HUKUK TARİHİ AÇISINDAN HRİSTİYANLIK
This article focuses on the birth of Christianity, the spread of Christianity, the relationship between Christian law and other legal systems of Christian law.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
This article focuses on the birth of Christianity, the spread of Christianity, the relationship between Christian law and other legal systems of Christian law.
More...
The Judiciary reform is continuously in the focus of the publicity – before and after the accession of Bulgaria into the European Union. The amendments into the basic Law of the country in 2003, 2006 and 2007 were dedicated namely to the Judiciary reform as well as the numerous amendments and additions to the Structural Law on the Judiciary, the Criminal Code, the Criminal Procedure Law and the new Administrative Procedure Act and Civil Procedure Code. The Administrative Criminal Procedure Code which is under the preparation will be also aimed at improving the judicial system.
More...
The article discusses the right of access to information in light of recent cases of leakage of classified information, mainly Wikileaks. The case law on supranational level is analyzed in search of an optimal balance of two interests: the public interest in secrecy and the right to know. The importance of ECHR judgements on monopoly of information as a censorship is emphasized.
More...
Slavery, banned at the beginning of the last century, has been a reality of life in different cultures and geographies. The male slaves in the Ottoman were raised as statesmen in state and female slaves (concubines) were kept in the harem. Those chosen from among these concubines were the sultan's wife or wife.
More...
Cilj ove uporedne analize prijedloga zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji jeste da ukaže na sve ono što bi trebalo izmijeniti u tim prijedlozima koje je predstavila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP), kako bi se poboljšao položaj osoba koje prirodnim začećem ne mogu ostvariti trudnoću. Ujedno je ukazano na pozitivna rješenja u oba prijedloga. U uvodu je definiran pojam neplodnosti, te je objašnjen značaj donošenja jednog ovakvog zakona, ne samo za neplodne osobe, nego i za društvo u cjelini. Istaknuta su dosadašnja rješenja na nivou kantona, te objašnjeno postojanje više nacrta zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji. Uporedo su analizirani svi prijedlozi od 2013. godine do danas, te je obrazloženo kako je ova problematika riješena na teritoriji Republike Srpske. Objašnjeno je kako je pitanje biomedicinski potpomognute oplodnje regulirano u zemljama okruženja, a kako u zemljama Evropske unije.
More...
Potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina se obavezala da usaglasi svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom Evropske unije. Savremeni migracijski tokovi i potreba da države članice što adekvatnije reaguju na nastale okolnosti rezultirali su dodatnim izmjenama zakonodavstva Evropske unije. Posljedično, stvorila se potreba da se izmijene odredbe starog Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu1 te da se one usklade sa acquis-em. Novi Zakon o azilu Bosne i Hercegovine donesen je 2016. godine.
More...
Govor mržnje, kao i izazivanje, raspirivanje i širenje mržnje u Bosni i Hercegovinije sveprisutno u proteklih dvadeset godina, kako u dominantnom javnom diskursu,tako i u sferi interneta, online portala i društvenih mreža. Djelo izazivanja, raspirivanjai širenja mržnje prvi put je regulisano u Federativnoj Narodnoj RepubliciJugoslaviji 1945. godine donošenjem Zakona o zabrani izazivanja nacionalne, rasnei vjerske mržnje i razdora. Ubrzo nakon donošenja ovog zakona djelo izazivanjanacionalne, rasne ili vjerske mržnje, netrpeljivosti i razdora regulisano je Krivičnimzakonikom Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Krivičnopravna regulacijaovog djela bila je direktna posljedica prepoznavanja njegove štetnosti po društvo ipotrebe da se istakne važnost njegovog sankcionisanja od strane same države.
More...
For the past 20 years hate speech, as well as inciting, spreading and promoting hatred has been omnipresent in the public discourse, the Internet, online magazines and social networks in Bosnia and Herzegovina. Inciting, spreading and promoting hatred was regulated for the first time in 1945 when the Federal People’s Republic of Yugoslavia adopted the Law Against Incitement to National, Racial and Religious Hatred and Discord. Soon after, the act of incitement to national, racial and religious hatred, hostility and discord was regulated by the Criminal Code of the Federal People’s Republic of Yugoslavia. Introducing such legislation was made possible by recognising the pernicious effects of these types of crimes on the whole society and the need for official sanctioning by the state.
More...
Ovaj izvještaj prikazuje šta nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za zaštitu jednakosti mogu učiniti i jesu učinile za unapređenje zaštite prava LGBTI osoba u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Cilj izvještaja je da kroz komparativni prikaz normativnih okvira, institucionalnih mehanizama i dobrih praksi, te nekih prepreka s kojima se institucije suočavaju i načina kako na njih odgovaraju, pruži podsticaj i ideje institucijama kako da unaprijede svoj rad na promociji jednakosti i suzbijanju diskriminacije LGBTI osoba. Istovremeno, ovaj izvještaj može na nacionalnom i regionalnom nivou poslužiti kao dodatni izvor informacija o LGBTI pitanjima jer prikazuje relevantne lekcije iz rada nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava. Najzad, može doprinijeti unapređenju odnosa između ovih institucija i LGBTI osoba i njihovih organizacija, kroz predstavljanje mandata, aktivnosti i uspjeha ovih organizacija u promoviranju i zaštiti prava LGBTI osoba.
More...
The legislative framework for the systematic fight against domestic violence and violence against women has been improved following the adoption of the new Law on Combating Domestic Violence in the Federation of BiH 2013. Article 35 of the Law posits that the Federation of BiH and the cantons will fund safe houses in a 70-30 split (70% of the expenses will be covered by the Federation of BiH and 30% by the cantons). The Law imposes a clear obligation to pass sub-legislation which would regulate the establishment, work and financing of the safe houses, and which would set standards for accreditation of safe houses and their eligibility for state support. Unfortunately, this obligation has not been met in the last three years and so the work of the six existing safe houses has been left to self-regulation. The existing safe houses have independently conducted an assessment of the annual costs of running a safe house. It is estimated that the work and the programs of one safe house with the capacity of 25 places costs a minimum of 240,000 KM a year. On the other hand the support for the safe houses on entity level, from the Federation of BiH Government, from 2008 until now has never surpassed 200,000 KM. Therefore, one can conclude that the allocated 200,000 KM can only cover the costs of one safe house in the Federation of BiH, and that if this is split between the six safe houses each can only get an amount that covers between 10-15% of each safe house’s total expenses. The Government of the Federation BIH has therefore been in breach of the law for years and has failed to meet its obligation to finance 70% of the safe house expenses.
More...
The Dayton Peace Agreement recognizes the prohibition of discrimination on the basis of gender and it stipulates direct application of the European Convention on Human Rights and the CEDAW Convention. Unfortunately, despite the civil society initiatives the Constitution still does not recognize gender equality as a basic constitutional value in Bosnia and Herzegovina. BiH is one of the first countries in the Western Balkans to have passed a Gender Equality Law (ZoRS). After it was passed in 2003 the Law was amended once, and the amended version was adopted in 2010. The Law guarantees gender equality and equality of opportunity in all spheres of life.
More...
The 1995 Constitution of Bosnia and Herzegovina, The Resolution on Politics of Health for all Citizens of Bosnia and Herzegovina, and the Gender Equality Law in Bosnia and Herzegovina all set standards and offer guidelines for organization of a healthcare system that will provide adequate help and protection to all citizens, aiming to improve the standard and quality of health and life, for everyone equally. Reproductive health, as defined by the World Health Organization (WHO), is a state of physical, mental and social wellbeing in relation to all aspects of the reproductive system, throughout one’s life. The Strategy on Reproductive Health published by the WHO in 2004 defines 5 main focus areas in reproductive health: improvement of health in pregnancy, childbirth and health of newborns; offering high-quality family planning services, including the services of treating infertility; eliminating unsafe abortions; tackling sexually transmitted infections, and promoting sexual health.
More...
Women and girls are frequently exposed to serious forms of violence, especially physical and verbal violence, violence in the family, psychological violence, sexual violence and rape. These and other forms of violence against women are a serious breach of women’s human rights and are the main obstacles to achieving gender equality. Statistics show that one in three women in the world is a victim of violence and that the perpetrators are frequently their current or former partners. The situation is similar in Bosnia and Herzegovina where violence against women and domestic violence have been considered a private issue for years, the attitude that is still widespread today. 52.8% of women over the age of 15 in Bosnia and Herzegovina have experienced some form of violence. In 2013 a study on the incidence of violence against women in BiH and its characteristics, was conducted on a sample of 3,300 households. The study found that one in every four women was a victim of violence and that one in every ten had been a victim of violence in the past year. This study found that women aged 18-24 are the most frequent victims and that women from rural areas are disproportionately affected. It is also important to note that women frequently cannot identify that violence is being perpetrated against them and they do not perceive themselves as victims – only 5.5% of those exposed to violence ask for help and support. The research also found that psychological violence is the most frequent form of violence women are exposed to, as well as a combination of psychological and physical violence.
More...
In May 2015 the Parliamentary Assembly BiH adopted the Changes and Amendments to the Criminal law of Bosnia and Herzegovina, which finally harmonized the definition of rape and other forms of sexual violence committed as war crimes against the civilian population or crimes against humanity, with international standards and jurisprudence of the international criminal courts. “Forcing the other person by using force, or threat of direct attack on their life or body, or life or body of another” was taken out of the definition of the elements of the crime. The old definition implied that the use of force or the threat of use of force were the only means available to determine that rape or other sexual activities occurred without consent. On the other hand international jurisprudence developed an approach according to which coercive circumstance can indicate the lack of consent, and the circumstances can be inherent in certain situations, for an example – in armed conflict. Such circumstance imply lack of consent to the sexual activities when it is clear that the person was in a state of coercion which precluded the very possibility of exercising their sexual autonomy. This is an example that needs to be followed not just in cases of conflict-related sexual violence, but also in instances of sexual violence during peacetime. In this way the number of perpetrators who can be prosecuted in the future is widened, because the obstacle of proof of this crime is removed. This change is also important in the context of deterrence from committing the crime in the first place, and so it has long-term potential and preventive functions.
More...
Analiza predstavlja pregled praćenja izvještavanja o LGBTI temama u medijima u Bosni i Hercegovini, koji sedmu godinu zaredom objavljuje Sarajevski otvoreni centar. Analizom se prati nivo doprinosa medija u borbi protiv diskriminacije i povećanja vidljivosti LGBTI osoba u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru. U 2017. godini praćena su 62 medija: elektronska (radio – 3 i televizija – 14), štampana (dnevne novine, sedmični i dvosedmični magazini – 20) te online (news portali i portali štampanih medija – 25). Ukupno, u svim medijima objavljeno je 2073 teksta/priloga, i to u štampi – 639 tekstova, na televiziji – 96 priloga i u online medijima – 1338. Štampani medij koji je najviše izvještavao o LGBTI temama bio je Oslobođenje – 98, od televizijskih stanica Federalna televizija – 25, a od online portala Avaz.ba – 176. Najveći broj vijesti ticao se predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, koji je od početka godine zauzimao ogroman prostor u medijima, a u kontekstu prava LGBTI osoba je često spominjan kroz različite negativne izjave i ograničavanje prava LGBTI osoba. Pored Donalda Trampa, mediji su pisali o autovanom gej premijeru Irske, o slučaju Čelsi Mening, o smrti tvorca LGBTI zastave Gilbertu Bakeru, putovanjima pape Franje i izjavama koje je davao u vezi LGBTI osoba, o čečenijskim logorima za homoseksualce. Kroz tabloide i različite objave koje smo okarakterisali kao senzacionalističke izvještavalo se o promjeni spola različitih ljudi iz svijeta. Trans osobe su kroz ove objave predstavljane objektivizirano, kroz prizmu vjerovali ili ne, možete li vjerovati da su izgledali ovako i sl. U vijestima iz regije se najviše izvještavalo o novoimenovanoj premijerki Ani Brnabić, paradama ponosa u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, donošenju zakona o istospolnom braku u Sloveniji, napadu na klub SuperSuper u Zagrebu, kao i različitim političkim izjavama koje su dolazile kako od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tako i od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, ali i drugih političkih zvaničnika_ca. Iz Bosne i Hercegovine se najviše izvještavalo o protestnom skupu koji je održan u maju, tematskoj sjednici koja je bila u Parlamentarnoj skupštini BiH, konferencijama i treninzima koje je organizovao Sarajevski otvoreni centar, Festivalu queer filma Merlinka u Sarajevu, te inicijativama za zakonske promjene koje su se dogodile u toku godine a koje su se ticale prava LGBTI osoba. Jedan dio medijskih objava se direktno ticao i prava interspolnih osoba u BiH. U 2017. godini je zabilježeno i rekordno povećanje medijskog izvještavanja. U 2016. godini ukupan broj medijskih objava je bio 1299, dok je u 2017. godini povećan na 2073. U online medijima još uvijek je primjetan najveći broj agencijskih vijesti, po principu copy-paste, te zbog toga i dalje postoji nesrazmjer između pozitivnih i negativnih objava. Takođe je primjetno da postoji veliki broj i senzacionalističkih objava, koje nerijetko objektifikuju LGBTI osobe, pogotovo transrodne žene. Ove godine je povećan broj negativnih tekstova u online medijima, u usporedbi s prethodnom godinom. U televizijskim informativnim emisijama još uvijek se izvještava samo povodom nekih događaja, te nema inicijative da se pokreću teme vezane za prava LGBTI osoba. Zaključak od ove godine jeste da javni događaj koji je po karakteru sličan paradi ponosa privlači najviše medijske pažnje. Tako je za vrijeme protestnog skupa u maju zabilježen rekordan broj televizijskih ekipa na mjestu događaja. Možemo zaključiti da su novinari i novinarke propustile šansu da o medijski zanimljivim, a svakako višestruko važnim temama pišu angažovano i istraživački. Većina tekstova i o Međunarodnom festivalu queer filma Merlinka i o zabrani održavanja okupljanja povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije spada u kategoriju neutralnih priloga. Naime, neutralno je ocijenjen prilog u kojem se odgovara na novinarska pitanja ko, šta, kad, gdje, kako, bez dubljeg ulaženja u problematiku i bez komentara odnosno ličnog doprinosa autora_ice priloga. To su većinom agencijske vijesti koje izvještavaju o dešavanjima ili prenose obavještenja za medije različitih organizacija ili pojedinaca_ki. Također, neutralnim su ocijenjene male vijesti i ankete, izjave dana, odnosno prilozi koji su prostorno ograničeni da bi bili društveno angažirani. Naravno, i ove kratke forme morale su zadovoljiti kriterije korektnosti izvještavanja. Budući da smo u 2016. godini počele pratiti i medijske objave vezane za interspolne osobe, važno nam je naglasiti da su mediji sporadično počeli izvještavati i o interspolnim osobama, nevidljivosti i problemima na koje one nailaze. Za sada su uglavnom u pitanju prenošenja saopštenja za javnost ili izvještavanja sa događaja koje je organizovao Sarajevski otvoreni centar, kao npr. konferencija u februaru, na kojoj je gošća bila aktivistkinja za interspolna pitanja, tako da su neki mediji iskoristili priliku da urade intervju s njom. Pozdravljamo činjenicu da mediji prate i izvještavaju o aktivnostima organizacija civilnog društva koje se bave pravima LGBTI osoba. I ovom analizom je potvrđena hipoteza da je veća vidljivost aktivističkih organizacija, aktivista_kinja i LGBTI osoba preduslov veće vidljivosti LGBTI tema u medijima, čime se dodatno potcrtava važnost novinarske odgovornosti, etike i profesionalnosti, jer bi izvještavanje trebalo da afirmiše građansku hrabrost ovih javnih istupanja.
More...
Analiza koja je pred vama posljednja je publikacija u okviru projekta Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba, koji finansira Evropska unija, a realizuju ga Fondacija Henrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa partnerskim organizacijama Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE. Analiza doprinosi kontinuiranom praćenju medija koju Sarajevski otvoreni centar provodi već četvrtu godinu zaredom. Da bismo odgovorile na pitanje zašto je važno analizirati kako mediji izvještavaju o LGBT temama, podsjetile smo se na izazove s kojima se mediji danas suočavaju, specifičnosti bh. medijskog prostora i kodeksa struke. Osvrćemo se i na to šta nam govori oprema teksta/priloga, te kakve probleme uzrokuju komentari u online medijima. Kao analitički alat poslužio nam je koncept Romana Kuhara o pet dominantnih načina na koje se LGBT osobe prikazuju u medijima. Središnji dio analize predstavlja analiza medijskog sadržaja kroz statističku obradu podataka, te komparativni prikaz nekih pozitivnih i negativnih praksi izvještavanja. Na kraju donosimo opšte zaključke kojima se daje cjelokupna slika medijskog izvještavanja u 2014. godini, kao i specifične preporuke koje bi mogle pomoći novinarkama i novinarima da unaprijede svoj rad.
More...
Analiza koja je pred vama još jedna je u nizu publikacija u okviru projekta Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba, koji finansira Evropska unija, a realizuju ga Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa partnerskim organizacijama Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE. Ova analiza Izvještavanje medija u 2013. godini o LGBT temama u Bosni i Hercegovini doprinosi kontinuiranom praćenju medija koje Sarajevski otvoreni centar provodi već treću godinu zaredom. Monitoring medijskog izvještavanja tokom 2013. godine razlikuje se od prethodna tri jer se proširuje medijski prostor za analizu, tako da se u ovoj publikaciji, pored štampanih medija, pokazuje na koji način se i ostali mediji – televizija, radio i online mediji – bave LGBT pitanjima. U uvodnom dijelu se skreće pažnja na neke rezultate istraživanja koji su pokazali kako LGBT osobe vide rad medija kada je u pitanju pisanje o njima i njihovim potrebama i problemima, kao i na zakonski okvir koji uređuje medijski prostor u BiH, te na politike društvenih prilika u kojima se izvještava o ovoj marginalizovanoj i ranjivoj grupi. U metodološkim napomenama opisan je način rada na ovom istraživanju i predstavljen materijal koji su autorice podvrgle dekonstruisanju. Osnovni cilj ovog istraživanja bio je predstaviti medijsku sliku u 2013. godini kada su LGBT teme u pitanju, te kroz paralelnu analizu profesionalno najreprezentativnijih i najmanje profesionalnih i etičkih medijskih objava pokazati koje su to dobre, odnosno loše novinarske prakse. Cilj je, također, bio predložiti i moguće smjernice za prevazilaženje negativnih profesionalnih praksi u medijskom izvještavanju u BiH. Kroz osvrt na medijsku kulturu dati su odgovori na pitanje zašto je važno analizirati medijske sadržaje vezane za marginalizovane grupe. Centralni dio analize predstavlja komparativni prikaz najpozitivnijih i najnegativnijih primjera medijskog izvještavanja, uz argumentovano iznošenje pozitivne odnosno negativne kritike materijala. Na kraju se nalaze opšti zaključci kojima se daje cjelokupna slika situacije u poređenju sa situacijom iz prethodnih godina, kao i specifične preporuke za svaki od analiziranih medija koji bi mogli da pomognu novinarkama i novinarima da unaprijede svoj rad. Sveukupno, u praćenoj dnevnoj i periodičnoj štampi, na internetu, radiju i televiziji, od januara do decembra 2013. godine pojavilo se 1415 medijskih objava. U štampanim medijima ukupno je objavljeno 799 tekstova, na televiziji je bilo 104 priloga, na portalima je objavljeno 508 tekstova, dok su na radiju bila samo 4 priloga vezana za LGBT pitanja. Na ovom mjestu napominjemo da su se LGBT teme pojavljivale i na nekim drugim online portalima, te televizijama i televizijskim emisijama koje nisu bile unaprijed označene za medijski monitoring. Uopšteni zaključak bio bi da se, i pored mnogobrojnih neetičnih i neprofesionalnih primjera izvještavanja, otvorio prostor za optimizam, jer se broj medijskih objava o LGBT relevantnim temama značajno povećao u odnosu na prethodnu godinu, a u načinu pisanja novinara_ki čita se dosljednost u bavljenju LGBT temama, te istraživački pristup koji rezultira kvalitetnijim člancima. Iako su se ove godine prvi put pratila izvještavanja televizija, radiostanica i webportala, ohrabruje veliki broj njihovih medijskih objava, posebno na internetu. Treba pohvaliti domaće TV kuće koje su, sve zajedno, više od dva sata svog prostora (preko 120 minuta) posvetile LGBT temama, vrijeme koje nije zanemarivo kada se uporedi sa minutažom koju dobijaju druge manjinske grupe. S obzirom na to da se štampani mediji prate već treću godinu zaredom, imamo preciznu sliku o tome da se broj tekstova povećava: u odnosu na prošlu godinu, broj štampanih priloga porastao je za 277, te je u skladu s tim u porastu i pisanje o temama iz BiH i pozitivni tekstovi (u prošloj godini bilo ih je samo 28, dok ih je ove godine čak 173).
More...
Der vorliegende Aufsatz ist ein Versuch, 15 altpolnische Wörter mit der Bedeutung ‘vicarius, advocatus, patronus’ und derer Geschichte im Laufe bis 1600 im Lichte der Wortfeldtheorie darzustellen. Schon im 15. Jhd. befinden sich im Zentrum des Wortfeldes die Bezeichnungen pierca. prokurator, rzecznik - die wir im Titel (Zitat aus der in der Mitte des 15. Jhds. entstandenen Übersetzung der früheren polnischen Rechte) sehen - und zachodica. Andere 11 Bezeichnungen bilden zu dieser Zeit Peripherie des Feldes. Aber auch die Glieder des Zentrums sind differenziert - pierca ist ein masowisches Wort, prokurator - grosspolnisch; nur rzecznik und zachodica sind gesamtpolnisch. Infolge der weiteren Entwicklung befinden sich schon in der Mitte des 16. Jhds. nur prokurator und rzecznik im Zentrum; pierca und zachodica verschwinden überhaupt aus dem Wortfeld, geschweige andere Kompenenten. Ende des 16. Jhds. ist ein ausschliesslicher Glied des Zentrums prokurator - sein Sieg ist auf den damaligen Zustrom des lateinischen Wortgutes in die polnische Rechtsterminologie zurückzuführen.
More...
This paper intends to give a comprehensive overview about the approach and related measures of the United Nations to address–in a completely different way as it was done previously in the League of Nations-the plight of national, ethnic and religious minorities. The author aims to introduce the development and the transformation of the minority protection mechanisms during the history of the United Nations, always taking into account existing political realities in the world, which cannot be ignored in such a sensitive area. In the interest of the above mentioned aims, the paper goes through the process in a chronological order, leading to the establishment of the mandate of the UN Special Rapporteur on Minority Issues and of the Forum on Minority Issues, which constitute the two main pillars of the UN minority protection system today.
More...