BOL(EST) U KRŠĆANSKOJ PERSPEKTIVI
Na pomisao o boli "pred očima svih nižu se prežalosne slike pojedinaca, cijelih naroda koji, razdirani ratom i sukobima, stenju pod teretom nevolja koje bi se mogle lako izbjeći.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Na pomisao o boli "pred očima svih nižu se prežalosne slike pojedinaca, cijelih naroda koji, razdirani ratom i sukobima, stenju pod teretom nevolja koje bi se mogle lako izbjeći.
More...
Poneka obljetnica naših zaslužnih ljudi prođe nezapaženo. To se na svu sreću nije dogodilo ove godine prigodom 100. obljetnice smrti našeg uglednog i zaslužnog svećenika Ilije Okrugića - Srijemca. »Vjesnik đakovačke i srijemske biskupije« objavio je tom prilikom veoma sadržajan pregledni rad o njegovom životu i djelu iz pera Tome Šalića, napose o njemu kao pjesniku i skladatelju. I to je dokaz kako se time potvrdila želja Milka Cepelića istaknuta u posmrtnom članku o Iliji Okrugiću: »Brate Ilija, pokoj ti duši a svjetla uspomena med braćom tvojom!«
More...
This article deals with the curious fate of Guichard, bishop of Troyes (1298-1313), who faced the disgrace of the French king Philip the Fair after being falsley accused for embezzlement, sorcery and murder.
More...
Ovo je, po svemu sudeći, najstariji srednjovjekovni samostan u cijelom slavonsko-srijemskom međurječju. Iako su prve sačuvane vijesti o njemu mnogo kasnije, moguće je da mu počeci sežu u doba bugarske prisutnosti u Srijemu.
More...
Pjesnik i pripovjedač, svećenik Janko Tombor, rođen je 7. siječnja 1825. godine u Žilini (Solni), gradiću trenčinske županije u Slovačkoj. Prvo, krsno ime mu je Ivan Krstitelj, kojim se vrlo često služio napose pišući službeno. Na žalost, vrlo se malo zna o njegovu mladenačkom životu u Žilini, a i sam je vrlo malo o tome govorio.
More...
Larticolo e stato suddiviso in tre parti. La prima parte comporta alcuni acenni i quali riguardano Videntita storico-teologica del presbitero e degli altri ministeri nonche il loro rapporto reciproco nella vita ecclesiale. La seconda parte entra nel Vanalizi del Videntita teologico-ecclesiologica e pastorale di un presbitero, sopratutto per quanto riguarda la sua responsabilita nella promozione di diversi servizi e carismi all’edificazione della Chiesa.
More...
E'possibile sperare in un salto di qualita all' interno delle nostre chiese per quanto attiene alia pastorale delle vocazioni? In realta la parola »crisi« elatente o presente in modo esplicito nella coscienza delle nostre comunita ecclesiali.
More...
U povijesnoj objavi Bog se očituje kao temelj i uporište cijele stvarnosti, kao osoba, kaojedno Ja, s kojim čovjek može razgovarati. Objava Božja iznosi na svjetlo dana tajnu Božje ljubavi. Objavljujući sebe Bog istovremeno objavljuje i čovjeku istinu o sebi. Bog je u sebi Ljubav, tajna ljubavi koja se čovjeku objavljuje i priopćuje.
More...
Srijemski gradić Petrovaradin je za vrijeme Bečkog oslobodilačkog rata (1683.-1699.) u tri navrata (1687., 1688. i 1691.) oslobađan od turske vlasti. Poslije njegove uspješne obrane od turskog pokušaja da ga ponovno osvoje u jesen 1694. godine, nastanili su se ondje, i to blizu tek izgrađene tvrđe, i franjevci Provincije Bosne Srebrene koje je predvodio fra Simun Dabić.
More...
Nach dem Abzug der Tiirken aus Slawonien und der Vereinigung der bosnischen und syrmischen Diozese im Jahre 1773 kommt zur allseitigen Erneuerung. Bischof Krtica hatte die Griindung des Priesterseminars vor und fing mit den Vorbereitungen an. Bischof Mandic verwirklichte diese Plane und griindete am 6. November 1806 das Priester seminar mit der philosophisch-theologischen Hochschule.
More...
Teologija kao znanost govori o Bogu i čovjeku, o čovjeku u odnosu prema Bogu, ali i o odnosu prema drugom čovjeku i društvu. I to sve u vidu čovjekovog prihvaćanja ponude spasenja, rasta i sazrijevanja u zamisli Božjoj o čovjeku ovdje na zemlji te u vidu konačnog ispunjenja u punini spasenja. U srednjovjekovnom teološkom sustavu postojale su tri discipline koje su nastojale obrađivati spomenute stvarnosti. To su dogmatika, moralka i kanonsko pravo.
More...
Lo studio di storia ecclesiastica e di patrologia nell'Istituto filosofico- teologico a Đakovo fa parte dello studio teologico gia dalla fondazione dell' Istituto filosofico-teologico e del Seminario diocesano a Đakovo, e cioe dal 1806. Le lezioni di queste due materie le faceva quasi regolarmente il professore del diritto canonico.
More...
In gegebenen und geerbten sozio-okonomischen Umstanden haben die Professoren und Studenten der Theologie, bzw. Priesterseminars von Đakovo den kulturellen Fortschritt gefordert und so geholfen, da_ die Kultur und Bildung moglichst breiten Kreis der Bevolkerung erreicht. Beseelt von den Ideen der sog. Illyrischen Bewegung (= Kroatische Wiedergeburt; = Kroati- sche nationale Erweckungsbewegung) trachteten sie danach, ja viele kulturelle Giiter auf Regional- und Nationalebene anzubieten, je nach eigenen Fahigkeiten, alles im Sinne der eigenen Traditionen.
More...
Sve do sredine 20. stoljeća u Slavoniji i Srijemu su jedine visoke škole bile filozofski i teološki studij za potrebe Crkve. Svi ostali studiji su se nalazili izvan područja Slavonije, što je predstavljalo svojevrsno zaostajanje u stručnim kadrovima i ljudima. Pa čak i svjetovni kler se do 1806. godine morao školovati u drugim zemljama i sredinama, najčešće u Mađarskoj, Italiji, Austriji, Zagrebu, Trnavi i nekim drugim europskim središtima.
More...
“Prva je Crkva odmah počela shvaćati kršćanstvo kao poziv”, kao nastavak poslanja Kristova. Sam Krist poziva Dvanaestoricu (usp. Lk 9,1-6) dajući im “vlast služenja” i šaljući ih u svijet kako bi nastavili ono što je Krist započeo. Preko apostola to se poslanje nastavlja u biskupima, a po njima u prezbiterima i đakonima. No, Krist šalje i Sedamdesetdvojicu drugih učenika (usp. Lk 10,1-12) kako bi naviještanjem nadolaska kraljevstva Božjeg približili Evanđelje svakom čovjeku.
More...
Velika je čast i najuvjerljiviji dokaz ispunjenog životnog poslanja za jedno glasilo dočekati 125. obljetnicu kontinuiranog izlaženja. Doživio je to biskupijski Glasnik/Vjesnik biskupije Đakovačke ili Bosanske i Srijemske. To napose vrijedi kad je to jedino biskupijsko glasilo u hrvatskom narodu koje je takav jubilej doživjelo. A, koliko mi je poznato, samo ga Gospodarski list nadvisuje i u našem domovinskom tisku uopće.
More...
Autor u Uvodu iznosi razloge zbog kojih je biskup J. J. Strossmayer pokrenio službeno biskupijsko glasilo nazvano »Glasnik biskupije Djakovačko-Srijemske« koji slavi 125. obljetnicu od svog objavljivanja (1873.-1997.).
More...
Temu Duhovnost-izvori-tematika-težišta istraživali smo u Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije (VĐSB) od godine 1948.-1996. Kroz tih 48 godišta, 576 brojeva, uočili smo da VĐSB-e posvećuje punu pozornost temi duhovnosti. Kako bismo dobili razumljiv i koristan uvid u to duhovno i pastoralno bogatstvo hrvatske teologije, sveukupni smo materijal razvrstali na tri glavne cjeline: prva je“sustavne duhovnosti” sa četiri podteme (svetost, molitva, modeli duhovnosti, pučka pobožnost); druga cjelina je “staleška duhovnost”sa tri podteme: duhovnost laika (sa podtemama: duhovnost obitelji, duhovnost žene), svećenička duhovnost i redovnička duhovnost; treća cjelina se odnosi na “teme suvremene duhovnosti”, gdje smo identificirali šest važnih područja: Duh Sveti i duhovna gibanja u nas, nevjera u sotonu i satanizmi, duhovni izričaj, duhovnost mira, duhovnost rada i na koncu duhovne antinomije.
More...
Da bismo govorili o jezičnim osobinama Glasnika/Vjesnika1 tijekom njegova 125-godišnjeg postojanja, od 1873. do 1997., potrebno je upozoriti na jezične prilike toga doba koje su oblikovale standardni hrvatski jezik, pa i jezik Glasnika/Vjesnika.
More...
Papa Grgur IX. svojim je pismom od 26. IV. 1238. ovlastio Teo- clorika, biskupa kuna, da svog brata u redovništvu Ponsu posveti za bosanskog biskupa. Zanimljiv je curriculum vitae tog crkvenog velikodostojnika, koji došavši u mjesto Dvaco kao azilant - ni sam ne sluteći-postade utemeljiteljem slavne biskupije đakovačke.
More...