We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
A print of the Military Journal, September 15, 1915, referring to Italy's policy on the Balkans.
More...
Званична исправка; У Крагујевцу 23. Јануара; Крагујевац 27. Јануара; Како се подиже пољоделство; 1. Школе; 2. Угледна добра; ОДБОРСКИ ИЗВЕШТАЈ ПОДНЕТ РАДНОЈ СКУПШТИНИ; ДОПИСИ; Шабац 14. Јануара; Бела река срез Зајечарски окр. црноречки; ИЗВЕШТАЈ ФИНАНСИЈСКОГ ОДБОРА НАРОДНОЈ СКУПШТИНИ; Крагујевачка новост; Јавна коресподенција; Нек се зна; ОГЛАСИ; Удеоничарима крагујевачке друштвене штампарије; Наредба;
More...
ТЕЛЕГРАМ ''ЈАВНОСТИ''; Крагујевац 8. Фебруара; Рад ванредне народне скупштине; Штудкје о стању пољске привреде у Србији; Спољна политика немачка; ПИТАЊЕ; РАЗЛИЧНОСТИ; СТЕЧАЈ; ОГЛАСИ; Удеоничарима крагујевачке друштвене штампарије;
More...
ОПШТИНА; Штудије о стању пољске привреде у Србији; Земљеделско-шумарска школа у Пожаревцу; ДОПИСИ; ОГЛАСИ; НАШИМ ЧИТАОЦИМА; На знање; Књижевни Оглас;
More...
Нов швајцарски устав; Уредништву ''Гласа Јавкости''; ОПШТИНА; ИЗ НАРОДА; ИЗ СРЕЗА АЕПЕНИЧКОГ; Одзив на чланак у 18-ом бр. ''Гл.Јавности“, Каква нам је летина?; Политички преглед; КРАГУЈЕВАЧКЕ ВЕСТИ; НАЈНОВИЈЕ;
More...
НАШИМ ЧИТАОЦИМА; ОПШТИНА; Нов швајцарски устав; ЈАВНА ЛАЖ; ИЗ НАРОДА; Како стоимо с летином? Са Тимока; Политички прегдед; ОГЛАСИ; ОБЈАВА; ЧИТАЈ; ОБЈАВА; ОБЈАВА!;
More...
Dok sam posmatrao krovove kuća u našim gradovima, osvetljenih vatrom koja je trebalo da predstavlja odgovor SNS falange na udaranje u šerpe očajnika koji danima ne izlaze iz svojih zatvorskih ćelija, razmišljao sam na šta me ti gorući prizori podsećaju. I odmah mi je palo na pamet – na paljevinu Rajhstaga koja je, kao što je poznato, najavila dolazak nacista na vlast. Malo sam pročešljao Vikipediju i pronašao stvarno iznenađujući broj podudarnosti sa ovom revijom Vučićevih plamtećih poruka.
More...
EU-UKRAINE-RUSSIA RELATIONS: PROBLEMS AND PROSPECTS // CHAPTER 1. EU-UKRAINE-RUSSIA: POLITICAL DIMENSION OF RELATIONS // STATE OF EXECUTION OF THE ACTION PLAN ON VISA LIBERALISATION(APVL) PROVIDED BY THE EUROPEAN UNION TO UKRAINE // CHAPTER 2. ECONOMIC RELATIONS IN THE EU-UKRAINE-RUSSIATRIANGLE // CHAPTER 3. EU-UKRAINE-RUSSIA ENERGY “TRIANGLE”:DEPENDENCY, INTERESTS, CONTRADICTIONS // CHAPTER 4. SECURITY DIMENSION OF EU-UKRAINE-RUSSIARELATIONS // CHAPTER 5. HUMANITARIAN DIMENSION OF EU-UKRAINE-RUSSIARELATIONS // CHAPTER 6. CONCLUSIONS AND PROPOSALS // EU-UKRAINE-RUSSIA: PROBLEMS, ACHIEVEMENTS, PROSPECTS (Interviews, Ukrainian government officials and politicians) // EU-UKRAINE-RUSSIA RELATIONS: INTERVIEWS WITH FOREIGN DIPLOMATS (Interviews, foreign diplomats) // GEOPOLITICS // UKRAINE, RUSSIA, EUROPE // UKRAINE’S FOREIGN POLICY: LOSING ITS BALANCE // UKRAINE BETWEEN RUSSIA AND THE EUECONOMY // RUSSIA’S ECONOMIC INTERACTION WITH UKRAINE AND THE EU STATESFOR THE SAKE OF MODERNISATION: A CORPORATE PERSPECTIVE // RISKS OF INVOLVING UKRAINE IN THE SPHERE OF RUSSIA’S ECONOMIC INTERESTS // SOCIO-CULTURAL DIMENSION // THE DICHOTOMY OF RUSSKIY MIR FOR UKRAINE // THE STATE AND PROSPECTS OF EU-UKRAINE-RUSSIA RELATIONS:EXPERTS’ ASSESSMENTS // RELATIONS OF UKRAINE WITH THE EU AND RUSSIA:CITIZENS’ ASSESSMENTS
More...
O datumu kraja Jugoslavije može se raspravljati. Mnogo je svojevrsnih prekretnica indikativnih za taj raspad. U stvari, mnogo je činjenica koje se mogu objasniti samo dugotrajnim procesima. Na primer, slovenačko zalaganje za minimum zajedničkih funkcija federacije i srpsko nastojanje da se ostvari Jugoslavija sa što manje decentralizacije, dugotrajna su nastojanja (vidljiva još 1962. na sednici politbiroa SKJ). Ali su ona 80-ih godina dospela u širu javnost delatnošću etničkih preduzetnika, različitih političkih mutivoda koji su pecali u jugoslovenskoj krizi. Među njima je bilo raznih primeraka, od automehaničara sa Kosova do sveštenika iz Hercegovine.
More...
Utvara hoda bivšom Jugoslavijom, lupa po dvoru, ne plaši gospodu. Čest simptom društva u kojem je dostignuta gotovo potpuna ideološka hegemonija jeste izvesna naivna fiksacija na okrugle godišnjice.1 Jer kao oblik memorijalizacije takva fiksacija ujedno može biti i subverzivna – kada se primerice memorijalizuju događaji čije je pamćenje „neprijatno“ za dominantne političko-ekonomske strukture – i konstruktivna – kada služi daljoj dubljoj i temeljnijoj stabilizaciji tih struktura.
More...
Sve, samo ne radost i samopouzdanje odlikuje proslave tridesetogodišnjice samostalnosti Slovenije (26.6) i njeno preuzimanje predsedništva Evropskog Saveta (1.7). Za zainteresovanu publiku, Mladina je izdala treći posebni broj o događajima od pre trideset godina. U toj publikaciji je nekoliko odličnih članaka, naročito onih koje je napisao istoričar Božo Repe. Među portretima ljudi koji su u to doba imali istorijsku ulogu, istupa Spomenka Hribar, koja je još ranije pokrenula pitanje odgovornosti za posleratne zločine i pomirenja. Upravo to je, u kalkulantskoj i nemoralnoj manipulaciji crkve i desnice, proizvelo najgore u današnjoj kolektivnoj psihologiji države: revizionizam koji se razrastao u fantazmu o dobrim izdajnicima i lošim partizanima, koji su „ukrali“ Sloveniju i drže je u svojim krvavim rukama sve do danas. Razlaz između onih koji su u samostalnosti videli samo tu mogućnost tumačenja prošlosti i vođenja odgovarajuće politike, i onih koji to nisu hteli, desio se jedva pola godine od uspostavljanja prve vlade.
More...
Ovih dana navršavaju se tri decenije od proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, događaja koji se hronološki može uzeti kao završna epizoda postojanja jugoslovenske državne zajednice. Odnos prema raspadu SFRJ u srpskoj javnosti i većinskom delu tzv. akademske zajednice u Srbiji je i posle svih tih godina i decenija nepromenjen i već poprima neku vrstu kolektivne svesti, neko bi rekao i kolektivnog nesvesnog. Naime, kako u junu 1991, tako i danas, srpsko tumačenje raspada Jugoslavije insistira na krivici međunarodne zajednice i Slovenije i Hrvatske, kojima se eventualno nadodaje i odgovornost kosovskih Albanaca i bosanskohercegovačkih Muslimana i Hrvata. U ovoj kolektivnoj uobrazilji i zaverologiji, srpski narod je navodno bio jedini nesebičan i veran jugoslovenskoj ideji koja se na kraju izokrenula u njegovo najveće prokletstvo u 20. stoleću. Međutim, i pored uverenja u istorijsku odanost i privrženost Jugoslaviji, jugoslovenske teme i racionalno sabiranje činjenica o ovoj državi su kod nas u stalnom deficitu i uglavnom ih ne nalazimo u srpskoj publicistici, naučnoj produkciji ili u poslednje vreme aktuelnom akademskom ćaskanju na medijima sa nacionalnom frekvencijom. Zadržao bih se ovim povodom na jednoj anomaliji koja postaje poslednjih godina sve više normalizovana u srpskoj mejnstrim istoriografiji.
More...
Politička kriza koja je zahvatila Jugoslaviju imala je snažan međunarodni odjek, naročito od prvih sukoba u leto 1990. Ta kriza je pogodila zemlju koja je u vreme prestanka Hladnog rata odista gubila na značaju u međunarodnoj političkoj areni, ali koja nije bila ni sasvim izvan „radara“ velikih svetskih sila. Naprotiv, interesovanje za Jugoslaviju i njenu budućnost raslo je sa eskalacijom krize u njoj. Sa sve većim osamostaljivanjem republika broj aktera koji su bili sagovornici stranih vlada sa jugoslovenske strane se povećavao, budući da je pragmatičan pristup međunarodnih krugova podrazumevao da se razgovara sa stvarnim nosiocima vlasti u Jugoslaviji. To je, istovremeno, bila prilika za formiranje stavova o novim liderima i, uopšte, o toku jugoslovenske krize.
More...
30 godina samostalnosti Hrvatske i Slovenije: Mentalna priprema za ratove devedesetih počela je u Srbiji najmanje 10 godina pre prvih oružanih sukoba. Revidiranjem događaja iz Prvog i Drugog svetskog rata u kojima su stvorene obe Jugoslavije, rušeni su temelji zajedničke države. Govori istoričarka Dubravka Stojanović. Razgovor vodi Svetlana Lukić.
More...
U ovoj, 2021. godini, navršavaju se dva jubileja od značaja za srpsko-hrvatske odnose. Prvi je stogodišnjica od usvajanja i proglašenja Vidovdanskog ustava 1921. godine (koji je imao širi značaj, ne samo u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa, ali je obuhvatao i njih), a drugi je trideseta godišnjica od početka ratnih sukoba u Hrvatskoj 1991. godine (pri čemu ni taj sukob nije ostao samo srpsko-hrvatski). Dva jubileja, oba ispunjena mnogim nepomirljivo suprotstavljenim stanovištima, od toga kakva je Jugoslavija trebalo da bude do toga da uopšte nije ni trebalo da je bude. Između dve okrugle godišnjice nalazi se čitava jedna istorija u kojoj su postojali kvalitativno najrazličitiji vidovi međusobne interakcije: od savršene irelevantnosti srpske odnosno hrvatske etničke identifikacije za međusobne odnose do njenog podizanja na pijedestal najvažnijeg sadržaja.
More...
Đorđe Balašević se morao dobro potruditi da kod mene izbriše mrlju one pesme u kojoj obećava sistemu da treba da računa na njih. Uradio je to relativno brzo i dobio ne samo moj oproštaj, nego obožavanje, jer me je tada i uvek docnije izražavao: to su bile pesme Svirajte mi Jesen stiže, dunjo moja i Panonski mornar. I to obožavanje su gotovo uvek pratile suze. Sa mamom, prečanskom Sredozemkom sam padala u ravničarski sevdah, više zbog nje. Posle sam i sama razvila morsku čežnju, i sa njom ljubav prema panonskoj Sloveniji. Samo po sebi je to znak da nisam Slovenka, jer podjednako volim (sa cmizdranjem) malo slovenačko more i ravnice oko i preko Drave. A pod stare dane sam se nekako pomirila i sa Alpima, ali to nije ono pravo: ne izaziva suze.
More...
Nemam želju da se uključujem u raspravu o tome je li Beograd varoš ili velegrad. Ima zaista smisla sagledati ulogu tog grada u svemu što se događalo poslednjih četrdesetak godina. Ja nisam istoričar, ali je to grad u kojem sam živeo kada je izabrao da igra glavnu ulogu u tragediji. Operativna reč je izabrao. Cela priča, kako je ja vidim, složenija je i istovremeno ružnija. Najpre o složenosti.
More...
Balkanske paralele sa Trumpovom Amerikom. Tko bi rekao da će se najmoćnija i najbogatija zemlja na svijetu pokazati toliko ranjivom da se uspoređuje s nesretnom Jugoslavijom. Trumpovoj Americi svijet se ruga ali i brine da se ne raspadne naglo, tragično poput SFRJ ili uz još veću lomljavu u međunarodnom poretku, onom poput Sovjetskog saveza prije 30 godina. Ako SAD tako skonča bilo bi puno veće štete jer o njemu ovise mnoge zemlje, kao i međunarodne organizacije i međunarodni poredak. I u liberalnu demokraciju kao idealni društveno politički sistem, kojeg je Amerika nudila svijetu kao dio mita o kraju povijesti iz 1989, sve se više sumnja. Pa i Amerikanci tako, kojih je nedavno čak 73 milijuna, ako su znali što čine, glasovalo protiv tog sustava a za diktaturu, autoritarni režim, karizmatski a ne stručni i demokratski autoritet. Najzanimljivije je da tu do jučer svemoćnu Ameriku nisu toliko uzdrmale ni ekonomske recesije koje su došle i prošle u međuvremenu, ni uspon Kine i opravak Rusije kao rivala u borbi za globalno vodstvo. Ni teroristički napadi od 11. rujna 2001, ni apsurdni i skupi ratovi kojima su američke desničarske vlade na to odgovarale.
More...
Prošlo je 30 godina… Nikada se za to vreme prošlost nije tako direktno sudarila sa sadašnjošću kao ove godine. Na 20. godišnjicu početka agresije na BiH došli smo u Sarajevo nas pedesetak stranih novinara i fotografa, koji smo uz Sarajlije delili mračne dane istorije Bosne i svedočanstva rata, opsade i masovnih zločina, koji su se sada ponovo vratili u Evropu. Bili smo tu da s njima razbijemo zaborav i amneziju Evrope, koja je bila željna da izbriše svoju sramotu i to tragično poglavlje svoje istorije, i koja se bila ponovo uljuljkala u nadu o Fukujaminom kraju istorije i večnom miru.
More...