Posleratni rat polova

Author(s): Svetlana Slapšak / Language(s): Serbian Publication Year: 0

Bezdomność w Łodzi

Author(s): Inga B. Kuźma,Danuta Majdańska,Witold Janiszek,Katarzyna Zytke,Paweł Ciołkowski,Antoni Naglik,Joanna Paliwoda,Bożena Antoniak,Marek Marusik,Marta Krysiak,Anna Janiszewska,Rafał Rouba,Justyna Krakus,Joanna Mietlińska,Katarzyna Kikosicka,Ewa Klima,Edyta Pietrzak,Sylwana Borszyńska,Łucja Lange / Language(s): Polish

Książka "Bezdomność w Łodzi" jest w przeważającej mierze efektem konferencji pod tym samym tytułem, która odbyła się w tymże mieście w lutym 2016 roku za sprawą Łódzkiego Partnerstwa Pomocy w sytuacji Wykluczenia i Bezdomności. Składają się na nią teksty prezentowane podczas konferencji oraz kilka innych. Dobrze się stało, że książka nie odcina się od tego spotkania, jak to nieraz bywa z "tomami pokonferencyjnymi". Owszem, w różnoraki sposób do niej nawiązuje. We wstępie jest zamieszczony program konferencji, są też zdjęcia z obrad. W ten sposób redaktorkom publikacji udało się zachować coś z dialogu, który się toczył przecież tamtej zimy na Uniwersytecie Łódzkim. [...] Przedstawiony materiał [...] o bezdomności w Łodzi jest bardzo wartościowy. [z recenzji dr hab. Grzegorza Pełczyńskiego, prof. Uniwersytetu Wrocławskiego]

Problematyka gender w mediach społecznościowych – studium przypadku

Author(s): Barbara Bogacka / Language(s): Polish Publication Year: 0

The article describes the role of social media in the presentation of gender issues on the basis of the example of Caitlyn Jenner. It is not only the story of a public figure, in addition a transgender one, who underwent a successful transformation into a woman. It is also the story of an extraordinary media campaign that makes use of the most of the available tools of the traditional media and Web 2.0 tools, in order to reach the widest possible audience and build a completely new image of a forgotten American hero and a supporting star of the worldwide popular reality show.

... 19. vijek

Author(s): Emina Zahirović-Pintarić / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Dolaskom austrougarske uprave počinje modernizacija društva bez dubljeg zadiranja u društveni ili bilo koji drugi položaj žene, ali otvaraju se nove mogućnosti i horizonti kombiniranjem starih i novih običaja. Austrougarski period karakterizira ukrštanje tradicionalnog i modernog, stranog i domaćeg, a proturječnosti ovih ukrštanja su se odrazile i na same žene, u slučaju da su i same bile akterke brojnih događaja ili dio opće populacije.

Devedesete

Author(s): Ana Buljan / Language(s): Croatian Publication Year: 0

U ratnom periodu (1992-1995), kao i poraću, brojne značajne žene iz različitih sfera javnog života ostavile su svoj trag Ovaj rat, kao i drugi u povijesti čovječanstva, bio je muška priča, u kojoj su žene sudjelovale na različite načine, ali najčešće po strani. Žene su imale simbolične uloge: mirotvorke, aktivistkinje, nemoćne i pasivne žrtve. Ukratko, bile su suprotnost muškom ratu. Stvarna uloga žene u ratu je bila uistinu ovakva, ali i mnogo više od toga. Prve žrtve rata su uvijek bile žene, jer je njih direktno pogađao raspad sistema, te je briga za obitelj i društvo ostajala na njima. Zabilježeno je mnogo slučajeva kršenja ljudskih prava, pogotovo ženskih, na veoma specifične načine. No, rat u BiH je bio konflikt koji je ujedno uticao i na osnaživanje žena. S obzirom na to da su mnogi muškarci bili mobilizirani i nisu se mogli kretati slobodno jer su sudjelovali u vojsci, skoro čitav javni prostor je bio ostavljen ženama. Žene su uspjele preoblikovati tradicionalne uloge koje su bile društveno propisane za žene i muškarce, što je pojačalo žensko samopouzdanje. Istaklo se mnogo novih žena vođa, koje su i sa završetkom rata nastavile ispunjavati svoje uloge.

Granice milenija

Author(s): Matej Vrebac / Language(s): Bosnian Publication Year: 0

Naša današnjica i crtice iz života žena osvjetljavaju one koje nastavljaju borbu za jednakost i pokreću neke nove bitke za feminističke i aktivističke ciljeve. Te snažne žene ostavljaju novim generacijama prostor i uzore čije stope treba nastaviti i slijediti.

NORMATIVE AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF GENDER EQUALITY

Author(s): Amila Ždralović / Language(s): English Publication Year: 0

The formal and legal aspects of gender equality in BiH need tobe seen through two levels - international and national, which have their own reflections on the other levels including the lowest level - the local community. For the needs of this research, here are some of the most important ones: The CEDAW Convention (the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women, 1979), the Beijing Declaration and the Action Platform (1995), Resolution 1325 ("Women, Peace and Security", 2000) and the Council of Europe Convention on the Prevention and Combating Violence against Women and Domestic Violence (2011, the so-called Istanbul Convention). Regarding domestic legislation, it is necessary to emphasize the importance of the Gender Equality Law in BiH and the Anti-Discrimination Law in BiH.

Trauma oraz strategie pamięci i zaświadczania w kobiecych narracjach (anty)wojennych w literaturze Bośni i Hercegowiny. Opowieści – rodzaj żeński, liczba mnoga Šejli Šehabović

Author(s): Magdalena Koch,Katarzyna Dylewska / Language(s): Polish Publication Year: 0

The subject of the article is collection of Šejla Šehabović’s short stories A Plural Noun of Feminine Gender (Priče – ženski rod, množina) as an example of the women’s Bosnian (anti)war prose. The stories are interpreted by analysing trauma present in narratives, ways in which traumatic memories are remembered and how the memories are presented in a story. Particular attention is devoted to the narrative itself, which in many aspects is viewed as a form of articulation of trauma. The analysis focuses on the feminine perspective in war experience as well as its differences from previous predominantly masculine narratives. The article indicates the relationship between traumatic narrative, literature of testimony and women’s writing.

Žene i priroda

Author(s): Susan Griffin / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Autorica piše o složenom odnosu između roda (žena) i prirode (u najširem smislu te riječi obuhvaćajući sva živa bića) naglašavajući važnost povezivanja ovih tema. Ključna je postavka promjena paradigme promišljanja o rodnim i prirodnim (»okolišnim «) temama, što će dovesti do stvarnih praktičnih promjena. Time bi se redefinirale tradicionalne uloge žena, prirode I svega na što se odnosi termin Drugi.

Identiteti feministkinje i aktivistkinje za prava životinja

Author(s): Snježana Klopotan / Language(s): Croatian Publication Year: 0

Experience over several centuries of discrimination and exploitation led to consideration about the connection between female and animal issues, even before ecofeminist theory. The dominant patriarchal structure of the world reduced both women and animals to objects with little or no power at all, positioning women as the ones closer to nature and animals (what is non–human can be maltreated and abused). Feminists in the animal rights movement experience differently the involvement of women and women’s bodies in the fight for animal rights, thus showing that heterogeneousness in evaluation of the methods being used in the fight against oppression also exists within the same interest group. Whilst some think that animal liberation over female bodies is not justified and that such a practice dehumanizes women and encourages a misogynous view of them, others think that being involved in actions like Rather go naked than wear fur leads to re–evaluation of ethical and moral issues and enables engagement in more important and efficacious political action. The identities of animal rights activists are being formed through a polyphony of feminist voices, agreeing that the consistently raised issue of women rights in modern times also raises issues about animal rights.

When the Word for Peacemaker was a Woman: War and Gender in the Former Yugoslavia

Author(s): Slobodan Drakulić,Sonja Liht / Language(s): English Publication Year: 0

Women were prominent within the anti-war movements and pacifist circles throughout history-even when the wars they opposed were widely considered holy, as in the Middle Ages.1 Closer to our time, there was a high presence of women in both 19th- and 20th-century pacifist and anti-war movements. Finally, the notable prevalence of women in peace movements on different sides involved in the Yugoslav War-in Belgrade, Zagreb and Sarajevo-was one of the more conspicuous features of this conflict.

The Opposition Between Nature and Culture as the "Natural" Definition and Interpretation of Sexual Difference - Levi-Strauss’ Projection of the Origins of Culture as a Social Contract Between Men

Author(s): Žarana Papić / Language(s): English Publication Year: 0

Why is a Woman a Symptom of Rights?

Author(s): Renata Salecl / Language(s): English Publication Year: 0

The Politics of Representation as a Projection of Identity: Female Body in Context of its Oriental Construction in Serbian Art

Author(s): Simona Čupić / Language(s): English Publication Year: 0

THIS ARTICLE DEALS WITH QUESTIONS CONCERNING THE NATURE OF THE REPRESENTATION OF THE FEMALE BODY WITHIN THE SO-CALLED “ORIENTAL” DISCOURSE IN SERBIAN ART: WHO IS THE PAINTER? FOR WHOM IS THE WORK PAINTED? WITH WHOM IS THE WORK IDENTIFIED? WITH WHAT OTHER POSSIBILITIES OF IDENTIFICATION DOES THE WORK LEAVE US? IN THE CONTEXT OF THE HISTORICAL CODES, A STANCE TOWARDS A BODY IS SEEN AS A PROJECTION OF SOCIAL, CULTURAL AND POWER IMPULSES. IN THE FIRST CASE STUDIED, THE ARTIST, DJORDJE KRSTIC, WAS A MALE COMMISSIONED BY THE SERBIAN COURT TO PAINT A SERIES OF PAINTINGS FOR THE INDIGENOUS POPULATION AND FOREIGNERS. IN THE SECOND CASE STUDY, THE ARTIST, PAJA JOVANOVIC, WAS ALSO A MALE, A SERB WORKING IN VIENNA, WHO PAINTED FOR THE AUDIENCE OF THE “REAL EUROPE” FROM THE POSITION OF AN ALTERNATIVE IDENTITY. THE THIRD CASE STUDY FOCUSES ON A FEMALE ARTIST, BABETT BACHMAYER VUKANOVIC, WHO WAS BORN IN GERMANY BUT AFTER MARRYING A SERB MOVED TO HER HUSBAND’S HOMELAND. VISUAL CONSTRUCTIONS OF FEMALE BODIES ARE USED AS THE STARTING POINT FOR THE DECONSTRUCTION OF GENDER-RELATED QUESTIONS WHICH HAVE BEEN IGNORED IN THE ANALYSIS OF THE ÉPOQUE.

Godišnji izvještaj 2023.

Author(s): / Language(s): Bosnian

Fondacija CURE (CURE) je feminističko-aktivistička organizacija koja djeluje za ravnopravnost spolova i rodova zalažući se za pozitivne društvene promjene putem obrazovnih, umjetničkokulturnih, istraživačkih i zalagačkih programa. Fondacija je počela sa radom 7. 11. 2005. godine. Fondacija CURE je antimilitaristička i antifašistička organizacija koja nastoji doprinijeti razvoju rodne ravnopravnosti u društvu i osnaživanju marginalizovanih skupina žena, uključujući Romkinje, žene s poteškoćama u razvoju, lezbejke, biseksualne i trans* žene, samostalne roditeljike, žene treće dobi, te žene koje su preživjele nasilje. Zagovaramo za njihovo ravnopravno uključivanje u sve društvene tokove i protivimo se svakoj formi isključenosti žena i djevojčica. Naša organizacija predvodi brojne inicijative unutar ženskog pokreta u BiH, te se zalaže za detabuizaciju određenih tema i širi fokus na ključna pitanja unutar društva. Kroz direktan rad s ženama i djevojčicama te promociju kulture nenasilja i antidiskriminacije, nastojimo stvoriti sigurno i pozitivno okruženje za feminizam i aktivizam. Potičemo vidljivost žena u javnosti, potičemo ulični aktivizam i umjetnost te promoviramo žensku perspektivu na društveno-politička pitanja. Naša snaga leži u raznolikim pristupima i saradnji s institucijama, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji. Želimo biti još snažnije i odgovoriti na sve izazove u društvu. Doprinoseći kreiranju i razvoju solidarnog i inkluzivnog ženskog/ feminističkog pokreta u Bosni i Hercegovini i svijetu, Fondacija CURE se vidi kao nositeljica društvenih promjena kojim se poboljšava status žena i djevojčica, te marginalizovanih društvenih skupina, čime žene postaju ravnopravne i aktivno učestvuju u donošenju i provođenju odluka.

Godišnji izvještaj 2022.

Author(s): / Language(s): Bosnian

Fondacija CURE (CURE) je feminističko-aktivistička organizacija koja djeluje za ravnopravnost spolova i rodova zalažući se za pozitivne društvene promjene putem obrazovnih, umjetničko-kulturnih, istraživačkih i zalagačkih programa. Fondacija je počela sa radom 7. 11. 2005. godine. Organizujući afirmativne akcije, Fondacija CURE slavi snagu i moć žena, te radi na osnaživanju žena i djevojčica i drugih rodno senzitivnih osoba kako bi postali/e pokretači/ce društvenih promjena u BiH i svijetu. Feministički aktivizam omogućio je siguran prostor u kojem su žene jake, neustrašive, sposobne i ujedinjene u svim svojim različitostima. Fondacija CURE je organizacija aktivistkinja, profesionalki i volonterki koje izlaze na ulice u znak javnog protesta protiv nasilja, diskriminacije, kršenja zakona, ženskih prava i osnovnih ljudskih prava, organizuju performanse protiv nasilja, pozivaju umjetnice/ke, naučnice/ke, edukatorice/e, aktivistkinje/e, građanke/e, predstavnice/ke marginalizovanih i ranjivih skupina na akciju i konkretan lični doprinos za kreiranje boljeg i zdravijeg bosanskohercegovačkog društva, te kroz različite zagovaračke mehanizme utiču na stvaranje javnih politika socijalne pravde i najviših standarda poštovanja ljudskih prava.

Godišnji izvještaj 2020.

Author(s): Medina Mujić / Language(s): Bosnian

Osnovana 2005. godine, Fondacija CURE (CURE) je feminističko-aktivistička organizacija koja djeluje za jednakost spolova i rodova zalažući se za pozitivne društvene promjene putem obrazovnih, umjetničko-kulturnih, istraživačkih i zalagačkih programa. Organizujući afirmativne akcije, CURE slave snagu i moć žena, te rade na osnaživanju žena i djevojčica i drugih rodno senzitivnih osoba kako bi postali/e pokretači/ce društvenih promjena u BiH i svijetu. Feministički aktivizam je omogućio siguran prostor u kojem su žene jake, neustrašive, sposobne i ujedinjene u svim svojim različitostima. CURE je organizacija aktivistkinja/a, profesionalki/aca i volonterki/a koje/i izlaze na ulice u znak javnog protesta protiv nasilja, diskriminacije, kršenja zakona, ženskih prava i osnovnih ljudskih prava, organizuju performanse protiv nasilja, pozivaju umjetnice/ke, naučnice/ke, edukatorice/re, aktivistkinje/te, građanke/e, predstavnice/ke marginalizovanih i ranjivih skupina na akciju i konkretan lični doprinos za kreiranje boljeg i zdravijeg bosanskohercegovačkog društva, te kroz različite zagovaračke mehanizme utiču na kreiranje javnih politika socijalne pravde i najviših standarda poštivanja ljudskih prava.

Godišnji izvještaj 2018.

Author(s): / Language(s): Bosnian

Osnovana 2005. godine, Fondacija CURE (CURE) je feminističko-aktivistička organizacija koja djeluje za jednakost spolova i rodova zalažući se za pozitivne društvene promjene putem obrazovnih, umjetničko-kulturnih, istraživačkih i zalagačkih programa. Organizujući afirmativne akcije, CURE slave snagu i moć žena, te rade na osnaživanju žena i djevojčica i drugih rodno senzitivnih osoba kako bi postali/e pokretači/ce društvenih promjena u BiH i svijetu. Feministički aktivizam je omogućio siguran prostor u kojem su žene jake, neustrašive, sposobne i ujedinjene u svim svojim različitostima. CURE je organizacija aktivistkinja/a, profesionalki/aca i volonterki/a koje/i izlaze na ulice u znak javnog protesta protiv nasilja, diskriminacije, kršenja zakona, ženskih prava i osnovnih ljudskih prava, organizuju performanse protiv nasilja, pozivaju umjetnice/ke, naučnice/ke, edukator(e)ice, aktivist(e)kinje, građan(e)ke, predstavnice/ke marginalizovanih i ranjivih grupa na akciju i konkretan lični doprinos radi kreiranja boljeg i zdravijeg bosanskohercegovačkog društva, te kroz različite zagovaračke mehanizme utiču na stvaranje javnih politika socijalne pravde i najviših standarda poštivanja ljudskih prava. Doprinoseći kreiranju i razvoju solidarnog i inkluzivnog ženskog pokreta u Bosni i Hercegovini i svijetu, CURE su nositeljice društvenih promjena kojima se poboljšava status žena i djevojčica, te marginalizovanih društvenih grupa, čime žene postaju ravnopravne i aktivno učestvuju u donošenju i provođenju odluka.

Annual Report 2022

Author(s): / Language(s): English

The CURE Foundation (CURE) is a feminist-activist organization that promotes gender and sex equality and works for positive social change through educational, artistic, cultural, research and advocacy programs. The Foundation started working on November 7, 2005. By organizing affirmative collective actions, CURE celebrates the strength and power of women, and helps to empower women, girls and other gender-sensitive individuals to become initiators of social change in BiH and the world. The feminist activism has created a safe space where women are strong, fearless, competent, and united in all their differences. CURE is an organization of activists, professionals and volunteers who take to the streets to protest against violence, discrimination, violation of laws, women’s rights and basic human rights. Furthermore, CURE organizes art performances against violence, inviting artists, scholars, lecturers, activists, citizens and representatives of marginalized and vulnerable groups to act, participate, and contribute to the creation of a better, sounder Bosnian-Herzegovinian society and through various advocacy mechanisms influence the creation of public policies for social justice and the highest human rights standards.

Neustrašive heroine mira: Publikacija individualnih priča žena o izgradnji mira u Bosni i Hercegovini kroz lične i stvarne borbe

Author(s): Jasna Pekić ,Tajma Kapić / Language(s): Bosnian

Sada kada Bosna i Hercegovina ulazi u treću deceniju od završetka ratnog sukoba, određene problematike iz društvene sfere koje se nisu pravilno adresirale u postkonfliktnom periodu ostavljaju traga i na feminističke aspekte razvoja društva, posebno u sferi tranzicijske pravde. S druge strane, sa različitim geopolitičkim dešavanjima širom Evrope i svijeta, Bosna i Hercegovina se našla u poziciji u kojoj konflikti iz drugih zemalja ostavljaju trag na naše društvo – da li kroz učešće sigurnosnih snaga iz BiH u mirovnim misijama ili kroz primanje izbjeglica, migranata i migrantica i tražitelja i tražiteljica azila iz konfliktnih i drugih zemalja svijeta.