We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Iz autorove knjige „Napred, u prošlost. Studije o politici istorije u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji“, Fabrika knjiga 2019. Uprkos rastućem optimizmu u pogledu budućnosti i širokoj podršci predsedniku Putinu, pitanje o obimu i karakteru „ruskog prvog lica množine“ nije bilo jednoznačno razrešeno. Zvanični odgovor koji se oslanjao na Ustav bio je jasan – reč je o svim državljanima Ruske Federacije, nezavisno od njihove etničke, verske ili kulturne pripadnosti, tj. svim njenim građanima koji, kao „višenacionalni narod“, u granicama postojeće države konstituišu „rusku naciju“ (российская нация). U već pominjanom programskom tekstu o „suverenoj demokratiji“ Surkov je polazio upravo od takvog koncepta nacije: „Ovde se nacija shvata kao nadetnička celina svih građana neke zemlje. Primenjeno na Rusiju – u mom tekstu ‘nacija’ je jednaka ‘multinacionalnom narodu’ iz teksta Ustava.
More...
U zapadnim medijima kolaju različite glasine o zdravstvenom i mentalnom stanju u kojem predsednik RF Vladimir Putin donosi odluke koje se tiču rata i mira, života i smrti miliona ljudi. Medicinske dijagnoze se postavljaju u rasponu od mogućih mentalnih poremećaja i demencije do navodnih simptoma karcinoma i začetaka Parkinsonove bolesti. Uz ove fiziološke poremećaje navodi se učestalo i još jedno patološko stanje, naime Putinova opsednutost istorijskom geografijom i nekritičkim narativima o ruskoj istorijskoj veličini, slavi i nepravdi koja se nanosi ruskom narodu. Već u jednom intervjuu iz 2019. Putin se bavio opravdanim i neopravdanim etnogenezama naroda, iskonskim i konstruisanim identitetima u rasponu od 12. veka do danas. Ovoj ezoteriji je navodno u užem krugu saradnika bio naročito izložen tokom dugotrajnog karantina u koji se dobrovoljno sklonio za vreme aktuelne pandemije. Jedna patologija je tako hranila ovu drugu, a evropski kontinent je iz kolektivne neuroze izazvane pandemijom upao u stanje opšte anksioznosti koju je pokrenula ruska vojna agresija na Ukrajinu.
More...
Tek što je Roman Abramovič najavio da će zbog sankcija koje je Velika Britanija uvela ruskim oligarsima ponuditi na prodaju fudbalski klub Čelsi, potencijalni kupci su počeli da se utrkuju s ponudama. Jedna sportska ikona, veliki igrači iz Sitija, čak i jedan uvaženi kolumnista Tajmsa, prihvatili su da zastupaju nekoliko američkih multimilijardera u najavljenoj licitaciji. U međuvremenu, mnoštvo londonskih nekretnina u vlasništvu ruskih oligarha našlo se u procesu likvidacije, što je odavno trebalo da se dogodi. Zašto tek sada?
More...
Lideri Nato saveza objavili su da alijansa planira da ojača istočni front raspoređivanjem dodatnih trupa u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj – uključujući hiljade američkih vojnika – i slanjem „opreme koja će pomoći Ukrajini da se odbrani od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih pretnji“. I dok sama alijansa ne dostavlja Ukrajini naoružanje direktno, mnoge njene članice ovoj zemlji šalju oružje, uključujući projektile, rakete, mitraljeze i ostalo.
More...
Govori Vladimira Putina na početku ruske agresije protiv Ukrajine šokirali su svijet. U dva televizijska obraćanja Putin je svoju argumentaciju iznio emocionalnim, agresivnim, djelomice razbjesnjelim tonom: 21. veljače o ruskom priznanju „narodnih republika“ Doneck i Luhansk koje su se odcijepile od Kijiva i 24. veljače na početku takozvane „specijalne vojne operacije“. Nije bilo malo onih koji su nakon toga izrazili pretpostavku da je ruski predsjednik poludio. Kakvo je mentalno stanje Vladimira Putina, o tome ne znamo ništa. No ono što sa sigurnošću znamo jest: Putinov agresivni jezik iz posljednjih tjedana ni u kom slučaju nije nov, naprotiv, radi se o jednoj radikaliziranoj retorici koja izravno cilja na afekte slušateljica. Ta je afektivna retorika karakterizirala Putinovu argumentaciju u vezi s pitanjem Ukrajine od samoga početka. Postsovjetsku je Rusiju Putin modelirao kao emotivni prostor kojim dominira osjećaj duboke povrijeđenosti. Prevarena i ponižena od strane Zapada, Rusija čezne za respektom i priznanjem svojih geopolitičkih interesa u kojima Ukrajina igra centralnu ulogu. Stoga se isplati baciti pogled na osobitu formu argumentacije u Putinovoj retorici i istražiti njezine isprepletenosti s drugim argumentacijskim strategijama.
More...
Bila je ta nesretna, ratna 1991. Sjećam se, vratila sam se s nekog ratišta, očiju punih razaranja i smrti zbog želje srpskog vodstva za stvaranjem Velike Srbije. Glupo i nepotrebno umiranje za teritorij i naciju, kao i ovo kojemu sa zebnjom svjedočimo – Putinovu razaranju Ukrajine, zločinu protiv civila, pretvaranju Marijupolja u hrvatski Vukovar… Na porti TV kuće sjedio je portir, „čuvar“ redakcije s onim svojim telefonskim uređajem preko kojega je u mirno doba Jugoslavije prisluškivao razgovore novinara, a nije bio jedini, i potom ta bezvezna čavrljanja dojavljivao Službi koja je brinula da nitko ne skrene sa zadanog pravca neslobode i čvrste ruke jedine nam Partije. Elem, onako umorna, ipak sam na staklu porte, pred očima dotičnog sluge novoga režima, primijetila papir s imenima zaposlenika „kojima se ubuduće zabranjuje ulazak u zgradu“, to jest „nepoćudnih“ kolega sumnjiva porijekla, a koje je nova nacionalistička vlast proglasila unutarnjim neprijateljima, petom kolonom za koju više nema mjesta među nama, čistim Hrvatima. Impulzivno sam strgnula taj ogavni spisak i dobila udarac nogom od vratara, budnog čuvara nacionalne TV kuće od neprijateljskih „spavača“.
More...
Moji mama i tata su sa škodilakom pičili prema Lidlu. Tata je vrtijo sa glavom i ronzao je: „Da mi sa autom idemo u spizu, to mi je totalno debilno…“ Mama je rekla: „Šta bi bilo debilno, mišu? Pa moramo se opskrbit!“ Tata je rekao: „Pa vidija san ti spisak, ženska glavo! Opskrbićemo se za idući pet godina! Te deset kila riže, te petnajs litri ulja, te dvajs kila brašna… Neće mi to stat u portapak od škodilaka, jebaga irud! Tribali smo ka pravi ludaši sa kamijonom poć u spizu, da nan se cili svit ruga!“ Mama je rekla: „Moramo se osigurat, čoviče! To nan je sve nužno! Viš da će bit sranja!“ Tata je rekao: „Kojih sranja, majketi isukrstove? Tebe je oprala malo jača paramoja! Jel ti to televizija zavrtila mozak?“ Mama je rekla: „Pa viš da se gori bombizavaju i ubivaju, čoviče božji! Samo je pitanje vrimena kaće se spustit do nas! Biće sranja trista posto!“ Tata je rekao: „Ama bombizavaju se na iljadu kilometri od nas! Šta bi došlo do nas? Koga na svitu boli kurac za Hrvacku? Neće bit nikakvih sranja, samo ću ja u Lidlu iskesat cilu plaću za kupit zalihe!“
More...
Poglavlje iz zbornika „Druga Rusija. Kritička misao u savremenoj Rusiji“, uredio Milan Subotić, preveo s ruskog Zorislav Paunković, Biblioteka XX vek, 2015. Pojam „ruski svet“ počeo je da stiče popularnost u Rusiji na prelazu iz 20. u 21. vek. Treba naglasiti da se radi o pojmu koji skriva prilično širok spektar ideja, predstava i emocija. Njihove kombinacije su raznovrsne i nalaze se u stalnoj evoluciji. Do 2007. pojam „ruski svet“ nije bio prisutan u jeziku vlasti, a razvijali su ga različiti publicisti i mislioci. U zvaničnom jeziku postojao je pojam „sunarodnici u inostranstvu“, pomoću kojeg su formulisane, između ostalog, pravne norme i državni programi.
More...
Sjednica užeg kabineta Vlade RH u stranačkim prostorijama HDZ-a. Prisutni: predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar obrane Mario Banožić, ministar branitelja Tomo Medved, ministar financija Zdravko Marić, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, fotografija Franje Tuđmana na zidu.
More...
Mnogi rusku invaziju na Ukrajinu opisuju kao početak novog hladnog rata, nalik starom po akterima i ideologiji. „U borbi između demokratije i autokratije, između suvereniteta i gubitka samostalnosti na kraju će pobediti sloboda“, istakao je predsednik Bajden u televizijskom obraćanju na dan kada su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu. Ali mada se Rusija i zapad ne slažu u mnogim principijelnim pitanjima, ovo nije repriza Hladnog rata. Ovo je geopolitički 21-ovekovni sukob za postizanje globalne prednosti. Ako ima mesta poređenju, ovaj trenutak je sličniji prilikama u Evropi pre Prvog nego nakon Drugog svetskog rata.
More...
Niko ne zna kako će se ovo završiti. Nerazumni avanturizam Putinu se obija o glavu: pokušaj da se ponaša kao Sjedinjene Države, sa BDP-om od 1,5 biliona dolara, manjim čak i od Italije i minijaturnim u poređenju s Kinom (14,7 biliona dolara), bio je sumanut od početka. Ako je zamišljao brzi udar, nalik kolonijalnoj „policijskoj operaciji“, do sada je sigurno shvatio da bi postavljanje Janukoviča ili drugog marionetskog predsednika u Kijevu, primoralo Rusiju da održava značajno vojno prisustvo u Ukrajini. Zemlja koja je pre 12 godina bila podeljena na prorusku i prozapadnu frakciju, odlučno se okrenula ka zapadu.
More...
Zašto Rusija agresiju na Ukrajinu naziva „specijalnom vojnom operacijom“? Zato što ne može da se pozove na bilo koji opravdani ili pravni ili pravedni razlog za rat koji vodi. Usled toga ne može ni da jasno iznese ciljeve rata, odnosno da Ukrajini podnese ratne zahteve.
More...
Srbija zna šta su sankcije i zato ih neće uvoditi Rusiji. Tako nekako je to objasnila predsednica vlade. Isto redom govore i ostali iz redova režima. Složno im se pridružuje i hor iz opozicije. Stalno slušamo kako je Srbija duboko podeljena. To „duboko“ treba da naglasi kako je podela ozbiljna. Ali, vidimo da nije. Ima stvari oko kojih se „Srbi“ lako okupe i jednoglasno odluče uprkos „dubokoj“ podeli. Dakle, mi „Srbi“ znamo šta su sankcije, osetili smo ih na svojoj poslovičnoj koži i zato ih nećemo uvoditi drugima.
More...
Za ocenu dugoročnih izgleda ruske ekonomije takođe je korisno prvo definisati prihvaćene pretpostavke i osvrnuti se na istorijske primere. Polazimo od dve pretpostavke. Prvo, da današnji ruski režim u sadašnjem ili nešto izmenjenom obliku može potrajati još 10 do 20 godina.
More...
Pretpostavimo da su sledeće dve političke odluke do sada, do agresije na Ukrajinu, strateške, što će reći da su se kineske vlasti njima rukovodile kod svih drugih političkih odluka: Prva, da je od 1989. legitimnost vlasti, ili bolje rečeno odloženost legitimnosti vlasti, zasnovana na održavanju stabilnosti koja je pretpostavka privrednog razvoja i dogod ga ima. Sa dugoročnim izgledom da se, da to tako kažem, privredni liberalizam dopuni demokratskom legitimnošću - stoga je to odložena legitimnost. (Za one koje to interesuje, to je bio Buharinov ili program Nove ekonomske politike iz 20-ih godina prošloga veka u Sovjetskom Savezu. Koji je Staljin ugušio u krvi, u ne maloj meri ukrajinskoj, o Buharinovoj da ne govorimo.)
More...
Dok se rat u Ukrajini bliži trećem mesecu uzimajući sve veći danak u ljudskim životima i razaranju, Vašington i njegovi evropski saveznici smišljaju, zasad neuspešno, kako da zaustave taj strašni sukob koji izaziva globalne poremećaje.
More...
Ako ima smisla pozivati se na njih, evo nekoliko činjenica. Finska i Švedska odlučile su da u maju zatraže da uđu u Nato. Granica Finske s Rusijom nešto je kraća (malo preko 1.300 km) od granice Ukrajine s Rusijom (malo manje od 1.600 km). Što se Švedske tiče, ni ona nije daleko od Rusije. Kaže se da je Rusija napala Ukrajinu zato što ju je Nato saterao u ćošak. Napadom na Ukrajinu Rusija hoće da udalji Nato od svojih granica. Svojom odlukom Švedska i Finska jasno demonstriraju da će Rusija napadom na Ukrajinu u stvari ojačati Nato, ne samo u svom okruženju nego i na svojim granicama.
More...