Entitetski referendum o predmetima iz državne nadležnosti i formiranje vlasti u Federaciji BiH

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

Vlast u Federaciji BiH je formirana u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Osporavanje uspostavljene federalne vlasti argumentom legitimiteta ne predstavlja ustavnu ni zakonsku kategoriju. Jer, izbori u Bosni i Hercegovini nisu provedeni etničkim izjašnjavanjem već putem neposrednih i slobodnih izbora građana F BiH. Djelovanje CIK-a je potpuno ignorisalo Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu broj U 5/05 i predstavlja ozbiljan osnov za postavljanje pitanja o budućnosti i daljnjem radu ove institucije kao i o detaljnijoj razradi izbornih pravila u odnosu na posredne izbore. Ova institucija se našla u poziciji da tumači ustavne odredbe. Na tom putu je zanemarila odluke Ustavnog suda BiH i time osnažila djelovanje političkih partija koje su opstruirale formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Pri tom CIK-a nije ispunila nadležnosti koje joj je dao Izborni zakon BiH i nije sankcionirala političke partije i osobe koje su vršile blokade u izbornom procesu.

Bosanskohercegovačko uređenje i većinsko odlučivanje

Author(s): Tarik Haverić / Language(s): Bosnian

U zapadnoj političkoj kulturi, većinsko odlučivanje shvata se, uz cijeli niz načelnih i kontekstualnih ograničenja, kao sama bit demokratije. S razlikama od jednog do drugog političkog sistema, većinom glasova biraju se poslanici u zakonodavnim tijelima i neki nosioci izvršnih (šef države) ili sudačkih funkcija. Većinom glasova donose se odluke u oba doma Kongresa SAD, u francuskoj Nacionalnoj skupštini kao i u Hrvatskom saboru. Samo se u diskursu koji se tiče Bosne i Hercegovine, u političkim i stručnim krugovima jednako kao i u jeziku medija i društvenih mreža, većinsko odlučivanje naziva “preglasavanjem” ili “majorizacijom”, što su izrazi koji više ne denotiraju tehniku donošenja odluka već konotiraju prevarne radnje i zlu namjeru subjekata koji u tome sudjeluju – a da se zastupnici tog shvatanja nikada i nigdje nisu potrudili da objasne zašto bi jedna dimenzija političke modernosti koja posvuda nosi pozitivan vrednosni naboj samo u Bosni i Hercegovini bila nepoželjna. Ovo je pitanje dobilo na aktuelnosti u protekle dvije godine, zbog strukturiranih napora na ispunjavanju preduslova za pristup Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama. Skorašnje inicijative u tom smjeru promijenile su političko-pravni kontekst, i “većinsko odlučivanje” više nije conversation stopper u razgovorima o ustavnopravnom preuređenju naše zemlje. U ovom tekstu podsjećam na elemente koji su doprinijeli najnovijim promjenama u sagledanju ovog problemskog kompleksa, donosim sažet prikaz sporova koje većinsko odlučivanje izaziva sve do našeg vremena i ponavljam neke predloge sistemskih rješenja kojima se može prevazići institucionalna blokada u Bosni i Hercegovini, a koje sam već iznosio u više navrata u prethodnim decenijama.

Raspodjela nadležnosti prema Ustavu BiH

Author(s): Harun Išerić / Language(s): Bosnian

Ever since B&H Constitution entered into the force in 1995 political and academic voices from Republika Srpska have been claiming that the state has just ten exclusive competences listed in Article III of the Constitution. Research has shown that Constitution as interpreted by the Chamber/Commission for Human rights and the B&H Constitutional Court, provide a state with more than just ten exclusive competences and recognizes joint competences of B&H and entities. There are also two types of joint competences: parallel and competitive one. Almost every article of the Constitution is the basis for the establishment of exclusive competences of the state or joint competences of the state and entities. This is especially evident with regard to Article I - Bosnia and Herzegovina, Article II - Human rights and fundamental freedoms, and articles by which the state institutions are established: Parliamentary Assembly, the Presidency, the Constitutional Court and the Central Bank (Articles IV - VII). Operationalization of these constitutional norms depends of existence of political will and absence of blockage in B&H institutions. Because of the existing blockages, which are often justified by the absence of clear constitutional standards of competence in a particular case, it is necessary to amend the Constitution in order to harmonize the text of the Constitution with what is constitutional reality in regard to competence division in constitutional order of B&H.

Ograničenje naplate u izvršnom postupku na teret budžeta u BiH

Author(s): Igor Popović / Language(s): Serbian

Nesumnjivo je da su kantoni, koje je Ustavni sud BiH našao odgovornim za kršenje prava u ovakvim slučajevima, poduzimali korake usmjerene ka poboljšanju položaja tražilaca izvršenja. Vlade tih kantona su, između ostalog, naložile svojim organima da naprave ukupan zbir dugovanja; povećan je iznos novca u budžetu po ovom osnovu; ponuđena su vansudska poravnanja i sl. I pored toga, Ustavni sud BiH je utvrdio povrede. Ovo govori o tome da nije dovoljno na osnovu dobre volje poduzeti samo faktičke korake usmjerene ka zaštiti prava pojedinaca, već je neophodno i pravnom regulativom to učiniti (dopuna zakona o izvršnim postupcima), jer su ograničenja upravo propisana zakonom. Zbog složenosti predloženog rješenja, može se postaviti pitanje – zašto tražilac izvršenja jednostavno ne promijeni predmet i sredstva izvršenja i tako naplati svoje potraživanje? Ovakvo rezonovanje nije osnovano, jer je činjenica da su drugi vidovi izvršenja (npr. prodaja pokretne i nepokretne stvari u vlasništvu bilo kog nivoa vlasti; naplata preko akcija bilo kog nivoa vlasti i sl) velikim dijelom ograničeni kroz druge odredbe zakona o izvršnim postupcima entiteta, te je najlakši način za naplatu potraživanja upravo putem bankovnih računa. Imajući u vidu navedeno, teško je reći da su izmjene i dopune ZIP FBiH koje su donijete krajem 2016. godine u potpunosti u saglasnosti sa pomenutim odlukama i stavovima Ustavnog suda BiH. Na koji način će normiranje izvršiti Narodna skupština Republike Srpske ostaje otvoreno pitanje. Gotovo da nema sumnje da će se uskoro usvojiti izmjene i dopune, s obzirom da je Ustavni sud RS proglašavajući sporne odredbe ZIP RS neustavnim, omogućio neograničenu i nesmetanu naplatu na teret budžeta u RS. Ukoliko se zakonodavac bude držao isključivo stavova Ustavnog suda RS, možemo očekivati sličnu odredbu kao što je to učinjeno u FBiH, a što bi bilo protivno Ustavu BiH i Konvenciji. Određivanje minimuma koji se iz budžeta treba izdvojiti za naplatu rješenja o izvršenju bilo bi beznačajno bez poduzimanja drugih koraka – obračun ukupnog duga po osnovu rješenja o izvršenju i stvaranje sveobuhvatne evidencije.

Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine: Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-23/14 od 1. decembra 2016.

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Ustavni sud je organski (federalni) spor transformirao u spor o apstraktnoj kontroli ustavnosti. Samo u nekim sentencama, posredno, odluka Ustavnog suda upućuje na postojanje organskog spora. Tako je na osnovu prihvatanja i razmatranja pogrešno postavljenog zahtjeva Ustavni sud donio odluku kojom nije riješio temeljno pitanje: sukob nadležnosti između Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u području donošenja propisa kojima se regulira izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. S obzirom na neprecizan zahtjev podnosioca, Ustavni sud je trebao, od podnosioca zahtjeva, na osnovu člana 22 st. 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zatražiti da zahtjev dopuni/precizira. Budući da je u zahtjevu navedeno da se određenim odredbama Izbornog zakona krše odredbe Ustava Federacije BiH zahtjev je morao biti jasno postavljen ili kao organski (federalni) spor ili spor o apstraktnoj kontroli ustavnosti. Ako podnosilac zahtjeva ne bi u propisanom roku izišao u susret traženju Ustavnog suda, zahtjev bi morao biti odbačen na osnovu člana 22 st. 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Obrazovanje u zakonopisnom žanru: teze za studiju slučaja

Author(s): Nenad Veličković / Language(s): Serbian

Nakon što je povukao Prijedlog sa sjednice, premijer Vlade zakazao je za dva dana (12. aprila) sastanak na koji je pozvao zastupnike i zastupnice, predstavnike roditelja, direktora, sindikata, zainteresirane građane i medije. Na sastanku, koji je sam moderirao, priznao je da Prijedlog nije savršen (zbog pravopisnih grešaka na koje je javnost (sic!) ukazala), ali da se do 26. aprila ili do 10. maja mora usvojiti. Do tada će on, sa svojim timom, učiniti sve da se i preostala neslaganja oko nekih rješenja prevaziđu. U toku sastanka postalo je jasnije i koja: školski odbori, mandat direktora, politizacija obrazovanja. U petnaestoj minuti svog uvodnog obraćanja prisutnima premijer je kazao sljedeće: Današnji sastanak je u smislu medija prilika da sve ono što smo mi pričali, ja neću iznositi šta smo se mi tamo dogovarali, vi još jednom ponovite u kameru, da definišemo šta su to razlike i šta bi mogla biti neka vrsta kompromisa, i da se takav zakon pusti, ja ne znam da li je moguće u narednom turnusu, ja mislim da do maja se mora usvojiti. Dvadeset šestog Vlada ima sjednicu, u petak. Ja ću oba ova materijala staviti u dnevni red. Danas. Pravi se dnevni red. Ako ovo bude dokument koji je istog sadržaja kao prošli, to se nemojte zamjerit i prepast, jer to je administrativno. Moramo tako uradit, jer dva dana prije moramo dostavit materijal za vladu, to znači danas. A ono što se mi danas ovdje usaglasimo pred svjedocima, medijima, i jedni drugima, ovaj će bit tekst koji će se u narednih dvanaest dana modificirat. I ukoliko još nešto vidite da eventualno nije dobro, mi ćemo naravno to koordinirat i popravit. Premijer je zastupnicima, praktično, rekao da će zbog toga što se zakon do maja mora usvojit dobiti materijale za sjednicu koji neće biti u konačnom obliku, jer će se konačni oblik u narednih dvanaest dana modificirat. Modifikator će biti Vlada, koja će tekst Prijedloga mijenjati pregovarajući sa zainteresovanim grupama, npr. aktivistima nevladinog sektora zainteresovanog za kvalitetna zakonska rješenja inkluzije. Kako će to učiniti a da ne dovede u pitanje izjavu da neće dodatno opteretiti budžet, nije jasno. I inkluzija, i mjere za suzbijanje nasilja u školama, i reforma sa sadržaja na ishode podrazumijeva osjetno povećanje budžeta. Premijerov pokušaj da ovaj neformalni sastanak pretvori u zvaničnu podršku Prijedlogu Zakona nema nikakvu pravnu težinu, već i zbog toga što je većina zastupnika napustila salu nakon prvog sata razgovora. Moguće je, međutim, da će imati medijsku. Ali za pravnu analizu slučaja otvara se pitanje legalnosti ovakvog premijerovog plana. Mijenjati prijedlog po više ključnih tačaka u nekoliko dana pred usvajanje, nakon što su za tekst Prijedloga već dobijene neophodne saglasnosti i mišljenja, ostavljajući zastupnike bez dovoljno vremena da usaglašena rješenja analiziraju, obesmišljava cijelu utvrđenu proceduru. Pri tome, sasvim je izvjesno da se u tako kratkom vremenu, i pod tolikim pritiskom, neće otkloniti većina manjkavosti evidentiranih u ovoj analizi, već i stoga što o njima na ovom Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i dalje ostaje neprihvatljiv, iz razloga koji se na kraju mogu sažeti u dvije grupe. Pravni: a. loše obrazloženje potrebe da se zakon donese i netransparentna ideološka motivacija njegovog donošenja b. izostanak argumentovanih, dokumentovanih, logički i pravno korektnih tumačenja usvojenih i predloženih rješenja, i s tim u vezi nepažnja, arogancija, ignorisanje prijedloga po javnoj raspravi c. izbjegavanje da se urede osjetljiva pitanja, a s tim u vezi nerješavanje pitanja diskriminicije po osnovu prava na obrazovanje na maternjem jeziku (Srba, Hrvata i ostalih) d. neadresiranje odgovornosti u zakonskim rješenjima, anonimnost radne grupe angažovane na izradi Nacrta, u analizi javne rasprave i finaliziranju Prijedloga e. nedorečenost ponuđenih rješenja, veliki broj podzakonskih akata, uz istovremeno suvišna ili bezrazložno detaljna rješenja ili rješenja koja su izbjegnuta f. javna rasprava se provela formalistički, bez stvarnog interesa i želje da javnost ponudi kvalitetan doprinos g. nestručno i nesistematično sastavljen i nepotpun Pojmovnik h. kratak period zastupnicima i zastupnicama da analiziraju prijedlog i pripreme amandmane i. izostanak učešća i doprinosa akademske zajednice i nevladinih organizacija Pedagoški: a. antireformska suština b. loše definsana načela i ciljevi obrazovanja c. nebriga za kvalitet obrazovanja d. zanemarivanje uloge nastavnika i nastavnica e. plagiranje (preuzimanje definicija i rješenja bez navođenja izvora) Ukoliko se Prijedlog ipak usvoji, u šta ne treba sumnjati, jer Predlagač ima većinu ruku u Skupštini, a odustajanje bi značilo težak poraz njegove agresivne racionalizacijske obrazovne politike, tekst novog Zakona, čak i ako se jezik u sudijskoj nadoknadi popravi, ostaće primjer pravne aljkavosti i institucionalne bahatosti. Kanton Sarajevo dobiće zakon čije je donošenje slabo motivisano, na čijoj je izradi radio anonimni tim jezički i pravno nekompetentnih stručnjaka, koji su pred Skupštinu izašli s nepismenim prijedlogom, pojmovnom zbrkom i velikim brojem nepotpunih i u nedostatku podzakonskih akata neprovodivih rješenja, ali iz čije se nejasnoće ipak jasno iščitava odlučna namjera da se obrazovanje u Sarajevu, nakon četvrt vijeka njene neodlučnosti, najzad pretvori u resurs vladajuće stranke i sredstvo odbrane vječito ugroženog nacionalnog identiteta.

Institut razrješenja sudije Ustavnog suda BiH

Author(s): Harun Išerić / Language(s): Bosnian

Razrješenje Krstana Simića sa funkcije sudije US BiH je u uzročno-posljedičnoj vezi sa načinom izbora sudija US BiH. Naime, do sada imenovane sudije su prije preuzimanja funkcije u US BiH, bili bliski vladajućim političkim strankama. Shodno tome, moguće je da dugogodišnji i aktivni članovi političkih stranaka nastave da održavaju kontakte sa stranačkim rukovodstvom. Prema tome, institut razrješenja zbog povrede ugleda i dostojanstva sudije ili samog US BiH predstavlja branu zavisnom i pristrasnom ustavnom sudovanju. Preporuke koje se ovdje predlažu, tiču se prvenstveno dopuna Pravila US BiH. Naime, Ustav BiH ne propisuje postupak razrješenja sudija, ali taj postupak eksplicitno ne propisuju ni Pravila US BiH, pa bi ih u tom smislu trebalo dopuniti. Iako to nije problematizirano pred ESLJP, te je US BiH u proceduri razrješenja Krstana Simića proveo proceduru koju je ESLJP ocijenio pravičnom, bilo bi dobro da Pravila US BiH imaju odgovarajuću odredbu kojom bi ta procedura bila propisana, dakle koja bi unaprijed bila poznata. Tako bi se moglo iza člana 98 Pravila US BiH koji reguliše razloge za prestanak funkcije sudije US BiH, dodati novi član koji bi detaljno regulirao postupak razrješenja. U tom članu bi se trebalo propisati sljedeće: - da sud koji donese pravosnažnu presudu u krivičnom postupku protiv sudije Ustavnog suda BiH mora tu presudu odmah dostaviti Ustavnom sudu; - da se trajan gubitak sposobnosti sudije za obavljanje funkcije utvrđuje temeljem nalaza i mišljenja nadležne zdravstvene ustanove, a da taj nalaz i mišljenje može zatražiti predsjednik ili jedan od potpredsjednika Ustavnog suda; - da prijedlog za razrješenje može podnijeti predsjednik ili zajedno tri potpredsjednika Ustavnog suda; - da se prijedlog dostavlja sudiji na kojeg se odnosi radi njegovog pismenog izjašnjenja, te da se propiše rok u kojem bi se sudija mogao pismeno izjasniti o prijedlogu; - da sudija protiv kojeg se vodi postupak za razrješenje ima pravo na uvid u sve dokaze koji protiv njega postoje, pravo na saslušanje, te pravo da predlaže i izvodi dokaze koje - da ukoliko se sudija na kojeg se odnosi prijedlog za razrješenje ne izjasni u ostavljenom roku, ili na drugi način ne koristi prava koja ima u postupku, Ustavni sud nastavlja postupak razrješenja; - da sudija na kojeg se odnosi prijedlog za razrješenje ne prisustvuje plenarnoj sjednici na kojoj se odlučuje o tom prijedlogu; - da Ustavni sud o prijedlogu za razrješenje odlučuje na plenarnoj sjednici u prisustvu svih sudija, konsenzusom, - da se odluka dostavlja sudiji na kojeg se odnosi prijedlog za razrješenje i da se javno objavljuje.

Odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o neustavnosti Zakona o notarima

Author(s): Demirel Delić / Language(s): Bosnian

Obrazloženje ustavnosudske odluke treba predstavljati skup važnih/opredjeljujućih argumenata za pojedini zaključak do kojeg je došao Sud. Presuda Ustavnog suda FBiH o neustavnosti odredbi članova 6, 27 i 73 Zakona o notarima FBiH se zasniva na paušalno ustanovljenoj nedozvoljenoj diskriminaciji, bez uvažavanja statističkih podataka, komparativne analize razvoja i tendencija u oblasti notarijata. Naime, Ustavni sud FBiH je bez provođenja testa diskriminacije i uvažavanja argumenata obje strane, odnosno, bez detaljnog obrazloženja ustanovio da su uslovi za obavljanje notarske službe propisani članom 6 stav 2 Zakona o notarima FBiH neustavni i diskriminatorni. Postojanje nedozvoljene diskriminacije je potvrđeno u postupku provjere koji značajno odstupa od postupka kojim je Ustavni sud FBiH ustanovio diskriminaciju. Argumentacija Ustavnog suda FBiH u vezi člana 27 je neutemeljena, a samim tim i potencijalno utuživa pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Naime, Ustavni sud FBiH je, također, bez provođenja testa diskriminacije zaključio da su advokati i notari uporedne grupe u analognoj situaciji. Pravno je neprihvatljiva argumentacija Ustavnog suda FBiH, koja apsolutno zanemaruje argumente o neistovjetnosti dvije službe zbog različitog položaja, vrijednosti i dokaznoj snazi isprava, te (ne)pristranosti. Upravo zbog navedenog nepostojanja uporedne grupe, ne može se utvrditi postojanje nedozvoljene diskriminacije za član 27. Ipak, analizirajući odredbu člana 27 stav 4 jasno je da numerus clausus odredba predstavlja ograničenje potpunoj liberalizaciji notarske službe. Ustavni sud FBiH je a priori zauzeo stav da ograničavanje konkurencije znanja, kvaliteta, usluga predstavlja neustavan čin. Zbog toga su prezentirana komparativna rješenja i tendencije, koje ukazuju da je numerus clausus odredba iz FBiH izuzetno rigidna, ali i uobičajena za latinski tip notarijata. Izuzetno liberalan stav Ustavnog suda FBiH, nažalost, nije potkrijepljen konkretnim statističkim analizama i procjenama uticaja potpune deregulacije ove oblasti. Zbog svega navedenog, odluka Ustavnog suda FBiH u vezi člana 27 je krajnje neuvjerljiva i neutemeljena. Ustavni sud RS-a je odbio inicijativu o razmatranju ustavnosti odredbe člana 68 Zakona o notarima RS, koja je istovjetna sa članom 73 predmetnog zakona, a za koju je Ustavni sud FBiH utvrdio da je diskriminirajućeg karaktera. Očigledno je da se Ustavni sud FBiH ne trudi da svojim judikatima osigura jedinstvo pravnog poretka i da izbjegne različitu praksu u identičnim predmetima. Ovakva diskrepanca u sudovanju dvije najvažnije sudske instance posljedično utiče na nejedinstvenost pravnog poretka i na pravnu nesigurnost i destabiliziranje evropskog integracionog procesa, a sigurno ne ulijeva povjerenje građana u pravosudni sistem. Naročito je sporan izostanak razmatranja argumentacije Ustavnog suda FBiH iz odgovora na zahtjev, što potvrđuje zaključak o paušalno ustanovljenom postojanju zakonske diskriminacije. Odluku diskvalificira jezik i nepoštovanje pravnih standarda u odluci. Za instituciju koja se bavi ustavnim sudovanjem to je više od previda, takav postupak je neprihvatljiv. Zaključujući npr. o opredjeljujućem argumentu Ustavni sud FBiH koristi termin ,,vrši diskriminacija” (?!) Diskriminacija se može uspostaviti normativnim aktom koji tretira jednake kategorije na nejednak način bez opravdanog cilja. Formulacija iz obrazloženju odluke da ,,je uspostavljen nejednak tretman i zato se vrši diskriminacija” je ispod svakog nivoa u pogledu pravnog jezika. Judikati najvažnije sudske instance treba da budu ogledalo i urnek za praktično postupanje nižih sudskih instanci, obrazovnih institucija, ali i za pravnike teoretičare. Egzaktno provođenje testa dikriminacije je od posebnog značaja i bez njega nema uvjerljivog stava o postojanju diskriminacije. Prema tome, bez provedenog testa i uz potpuno zanemarivanje argumenata jedne od stranaka, presuda predstavlja ,,paušalnu” ocjenu. Stav Ustavnog suda FBiH iz odluke, kojim se odbija argumentacija iz odgovora na zahtjev, a kojom su ponuđeni argumenti o notarijatu kao službi koja povećava stepen pravne sigurnosti su pravno nedopustivi. Naime, Ustavni sud FBiH je odbio argument da notarijat povećava stepen pravne sigurnosti u FBiH, ,,jer nema pouzdanih i relevantnih analiza (…) jer je stvarnost mnogo drugačija”. Nejasno je na osnovu kojih objektivno provjerljivih analiza Ustavni sud FBiH zaključuje da je stvarnost mnogo drugačija, a prethodno insistira na nepostojanju egzaktnih dokaza?! U vezi sa dopisom Notarske komore FBiH, pojedini argumenti imaju uporište u komparativnopravnim rješenjima. No, dopis Notarske komore Visokom predstavniku pokazuje da notari ne poznaju ustavni sistem BiH i tipove ustavnih tužbi. Činjenica koja samo obeshrabruje građane o čijoj sudbini bi jednom mogli odlučivati notari, advokati ili sudovi.

Nadzor parkiranja i kažnjavanje – komunalna djelatnost?

Author(s): Blaženka Vojnović / Language(s): Bosnian

U Jajcu je nedavno stupila na snagu nova Odluka o javnim parkiralištima. Ona je zamijenila sve prethodno donesene općinske odluke koje su uređivale ovu oblast. Nova Odluka sa sobom je donijela strožu kontrolu naplate parkinga, ali i produljenje vremena u kojem će se parking naplaćivati, pa je umjesto do 16 sati, plaćanje parkinga postalo obaveza do 21 sat. Primjena nove odluke je praktično počela odmah. Sankcioniranje vozača bez kupljene parkirališne karte je uslijedilo istog dana. Građani su najviše negodovali zbog „kazni“ koje bi ih dočekale na automobilima iza 16 sati, posebice zbog činjenice što im nije ostavljena mogućnost prilagodbe na novi sistem, odnosno termin naplate. Ovdje mahom mislim na osobe koje su svakodnevni korisnici javnih parkirališta i koji su ih uredno plaćali. Kaznu je, kao dopunsku kartu u iznosu od 40 KM (konvertibilnih maraka) izdavalo i ovjeravalo JKP „Čistoća i zelenilo“ Jajce. Ona bi se morala platiti ukoliko se parkira automobil bez kupljene parkirališne karte, odnosno ukoliko se prekorači vrijeme označeno na kupljenoj karti. Vlasnicima automobila je ostavljena mogućnosti za „uštedu“ polovice novca ukoliko bi kartu platili isti dan, a u suprotnom: „Ukoliko vlasnik vozila u ostavljenom roku ne plati dopunsku kartu, JKP „Čistoća i zelenilo“ d.o.o Jajce će pristupiti postupku prinudne naplate, uključiv i zateznu kamatu, a uporedo s tim će pokrenuti prekršajni postupak na osnovu člana 20, 21 i 22 Odluke o javnim parkiralištima (Službene novine općine Jajce broj 2/152)“. Ekspresnu primjenu nove odluke, Općinska vlast je opravdavala obavještenjem koje je pušteno putem lokalnog radija (javnog medija upitne slušanosti uzrokovane neinovativnim programskim sadržajem kao posljedicom autocenzure i direktnim utjecajem politike, op. a), a zaposleni djelatnici komunalnog poduzeća su se preko noći transformirali u likove iz najmračnijih distopijskih uradaka. Znakovito je, međutim, da do 15. kolovoza Općina Jajce nije dodijelila nikakav ugovor JKP „Čistoći i zelenilo“ Jajce kako bi se definirala prava i obveze Općine Jajce, odnosno ovog komunalnog poduzeća kao novog „upravitelja parkiralištima“. Osim toga, u trenutku pisanja ovog rada, općinski načelnik Edin Hozan je potpisnik prijedloga nove „Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnim parkiralištima općine Jajce“ zbog „niza uočenih slabosti“, iako se kažnjavanje građana na osnovu prethodne odluke odvija već nekoliko mjeseci. Nesporno je da ono što koristimo trebamo i platiti, u ovom slučaju to je korištenje javne površine pretvorene u parkiralište (mada Srednjobosanski kanton uopće nema Zakon o privremenom korištenu javnih površina, op. a) međutim, vrsta i visina sankcija (ukoliko se to ne učini) morala bi biti precizirana u nekom od važećih zakona. Ovo je važno naglasiti prvenstveno zbog činjenice, a o tome će u nastavku biti riječi, da se parkiranje, odnosno sankcije u svezi s parkiranjem, spominju isključivo u zakonima iz oblasti sigurnosti prometa na cestama. U ovom radu ću ukazati na relevantne nedorečenosti zakona u BiH po pitanju naplate parkiranja od strane komunalnih poduzeća i praksu po kojoj se, zbog slobodne i proizvoljne interpretacije dijelova zakona, omogućilo komunalnim poduzećima proširenje vlastitih nadležnosti. Da ovo nije tema lokalnog karaktera, potvrđuju i rasprave koje su se u susjednim zemljama, prvenstveno Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, vodile po ovom pitanju. To se osobito odnosi na izdavanje kazni u vidu doplatne ili dnevne karte u višestruko većem iznosu nego što je cijena parkinga po satu. Ustavni sudovi ovih zemalja su proglasili neustavnim odredbe pravilnika o organizaciji i načinu naplate parkiranja u nekoliko svojih gradova koje su se odnosile na kazne za parkiranje na označenom parkirnom mjestu. No, za parking koncesionare to je samo značilo da moraju biti oprezniji i zaobići zakonske odredbe tako što će „kazne“ preimenovati u „dnevne“, odnosno „doplatne“ karte.

Nasilje u porodici - strateški pravci djelovanja u Bosni i Hercegovini

Author(s): Zlatan Hrnčić / Language(s): Bosnian

Uzrok nasilja u porodici leži u naučenom obrascu ponašanja, odgojnom kontinuitetu kojem doprinose i obrazovni, sociološki, ekonomski, zdravstveni i drugi faktori. Kako nema značajnih razlika u pojavi nasilja u porodici na osnovu životnog standarada, finansijskog stanja i obrazovnog statusa, može se utvrditi da je nasilje u porodici naučen obrazac ponašanja integriran u izgradnju kako individualnih identiteta tako na kraju i društvenog kolektiva koji ovo ponašanje smatra prihvatljivim. Međutim, kada govorimo o nasilju u porodici, bilo kao pojave, prepoznavanja ili njegove prevencije u društvu, nije dovoljno samo sagledati porodicu i brak, potrebno je sagledati cjelokupni društveni kontekst, utvrditi pravac u kojem se društvo treba razvijati i definisati strateške pravce djelovanja. Zakoni kojima se reguliše ova oblast su najčešće represivni i kao takvi dugoročno ne mogu pokazati značajnije rezultate. Kako uzrok nasilja u porodici, ali i njegovo rješavanje leži u odgoju i obrazovanju, odnosno prekidu kruga transgeneracijskog prenošenja nasilnih obrazaca ponašanja, samim tim i normativno-pravna rješenja trebaju uključiti u većem obimu preventivno djelovanje, jasne oblike zaštite i uvezanog mehanizma djelovanja kako na prevenciji, tako i kroz represivne mjere. U narednom periodu, potrebno je raditi na potpunom usaglašavanju normativno-pravnih rješenja i njihovoj primjeni. Ovaj proces potrebno je da prati sveobuhvatna edukacija profesionalaca kroz stručne obuke, multisektorske edukacije, te rad sa osobama koje su počinile nasilje u porodici i rad sa cjelokupnim porodicama. Ovaj sistem preventivnog djelovanja i zaštite može biti upotpunjen kroz rano otkrivanje slučajeva nasilja u porodici i institucionalno preventivno djelovanje koje počinje već u predškolskom uzrastu.

Osvrt na referendumsko pitanje o (ne)podržavanju pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine

Author(s): Nurko Pobrić / Language(s): Bosnian

Narodna skupština Republike Srpske 15. jula 2015. godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma na kome će se glasači (biračko tijelo) Republike Srpske prvenstveno izjašnjavati da li podržavaju ili ne podržavaju pravosudne institucije Bosne i Hercegovine - Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Ustavnošću navedene odluke se ovdje neću baviti. Ustavnost odluke cijenit će Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ako ovlašteni predlagač u tom pravcu podnese zahtjev. Fokus mog interesovanja je sadržaj referendumskog pitanja. Pri tom imam u vidu da su u teoriji ustavnog prava i ustavnosudskom odlučivanju u odnosu na sadržaj referendumskog pitanja formirani jasni standardi, koje donosilac odluke o raspisivanju referenduma mora respektirati.

Podela vlasti u ustavnom sistemu Srbije: mogućnost ravnoteže

Author(s): Irena Pejić / Language(s): Serbian

The main goal of this paper is to show how the framers of the Constitution can elaborate the basic core of parliamentarism in different varieties in order to achieve the objectives of balance in the system of separation of powers. There is a wide range of acceptable theoretical possibilities and solutions, but one should not ignore the non-legal factors which have significant impact on the constitutional authorities and the expected or assumed objectives of their public functions. The principle of trichotomous separation of powers, its balance and mutual relations between the authorities are being developed under the influence of the political game rules, at a given time and within the framework of the current constitutional system. These issues constitute the connective tissue of the organizational and functional scheme of the separation of powers. Due to the different conditions underlying the frame for developing this constitutional principle and many controversies encountered in practice, there is a need in new democracies to reconsider the classical theory of separation of powers. In that context, the author analyzes the relations between political authorities in the legislative and executive branch of government, in light of the normative framework provided by the Constitution of Serbia (2006). The analysis of the constitutional arrangements is accompanied by proposals for amending and potentially establishing a new system of separation of powers.

Zaključci i preporuke: prezidijalizacija parlamentarizma u Srbiji

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

Učesnici konferencije (univerzitetski profesori, sudije i sudije Ustavnog suda, tužioci, naučni saradnici instituta, advokati, NGO i saradnici CJP) su nastojali da identifikuju uzroke prezidencijalizacije parlamentarizma u Srbiji, ali i da odgovore na pitanje u kojoj meri bi se ustavnim inženjeringom, u pogledu načina izbora i delokruga ovlašćenja šefa države, moglo uticati na uspostavljanje balansa u sistemu vlasti.

Druga stručna rasprava o vrednovanju rada sudija i tužilaca u BiH

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Bosnian

Institucije za edukaciju sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji: komparativna analiza

Author(s): Davor Trlin,Arben Murtezić / Language(s): Bosnian

The aim of this analysis is to provide an overview of specific segments of education of judicial officials in BiH and to compare them with Serbia, which has a Judicial Academy, in order to raise, in the scientific and professional public, the question of the possible need for the existence of a judicial academy in BiH, i.e. the transformation of Judicial and Prosecutorial Training Centers in BiH into judicial academies or one Judicial Academy.

Pravosudni ispit: relikt koji odolijeva

Author(s): Branko Perić / Language(s): Bosnian

The author addresses the objectives and historical achievements of the bar exam concept, simultaneously considering two legislative texts (from the years 1986 and 2011), with critical reviews of the scant and inconsistent legal provisions. The author places a special focus on the composition and operation of bar exam commissions, showing the way in which current practice has evolved to the point of self-destruction. In the second part, the author discusses possible directions of development of the idea to introduce a plan and program of training in the most complex legal affairs and verification of the acquired knowledge and skills, advocating the consideration of a model of educative processes in the form of judicial schools, according to specifically designed programs, which will enable the acquisition of practical knowledge and skills that are necessary for the most complex legal affairs.

Obrazovanje pravnika za sudijsku/tužilačku funkciju u BiH: uporedba sa modelom Pravosudne akademije u Republici Srbiji

Author(s): Dragoslav Erdelić / Language(s): Serbian

Obrazovanje pravnika za sudijsku i tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini bi se u najkraćem moglo svesti na nekoliko faza i to: završetak pravnog fakulteta, obavljanje pripravničkog staža u sudu ili tužilaštvu, polaganje pravosudnog ispita, rad na poziciji stručnog saradnika u sudu ili tužilaštvu, odnosno sticanje radnog iskustva za imenovanje na poziciju sudije ili tužioca. Samo obrazovanje pravnika za sudijsku/tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini nije regulisano posebnim zakonom. Pravnici u Bosni i Hercegovini se obrazuju u skladu sa zakonima o visokom obrazovanju, a tek nakon položenog pravosudnog ispita i stečenog propisanog radnog staža na poslovima pravnika, stiču uslove za obavljanje sudijske/tužilačke funkcije.

Ustavni sud o “kontroli razumevanja” ustavom garantovanih prava u sudskim odlukama

Author(s): Irena Pejić / Language(s): Serbian

In principle, a constitutional complaint before the Constitutional Court initiates the procedure of “control of comprehension” of fundamental rights by the ordinary court. As an instrument for the protection of fundamental rights, a constitutional complaint may lead to deepening the tensions between the Constitutional Court and ordinary courts. This potential “dispute” can be perceived from two different perspectives. The first one considers a dilemma about the principle of the separation of powers, i.e. whether it is allowed for the authority which is not part of the judicial system to review ordinary court decisions. Arguments in favor of establishing the Constitutional Court control of court decisions can be found in the general theoretical justification of constitutional review. If the constitutional review in abstract is not a threat to the legislative power of the National Assembly, the constitutional complaint as an instrument of “control of comprehension” of fundamental rights by ordinary courts does not constitute an interference with their independence. Thus, this form of inter partes constitutional review is in accordance with the rule of law. The second level of analysis refers to the effect of the Constitutional Court control in regard to ordinary courts and citizens, i.e. the consequences caused by the Constitutional Court decision. The main goal of constitutional review is to remove unconstitutional acts from a legal order, but the question remains whether it is enough for the right holder. The Constitutional Court performs a control of constitutional justifiability in order to find out any violation of fundamental rights. If there is a violation, the case should be returned to the State authority or ordinary court which is obliged to respect the standpoints contained in the Constitutional Court decision. According to the Serbian national law, a court decision could be annulled by the Constitutional Court decision, but with no clear indication of what happens with a violated right. The question is whether the Constitutional Court is obliged to return “the case” to an ordinary court after annulment or not. We believe an explicit provision should be introduced into the Constitutional Court Act of the Republic of Serbia, as follows: after the Constitutional Court has resolved a specific constitutional issue as to whether a fundamental right has been violated, the ordinary court should have the authority to finally decide on a specific dispute in accordance with the Constitutional Court decision. Thus, the Constitutional Court decision should not annul the judgment ab initio; rather, the judgment should be revoked and the case file should be sent to the ordinary court for a retrial in order to restore the fundamental rights of the applicant. The effects of the Constitutional Court decision are ex nunc so that the final decision regarding a specific case should be made by the ordinary court. In this manner, both principles can be preserved: the principle of constitutionality and legality as well as the principle of the separation of powers.

Pravosudni ispit u BiH: Analiza stanja i iskustva

Author(s): Nihad Odobašić / Language(s): Bosnian

Bar Exam is one of the most important steps in legal education. In Bosnia and Herzegovina, passing the bar exam is possible before the entity and state levels, respectively before the Ministry of Justice of Bosnia and Herzegovina, Federal Ministry of Justice and Ministry of Justice of Republika Srpska. Based on the personal experience of the author, this paper examines the most important legal solutions regarding the procedure and content of the bar exam, discussing key segments that need to be modified in order for bar exam to fit its primary purpose: adequate examination of the jurist's knowledge. The first part of the paper presents the conditions, as well as the two-part structure of the bar exam. The oral part of the exam, with its new design after the recent changes of the Federal Ministry of Justice is problematical since it does not enable complete insight into the candidate's knowledge. The second part of the paper is about basic statistics results on the performance and success rate of the bar exam before the Federal Ministry of Justice. Following part of the paper is devoted to the composition of the bar examination commissions and the fundamental criterion of "high reputation of legal expert" required for appointment to the Commission. There are several examples that point to a broad interpretation of the above criterion, which results in erroneous practice in the appointment of the examination commissions. In the final part of the paper, I analyze the existence of informal preparatory seminars as well as the participation of examination commissions members in such seminars. In this segment of the pre-bar exam seminars there is a lack of regulation on the participation of commissions members as lecturers, since they later examine candidates who have previously met in such informal trainings. The concluding considerations outline the key problems in the current system of passing the bar exam in Bosnia and Herzegovina, as well as possible solutions to preserve the bar exam as the most important examination of the knowledge of every jurist's career.

Ustavna žalba u Republici Srbiji - dometi i ograničenja

Author(s): Edin Šarčević / Language(s): Bosnian

Fondacija Centar za javno pravo (FCJP) se zahvaljuje Društvu sudija Srbije za saradnju u organizaciji ovog skupa, posebno za aktivno učešće sudija i problematizovanje odnosa između Ustavnog suda i redovnih sudova. FCJP se zahvaljuje ekspertima za kompetentno i sažetopredstavljanje relevantnih aspekata, a diskutantima za konstruktivnu diskusiju koja je ukazala na probleme iz prakse i puteve njihovog rješavanja.