveo Centar za promociju civilnog društva (CPCD) na uzorku od 2.725 stanovnika, pokazalo je da su oni općenito nezadovoljni čistoćom svojih naselja, kao i općim stanjem zelenih površina i parkova i održavanjem zelenih površina i parkova. Građani su također vrlo skeptični prema navikama svojih sugrađana: smatraju da njihova kultura u odlaganju smeća i spremnost da volontiraju u održavanju zelenih površina i parkova nisu na zadovoljavajućem nivou (pogledati tabelu 1, aneks 1). Trenutnom izgledu javnih prostora u urbanim naseljima u Sarajevu također doprinosi i vandalizam, odnosno svjesno uništavanje javne i privatne imovine. Prema podacima kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Park”, koje u Sarajevu održava javne zelene površine, više od 50 posto od 135 dječijih igrališta u Kantonu Sarajevo je oštećeno, uništeno ili pokradeno. Prema istraživanju o kriminalitetu na području općine Novi Grad Sarajevo (2011), koje je za potrebe ove općine uradio Centar za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu, 60 posto ispitanika ankete provedene u okviru istraživanja smatra da vandalizam predstavlja veliki problem u njihovoj lokalnoj zajednici. Iako je problem degradacije javnih prostora očigledan, izgleda da ga toleriraju i sami građani, ali i predstavnici vlasti zaduženih za upravljanje tim prostorima. Uništeni, oštećeni, zapušteni, zaprljani i oronuli javni prostori postali su normalan prizor u urbanim gradskim naseljima Sarajeva. Identificiranje ključnih razloga za kontinuirano propadanje javnih prostora u sarajevskim naseljima glavni je cilj ovog istraživanja. Naša polazna pretpostavka jeste da je na djelu interakcija više faktora: nejasno alocirane nadležnosti i odgovornosti za upravljanje prostorima u urba nim susjedstvima u kompleksnoj konstelaciji odnosa između kantona, pružatelja usluga, grada, gradskih općina i mjesnih zajednica; nedostatak adekvatnog nadzora usluga poput čišćenja i održavanja javnih i zelenih površina od nadležnih institucija; otežano sankcioniranje uništavanja ili onečišćenja javnih prostora; neadekvatne mogućnosti i ograničeni kapaciteti stanovnika urbanih naselja da reagiraju prema vlastima u slučaju problema. Po svom metodološkom i konceptualnom pristupu, ovo istraživanje se razlikuje od dosadašnjih studija koje su se bavile problematikom kvaliteta javnih usluga, a koje su prije svega bile bazirane na ispitivanju javnog mnijenja i percepcije građana o toj problematici. Za razliku od takvog pristupa, ovo istraživanje fokusira se na formalno-pravne uvjete, ali i na prakse upravljanja javnim prostorima, kao i na iskustva građana koji su bili u interakciji sa nadležnim javnim organima pokušavajući da riješe neki problem unutar najužeg javnog prostora u svojim susjedstvima. Ovako postavljena studija pokušava ponuditi dublji uvid i objasniti razloge koji dovode do kontinuiranog propadanja javnih prostora u Sarajevu. Izvještaj koncipiran na ovakvom istraživačkom pristupu namijenjen je prije svega donosiocima odluka na nivou kantonalne i lokalne vlasti u Sarajevu, predstavnicima drugih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnicima mjesnih zajednica, nevladinog sektora, akademske zajednice, kao i nezavisnim stručnjacima koji se bave javnim uslugama, upravljanjem urbanim područjima i urbanim politikama općenito. Izvještaj također može biti zanimljiv i građanima. U skladu sa navedenom orijentacijom istraživanja, izvještaj najprije prezentira konceptualni okvir, te analitički i metodološki pristup istraživanja. Nakon toga je ponuđen pregled nadležnosti, te pravni okvir za upravljanje javnim prostorima u urbanim naseljima u Sarajevu. Izvještaj se zatim dotiče pitanja planiranja, koordinacije i nadzora pružanja usluga, te problema sankcioniranja uništavanja i onečišćenja urbanih naselja, kao i odnosa između vlasti i stanovnika urbanih naselja. U zaključnim razmatranjima raspravljamo o interakciji između različitih uzroka propadanja javnih prostora u urbanim naseljima. Konačno, ponuđene su preporuke za rješavanje problema degradacije javnih prostora u urbanim naseljima u Sarajevu.
More...
