Profesoru Milanu Mogušu u spomen
Ljiljana Kolenić: U SPOMEN. Profesoru Milanu Mogušu u spomen (25. travnja 1927. – 19. studenoga 2017.)
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Ljiljana Kolenić: U SPOMEN. Profesoru Milanu Mogušu u spomen (25. travnja 1927. – 19. studenoga 2017.)
More...
Croatian orthographic tradition has always been turbulent. From the very beginnings of the Croatian Orthography there are more than eighty orthographic editions, twenty of which have been created since the beginning of Croatian independence. The offered orthographic solutions were in the shadow of socio-political events. Some orthographic practice is providing solutions that have roots in the Croatian tradition, while the other emulates the principle of non-inclusion of unnecessary changes in orthography. Currently, four editions of Croatian orthography are valid and in use, and they are all structured in the same way: the first part of the book contains rules, while the second part is a dictionary. This paper deals with the differences between these four editions. There are a number of orthographic issues that these four editions offer, such as different solutions and answers that are confusing the public, because they lead to the conclusion that in Croatian orthography everything is permitted. Therefore, this paper addresses some important differences in writing the sounds č, ć, đ, dž; in shortening syllables with diphthongs; in using upper and lower case initial letters; in the spelling of foreign words, etc. Orthography, as a fundamental normative manual, should be as accessible as possible to the public, and more balanced in suggesting orthographic solutions.
More...
The paper analyzes the problem of usage of the lexemes kolhoz and sovhoz based on the spelling of these two Sovietisms in different Croatian language manuals.
More...
U posljednje vrijeme pojedini jezikoslovci u razgovorima za sredstva javnoga priopćavanja (subesjedama, intervjuima) izjednačuju književni (standardni) jezik s materinskim jezikom i pokušavaju bezimenim imenom zamijeniti ime nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u školama.
More...
Nada Babić: U spomen fra Bonaventure Dude (24. siječnja 1924. – 3. kolovoza 2017.)
More...
Die aspektologisch-verbmorphologischen Grundtermini bzw Grundkategorien kroatisch vid bzw. aspekt (deutsch: Aspekt), svršeni bzw. perfektivni vid (deutsch: vollendeter oder perfektiver Aspekt), nesvršeni bzw. imperfektivni vid (deutsch: unvollendeter oder imperfektiver Aspekt), werden in ihrer wesentlichen slavistischen terminologischen Bedeutungsgeschichte dargestellt. Hierbei ist die Unterscheidung zwischen den eigenständigen verbmorphologischen Kategorien des „Aspekts“ und der beiden Unterkategorien des „unvollendeten“ und des „vollendeten Aspekts“ von der grammatisch-lexikologischen Katergorie der „Aktionsart“ zentral. Die verbmorphologische Aspektkategorie der slavischen Sprachen betrifft im Unterschied zur Aktionsartkategorie nicht eine dem Verbgeschehen inhärente, objektive Eigenschaft sondern ein bestimmtes Wahrnehmungsverhältnis des Sprechers dazu, das allgemein mit der Unterscheidung zwischen einer konkreten und zeitlich bestimmten sowie einer abstrakten und außerzeitlichen Wahrnehmung beschrieben werden kann. Auf die terminologische Festschreibung der Erklärung der Aspektkategorie als Aktionsartkategorie in der Slavistik ist insbesondere die diesbezügliche Definition von Franz Miklosich von starkem Einfluss gewesen. Hierbei hat auch die Doppeldeutigkeit der lateinischen Verbform perfectus als einerseits passives Präteritalpartizip zu perficere und als andererseits eigenständiges Adjektiv mit der Bedeutung „vollkommen“, kroatisch: savršeni, eine Rolle gespielt.
More...
Dans la langue littéraire croate l’orthoépie est sur l’ordre du jour. Après de l’accentuation, c’est – à – dire, après de la norme accentuelle, il se peut s’approcher chez les problèmes orthoépiques en général.
More...
Zapisnik sjednice Vijeća za normu hrvatskoga jezika održane 23. travnja 1998. u 11 sati u Ministarstvu znanosti.
More...
Stolica je prema Henciru komad pokućstva s naslonom, namijenjen sjedenju jedne osobe.
More...
Kakva god bila etimološka povezanost Stolca s imenicom stolac, ime toga grada u Bosni i Hercegovini i otočića u Hrvatskoj trebalo bi se u standardnom hrvatskom jeziku sklanjati kao i njezin eponim.
More...
S akademskom godinom 2017. – 2018. Pedagoška visoka škola Gradišće (Pädagogische Hochschule Burgenland) počinje sa studijem Gradišćanskohrvatski – Hrvatski.
More...
U Pakracu su 13. svibnja (subota) u 12 sati u prostorijama Gradske knjižnice Pakrac Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ i Časopis Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, upriličili svečanu i javnu dodjelu nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ u 2016., Nagrade „Dr. Ivan Šreter“.
More...
Trajno se javljaju nove složene kratice, akronimi ili nazivi. Primjerice STEM ili Industrija 4.0.
More...
U hrvatskom jezikoslovlju trenutno prevladavaju dvije suprotstavljene ocjene u određivanju odlika i stanja hrvatskoga jezika u posljednjem dvoipoldesetljeću.
More...
Scientific Life: Dodjela Šreterove nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ 2017.
More...
Čitateljica iz Zagreba Z. J. pitala nas je što je pravilno: Promovirana su 254 studenta. ili Promovirano je 254 studenta. – treba li predikat biti u jednini ili u množini. Pitanje se odnosi na sročnost predikata i subjekta ako je subjektu atribut broj dva, tri ili četiri, ali i na rod glagolskoga pridjeva ako je glagolski predikat tvoren glagolskim pridjevom radnim ili trpnim.
More...
U članku „Mali školski pravopis kao pomoć pri učenju hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole“ uz ostalo piše: „Jedno od naših načela bilo je da se u Malome školskom pravopisu donose samo preporučena rješenja iz Hrvatskoga pravopisa“, a u podrubku (bilješci) kao objasnidba sljedeće: „U Hrvatskome pravopisu razlikuju se preporučena i dopuštena rješenja.
More...