We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Pohrebné rituály (sānglǐ 丧礼) bývajú v Číne chápané viacerými spôsobmi či už ako najdôležitejšie rituály spadajúce pod kult predkov, ako rituály reprezentujúce smrť, alebo ako prechodové rituály medzi terajším a posmrtným životom. V Číne je téma smrti tabu, o umieraní sa nehovorí a o smrti samotnej sa hovorieva v eufemizmoch. Nakoľko Číňania veria, že v celom vesmíre musí byť nastolená rovnováha a harmónia, či už sa jedná o vnútorné záležitosti jednotlivcov alebo sociálne interakcie vo všeobecnosti, kládol sa v Číne na pohrebné rituály veľký dôraz. Smrť totižto reprezentovala narušenie rovnováhy vesmíru a pohrebné rituály napomáhali k znovuobnoveniu rádu. Okrem toho boli pohreby a správne vykonané pohrebné rituály považované aj za znak synovskej oddanosti. Zle prevedené obrady mohli uvaliť hanbu ba dokonca aj nešťastie na celú rodinu. Akt venovania rakve deťmi rodičom bol taktiež chápaný ako prejav synovskej oddanosti, ktorý robil rodičov šťastnými. Na pohreby sa muselo šetriť dopredu, pretože boli finančne nákladné a ich cieľom bolo predovšetkým ukázať prestíž a oddanosť rodu. Okrem uctenia si zomretého však slúžili pohreby aj ako príležitosť na utuženie vzťahov v rodine, keďže sa pri nich stretávala celá rodina.
More...
While many authors focus on the submission of partial improvements of the Czech family policy, insufficient attention has been devoted to the family policy system as a whole. In the Czech political scene, there is an increasing tendency towards simple political marketing. However, social policy theory should focus on analysing family policy, particularly via the application of (liberal, Christian-democratic, socialdemocratic and neoliberal) welfare regimes. The optimal approach for individual countries is to focus on one of these models, thus allowing for the reaping of the various synergy benefits of the application of one coherent model. From this point of view, the Czech socio-economic system is based on somewhat unstable foundations, in comparison e.g. to Germany or Sweden. The paper focuses on Czech family benefits and credits and on their restructuring via the application of OECD and EU recommendations.
More...
Temeljni propis koji pruža okvir za pružanje socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj jest Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22). Prema navedenom zakonu, socijalne usluge predstavljaju „aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici“ (Zakon o socijalnoj skrbi, 18/22, čl. 70). Socijalne usluge se prvenstveno priznaju kao izvaninstitucijske usluge i to na temelju sveobuhvatne procjene potreba korisnika, rizika i snaga obitelji te u skladu s individualnim planom promjene, s ciljem osnaživanja i bolje socijalne uključenosti korisnika, odnosno njegove obitelji (Zakon o socijalnoj skrbi, 18/22, čl. 73). Što se tiče trajanja pružanja socijalnih usluga, ono ovisi o potrebama korisnika te može biti privremeno ili tijekom duljeg razdoblja (Zakon o socijalnoj skrbi, 18/22, čl. 72). Važnost socijalnih usluga u svojim dokumentima ističe i Europska komisija, koja ih prepoznaje kao alat za sprječavanje diskriminacije, stvaranje jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života, bez obzira na životne teškoće te poziva da se pri provedbi socijalnih usluga stručnjaci vode načelima solidarnosti, dostupnosti, sveobuhvatnosti i individualizacije (Commission of the European Communities, 2007., prema Berc i sur., 2020.)
More...
Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima (Zakon o socijalnoj skrbi, NN 18/22, 46/22, 119/22, čl. 3.). U okviru socijalne skrbi, profesija socijalnog rada određena je osnovnim djelatnostima kao što su: osnaživanje pojedinaca, obitelji, grupa i zajednice te razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti. Također i djelatnostima postizanja socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, NN 16/19, 18/22).
More...
Göç, insanlık tarihi kadar eski olup özellikle günümüzde olumlu ve olumsuz yönleriyle tüm dünyayı etkilemektedir. Son yıllarda uluslararası boyutta yaşanan göç hareketlerindeki niceliksel artış, hükümet politikalarının önemini paralel şekilde artırmaktadır. Göç pek çok ülke için emek göçü, mülteci, geçici ya da kalıcı yerleşimci gibi bir durumu değil; aynı anda bunların hepsini içeren bir durumu da beraberinde getirmektedir. Dolayısıyla hükümetlerin göç hareketlerini durdurma ve kontrol etme çabaları olsa da başarılı olunan alanlar sınırlı kalmaktadır. Dünyanın her yerinde siyaseti ve toplumları yeniden şekillendiren bu göç hareketleri, kısmi benzerlikler yaşansa dahi her toplumu birbirinden farklı şekillendirmiştir.
More...
Mental health plays a critical role in the pregnancy process of women. Pregnancy is a period of great change in a woman's body as her baby develops. During this period, women often experience anxiety symptoms. Although the literature has suggested that socioeconomic status (SES) may contribute to the severity of pregnant women experiencing anxiety and depression, it has shown that women with low socioeconomic status may be more likely to experience symptoms of anxiety and depression during pregnancy. Specifically, it has been hypothesized that low ses will be associated with an increased experience of anxiety and depressive symptoms.woman's health before, during and after pregnancy. The results of this study shows that low socioeconomic status may increase the risk of anxiety and depression in pregnant women; therefore, practitioners should consider the socioeconomic status of patients assessing the risk of anxiety and depression during their pregnancy. The implementation of this type of screening for pregnant women is vital for ensuring both a healthy mother and a healthy baby. Post-partum depression is a serious psychiatric problem with a fairly high incidence, which can be the cause of morbidity and mortality for mother and baby. There are many factors that affect the development of depression in the post-partum period in women. The main factors among these are; the economic situation, the mother's family / own history of depression, not wanting pregnancy / child, the number of pregnancies and the excess number of children. Knowing these factors will guide on which issues the mother needs follow-up and support after childbirth. In addition, health supervision is a privileged opportunity to walk with new families through the transition to parenthood.
More...
“Prekarnost” je nezgodan pojam jer imenuje prijetnju koja je stvarna i sveprisutna i sastoji se od mnogih elemenata ključnih za pojedinačno biće. Judith Butler opisuje prekarnost kao “politički inducirano stanje u kojem određene populacije pate zbog neuspješnih društvenih i ekonomskih mreža podrške i postaju diferencijalno izložene povredama, nasilju i smrti” (2010, 25). Štaviše, u svom uvodu u knjizi State of Insecurity: Government of the Precarious, Butler jasno daje do znanja u svom slaganju sa autoricom knjige, Isabell Lorey, da je ovo sveprisutno stanje dugoročna stvar: “Prekarnost nije prolazno ili epizodno stanje, već novi oblik regulacije koji razlikuje ovo historijsko vrijeme”. Prekarnost je “sama po sebi postala režim, hegemoni način na koji se nama upravlja i na koji sami upravljamo” (Lorey 2015, vii). U jednom smislu ovog pojma, svaki život je prekaran jer je, po definiciji, koncept života u jukstapoziciji sa smrti. Imati život znači postojati sa uvijek prisutnom mogućnošću smrti, kao i imati stalne uslove za preživljavanje.
More...
U članku iz 2017. godine, Joan Tronto predlaže da učinkovita kritika neoliberalizma kao skupa političko-ekonomskih struktura, praksi i ideologija počinje zajedničkim poimanjem osoba “kao homines curans (brižnih ljudi)” (27). Kao što Tronto piše, “Neoliberalizam se otkriva kao ideologija suočena s etikom brige” (37). Zaista, mnogo je napisano o načinu na koji je neoliberalizam oblikovao “organizaciju resursa i odnose brige” (Hoppania i Vaittinen 2015, 77) i o tome kako povratak relacijskoj ontologiji koja podržava etiku brige, kao moralna i politička teorija, podrazumijeva temeljitu kritiku upravo tih društvenih, političkih i ekonomskih struktura i ideologija (npr. Casalini 2018; Hoppania i Vaittinen 2015; Robinson 2010, 2015; Tronto 2017). Relacijska ontologija stavlja odnos u prvi plan kao najznačajniju temu za moralno razmatranje, za razliku od atomističke ontologije koja privilegira pogled na subjekte kao autonomne agente. Ovo poglavlje doprinosi tom razgovoru istražujući kapacitet etike brige da se odupre neoliberalizmu i/ili posluži kao protuotrov za njega. To čini s posebnim fokusom na pitanje subjektivnosti u smislu pojma prekarnosti. Tvrdim da će robusnija teorija subjektivnosti, koja ima prekarnost u svom centru, pomoći etici brige time što će poslužiti kao teorijska polazna tačka s koje se može oduprijeti silama neoliberalizma.
More...
Iako je tehnologija omogućila ljudima širom svijeta da uspostavljaju veze sa živima, stvorila je i nove prilike za žive da pronađu veze sa mrtvima. Veza sa precima je važan dio tradicionalnih religija, ali u našem sve mobilnijem svijetu, ljudi gube veze sa pričama svojih predaka. Ovo je naročito tačno kada govorimo o imigrantskim nacijama Novog svijeta, iako su migracije zbog ratova, siromaštva i progona danas globalna pojava. U tradicionalnim društvima, priče se prenose sa generacije na generaciju, a sjećanja su ukorijenjena u mjestima koja međusobno povezuju generacije. Takva mjesta mogu biti porodični dom, porodična farma, porodični maslinik, lokalna crkva ili sinagoga, seosko groblje, mjesto gdje se pliva, stijena kraj koje se ljubi, stari hrast ili planina koja se uzdiže iznad sela. U našem svijetu, Internet daje mogućnosti nama koji smo izgubili veze sa porodicom zbog imigracije ili emigracije, bilo birane ili prisilne, da se ponovo povežemo sa precima i mjestima na kojima su oni živjeli.
More...
Godinama se razumevanju porodičnog nasilja kao oblika rodno zasnovanog nasilja pridaje velika pažnja, jer snažan uticaj patrijarhalne ideologije i rodni stereotipi o ulogama u porodici otežavaju shvatanje i prihvatanje činjenice da je reč o kršenju ljudskih prava i krivičnom delu. Predmet istraživanja u ovom radu je odnos studentkinja i studenata osnovnih i master studija Pravnog fakulteta u Novom Sadu prema porodičnom nasilju i Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici. U istraživanju su primenjeni normativni metod, metod analize sadržaja te komparativni metod. Cilj istraživanja je bio utvrditi da li i na koji način rodni stereotipi i tradicionalne rodne uloge utiču na profesionalce i buduće profesionalce u razumevanju porodičnog nasilja, jer smatramo izuzetno važnim da oni koji se nalaze na prvoj liniji u borbi protiv nasilja u porodici, ali i oni koji će sutra na njoj biti, imaju izgrađen odnos “nulte tolerancije” prema ovom fenomenu. Rezultati istraživanja pokazuju da profesionalci i budući profesionalci pod uticajem tradicionalnih vrednosti i rodnih stereotipa porodično nasilje relativizuju, za nasilnika iznalaze opravdanja, a Zakon o sprečavanju nasilja u porodici osporavaju. Navedeni rezultati ukazuju da je neophodno uvesti pravnu teoriju roda koja bi omogućila puno razumevanje porodičnog nasilja jer isključuje rodne stereotipe i pruža uvid u rodne odnose.
More...
Sanjin je učenik koji je svako jutro dolazio u školu i jedva čekao da iz nje izađe jer mu ni tu nije bilo dobro. Nastavnici su ga stalno opominjali, drugovi ismijavali, drugarice izbjegavale. Sanjin ima majku koja nosi tugu u očima i sestru koja ima karcinom. Jedan dan, u školskoj radionici, Sanjin je uzeo veliku ručnu pilu i počeo mahati njom. Svi su se razbježali u strahu, a jednog druga je vrhom pile ozlijedio.
More...
Dvojbe: Vodeći djecu na prvi školski sat, bila sam uvjerena da znam što je škola. Tek kasnije sam shvatila svoju zabludu. Ni ono što sam znala o školi iz vlastitog učeničkog iskustva, ni moje iskustvo nastavnice nije bilo dovoljno da me pripremi za ono što je uslijedilo: 12 godina nedoumica, preispitivanja vlastitih stavova, eksperimentiranja, dugih razgovora sa mojom majkom – profesorkom u penziji – koji su se uvijek završavali pitanjem “Kako ste ti i tata uspjeli da postignete da sestra i ja zavolimo učenje?” Njen odgovor je bio: “Ne znam. To moraš sama otkriti.” I danas se pitam što sam mogla učiniti više i bolje da moja djeca razviju ljubav prema učenju u onoj mjeri u kojoj sam ja imala i imam još uvijek.
More...
In cultures that suffer from a lack of dialogue and addressing the roots of certain conflicts, traumatic experiences are commonly multiplied and transmitted to the next generation. The traumatic experiences permanently mark a powerless entity and all his/her subsequent experiences imbued with the fear of the abuse or abused subject is transformed into a new abuser. Learned behavior patterns are easily transferred to the next generation daughters or sons, instead of analysis and dealing with problematic aspects of upbringing. Most effects of these abusive patterns are forming a part of identity of people exposed to violence. The theoretical work draws on feminist theory which examines the role of mothers in different historical periods, as well as their role in the childhood of every person. The aim of this paper is to point out the relationship between mothers and daughters, and their invisibility in patriarchal culture. Fathers and mothers usually punished their children by silence, causing a feeling of guilt, which represents some of mainly forms of daughters' identity. Selected texts for analysis are those that deal with family relationships in South Slavic communities.
More...
U ovom će poglavlju biti prikazano poimanje dostojanstva žena, rodnih odnosa, položaja žena u braku i obitelji, javnom životu i ulozi žena u izgradnji mira u okviru kršćansko - katoličke tradicije i to pod vidom konstrukcije i rekonstrukcije spolnih stereotipova. To znači, u središtu pozornosti bit će filozofsko - teološke postavke koje su u kršćansko - katoličkoj tradiciji utjecale na određenje rodnih identiteta i rodnih uloga te njihova provjera na biblijskim tekstovima, posebice novozavjetnim. Na taj se način želi analizirati kako i koliko katolička tradicija može pridonijeti provođenju pete točke Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), odnosno promjenama društvenih i kulturnih obrazaca u ponašanju muškaraca i žena s ciljem uklanjanja predrasuda i običaja utemeljenih na ideji o podređenosti ili nadređenosti jednoga ili drugoga spola ili na stereotipnim ulogama muškaraca i žena.
More...
Menstrualno siromaštvo u Bosni i Hercegovini (BiH) se uopće ne istražuje i ne postoje podaci o tome koliko žena ne može kupiti najnužnije menstrualne potrepštine. Ključni argument rada je da poreske politike u BiH nisu rodno odgovorne u smislu smanjenja ili ukidanja poreza na higijenske menstrualne potrepštine i da to dodatno utječe na siromaštvo žena te da je menstruacija još uvijek tabu. Rad se teorijski temelji na konceptima društvene stigme i feminizacije siromaštva koji su usko povezani s menstrualnim siromaštvom i rodnom neravnopravnošću. Rezultati istraživanja pokazuju da je menstruacija još uvijek tabuizirana tema, da žene osjećaju sram javno govoriti o tome, da koriste eufemizme i da ne postoji sistemsko rješenje podrške kako bi se olakšalo ženama, a posebno onima koje žive na granici ili ispod granice siromaštva. Pretpostavljalo se da će globalizacija donijeti ekonomski napredak i unaprijediti položaj žena, što se u određenoj mjeri i dogodilo, međutim, negativni efekti globalizacije su najviše pogodili žene koje i dalje rade u manje plaćenim zanimanjima, manje zarađuju i u svojim rukama imaju vrlo malo ekonomskih resursa u odnosu na muškarce. Uz sve to žene moraju plaćati higijenske menstrualne potrepštine, što ih dodatno ekonomski opterećuje, a zbog menstruacije su izložene i društvenoj stigmi.
More...
Příspěvek se zabývá představením sesbíraného lexika rodičovského sociolektu internetových diskusních fór zachycujících fenomén nošení dětí. Spolu s definicí 52 nových výrazů sociolektu prezentuje prostředí internetových diskusních fór a jeho specifika. Znázorněny jsou rovněž metody interpretace celostní filologie, tj. využitého aparátu pro zkoumání rodičovského sociolektu.
More...