UNDP - HUMAN DEVELOPMENT REPORT 2010 – KOSOVA.
Instead of an Abstract/Summary here, please refer to the Introduction PDF-file, which includes the Executive Summary
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Instead of an Abstract/Summary here, please refer to the Introduction PDF-file, which includes the Executive Summary
More...
The crucial question here is: Are the Muslim youth in Sandžak imbued with religious extremism or not? Hardly any interethnic and inter-religious incident has been registered in this part of the Republic of Serbia. On the other hand, fighters from Sandžak are being involved in the Iraqi and Syrian wars. Depending on the answer to the question above, the authorities could take appropriate actions aiming at young people in Sandžak. Both domestic and international stakeholders – and there are many of them, including the non-governmental sector – could develop plans and take a variety of concrete steps depending on the answer to this very question. Fahrudin Kladničanin wrote about the influence of Wahhabi Islamic extremism on the youth in Sandžak: “Wahhabis are usually focused on recruiting young people 19 – 27 years old with little education, who are poor and often come from dysfunctional families. The youth are being indoctrinated in private places of worship (masjids), which are either rented or owned by Wahhabis, and in certain religious objects (mosques) whose imams support Wahhabi teaching, and prayers in these mosques are always led by Wahhabis. (Kladničanin, 2013: 130) Marija Radoman analyzed the reasons driving young people in Serbia towards extremist ideologies. Two citations from an earlier research of the Helsinki Committee for Human Rights in Serbia will thus be mentioned: „Regarding the period after 2000, surveys show that the family remains the mainstay of its young members, that young people’s life patterns lack individualization, and that they normatively accept the traditional sequence of events in a person’s life (i.e. completion of education, getting a job, entry into marriage and only then having children). What intrigues me is the sphere of influence between the respondents to this survey and their families. I tried all the time to keep a picture in my head of the families in which they grew up. I wanted to find out whether the respondents’ attitudes would reflect that background, which is hardly bright and optimistic, or whether the differences would be more than conspicuous.” (Radoman, 2011: 12). Family is the primary mechanism by which extremism is interiorized. However, it is not a cause, given that the changes stemming from structural circumstances also occurred within the family. Radoman wrote that “Today’s efforts to establish a stable democratic society in Serbia are being sabotaged, conditionally speaking, by the second generation of the nationalist current (i.e. by the circles close to the Serbian Orthodox Church, the remaining appointees of political parties who served the Milošević regime and members of Russophile conservative options, notably the Democratic Party of Serbia and New Serbia, but also the Serbian Progressive Party), as well as by the extreme right-wing reactionary Russophiles, i.e. the Serbian Radical Party. The efforts to establish a democracy are also hindered by the economic crisis.” (Ibid: 10) The analysis is based on the survey the Helsinki Committee conducted with the youth in Sandžak in May 2016. The focus was on their attitude towards religious extremism, whereas the goal to contextualize the findings: to see how to recognize and understand Islamic extremism and what could be done – preventively and concretely – considering the factors that have influenced the Sandžak youth. No doubt, interviewees’ attitudes towards extremism – or their everyday experience – differ from theoretical considerations of the phenomenon. The very notion of extremism is indisputable. In 2013 I wrote that mainstream social forces of individual societies were arbitrarily determining the notion of extremism. Official codification of political extremism and radicalism make it possible for governments and other political factors to place all those opposing the values such as equality, freedom, democracy, rule of law, etc. under control or control those advocating these values in the manner that contradicts a government’s interests. On the other hand, radicalism (or extremism) gauged by “political correctness” is being determined, as a rule, by the manner or scope in which a certain value is considered either unquestionable or unacceptable. And in all this, decision makers and the majority of population need not see eye to eye. For instance, according to many opinion polls, the majority of Serbia’s population discriminates sexual minorities, national minorities, some religious minorities and, especially fenced off communities such as Roma. By the standards of political correctness decision-makers term such stands – notwithstanding its predominance – extremist and “expel” them from media space. Extremism is deep-rooted in social structures. “The emergence of extreme right-wing and rightist ideology in Serbia derive from structural changes following on the disintegration of the socialist state. The 1990s wars, inspired by the idea of recomposition of the Balkans – or the Greater Serbia idea – are only one of many ideological bases on which the right-wing thought still lives; and its basic characteristics are: ethnic homogenization, wish to have ethnic and state borders ‘merged,’ anticommunism and denial of antifascism, the growingly stronger traditionalism and authoritarianism, the Eastern Orthodoxy seen as superior to other religions and ethnic groups (especially Croats, Muslims and Albanians), resistance to multiculturalism and cosmopolitanism, and intolerance of ‘new’ (LGBT population) and traditional minorities (Roma),” writes Sonja Biserko in 2014. To what extent is Islamic, religious extremism spread in Sandžak? In June 2015 in Novi Pazar Snežana Ilić quoted the ICG report “Serb Sandžak still Forgotten” saying that there were some 300 Wahhabis in Sandžak who were not exactly organized, that only some 50 of them were active, but the movement was spreading anyway. According to the said report, Wahhabism emerged in Sandžak in 1997, triggered off by an imam wanting his believers in a mosque to pray in a different way. The believers had opposed the imam and sent him away. However, over the past couple of years Wahhabis have better organized themselves in Sandžak, while getting more and more funds from abroad for their movement. Many of them were going to work in Vienna; apparently to be recruited in a way, since they dressed and behaved like true Wahhabis once back home. Snežana Ilić believes that the highest authorities of the Islamic Community in Serbia have been using Wahhabis in several ways. For instance, they have been presenting themselves internationally as someone capable of controlling Bosniaks’ religious radicalism by the principle of Islamic legitimacy. The message they have been putting across to Western diplomats and governments runs, “Give us a free hand, we must advocate Islamization of the society as that is the only way of keeping religious radicals under control.”
More...
The appointment of Dmitry Patrushev, the son of the Secretary of the Security Council of Russia, to a ministerial post is a symbol of the ongoing shift of power to a younger generation of Russian leaders. A growing group of so-called “Kremlin Kids” hold significant, even though not visible, positions in the power structures, enabling Russian elites to maintain influence and control through personal and family links. Such a controlled transition will augment a political system that has the features of a kleptocracy and clan-like organisation. For Western countries, it is a signal that Russia’s strategic goal of enforcing the change in the European security system will be continued.
More...
Još par desetina hiljada umrlih, pa ćemo pobediti koronu. Pri čemu pojmovima poput pobede i rata antropomorfizujemo „neprijatelja“. Ne ratujemo mi sa virusom, kao što ne ratujemo sa embolijom, niti sa infarktom. Ratujemo sa samima sobom. I ratujemo međusobno. A u narativima o pandemiji realno postojeći virus ima ulogu krivca. Nečemu što je na samoj granici živog pridajemo vlastite osobine.
More...
Slošilo mi se od druge vakcine Moderne, kao što sam i očekivala. U toj kratkotrajnoj, 24-časovnoj epizodi osetila sam kako izgleda kad se imunski sistem uzbuni. Neizmerno sam zahvalna na prilici da izbegnem pravu zarazu i na životu u doba kada nauka može da smisli 95% delotvornu vakcinu za rekordno vreme.
More...
Reč je o stopi umrlih (broj umrlih na 1.000 stanovnika). Podaci su Zavoda za statistiku Srbije. Ako se uzme prosek za period od 2015. do 2019, stopa umrlih je 14,6. Ako se izračuna stopa smrtnosti na osnovu broja umrlih i procenjenog broja stanovnika u 2020, to daje stopu umrlih od 16,6. Što su dve osobe više na hiljadu stanovnika, a to je oko 14.000 umrlih više od petogodišnjeg proseka. Prema izvornim podacima o broju umrlih, prošle godine je umrlo gotovo 12.700 više ljudi od petogodišnjeg proseka. U odnosu samo na pretprošlu godinu, to je prema statističkom zavodu 13.991 osoba. Verovatno nema smisla uzeti prosek za duži period zbog demografskih promena. Stanovništvo Srbije ubrzano stari, što bi moglo da bude razlog što se stopa umrlih postepeno povećava. No, ona je bilo stabilna u petogodišnjem periodu pre 2020, pa je, sva je prilika, to najprikladniji prosek.
More...
Prikaz knjige Nadje Durbach „Bodily Matters: The Anti-Vaccination Movement in England, 1853-1907“ / „Telesna pitanja: antivakcinacijski pokret u Engleskoj, 1853-1907“, Duke, 2005.
More...
Drage Hrvatice i Hrvati, poštovani građani, ovom prilikom izražavam iskreno žaljenje zbog tragičnih zdravstvenih prilika u zemlji i nesreće koja vam je nanesena, a za što odgovornost snosimo isključivo ja i vlada kojom rukovodim. Stotine i stotine života bili bi spašeni, tisuće oboljelih danas bi bili zdravi da ja i pripadnici vlade kojoj sam na čelu, kao i članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, nismo bahato ignorirali apele eminentnih medicinskih stručnjaka, cijele jedne armije znanstvenika i liječnika koji su nas pravovremeno, uporno i krajnje dobronamjerno upozoravali kako će se u slučaju da ne proglasimo rigoroznije mjere protiv širenja epidemije dogoditi katastrofa.
More...
SOCIAL FOUNDATION FOR MIDDLE CLASS FORMATION IN UKRAINE: IDENTIFICATION CRITERIA, STRUCTURE, KEY FEATURES // MIDDLE CLASS IN UKRAINE: LIFE VALUES, READINESS FOR ASSOCIATION AND PROMOTION OF DEMOCRATIC NORMS AND STANDARDS // SECTION 1. MIDDLE CLASS: IDENTIFICATION CRITERIA AND DEFINITION OF STRUCTURE // SECTION 2. MIDDLE CLASS IN SOCIAL CLASS STRUCTURE OF UKRAINIAN SOCIETY: MAIN FEATURES // 2.1. SOCIO-DEMOGRAPHIC FEATURES // 2.2. SOCIAL BACKGROUND // 2.3. SOCIAL COMPOSITION // 2.4. GEOGRAPHIC DISTRIBUTION (REGIONAL PROFILE)AND REGIONAL DIFFERENCES // 2.5. FINANCIAL STANDING, POSSESSION OF PROPERTY // 2.6. WORK AND LEISURE TIME // 2.7. SOCIAL WELL-BEING // SECTION 3. MIDDLE CLASS: LIFE VALUES AND SOCIAL BEHAVIOR // 3.1. LIFE VALUES // 3.2. SOCIO-POLITICAL VALUES // 3.3. SOCIAL BEHAVIOR // SECTION 4. MIDDLE CLASS: CIVIC ACTIVISM, READINESS FOR ASSOCIATION AND PROMOTION OF DEMOCRATIC STANDARDS // 4.1. TRUST IN SOCIAL ENVIRONMENT, SOCIAL INSTITUTIONS, GOVERNMENT AND SOCIETY // 4.2. TOLERANCE TO REPRESENTATIVES OF OTHER SOCIAL AND SOCIAL CLASS GROUPS // 4.3. PERCEPTION OF COMMON INTERESTS WITH OTHER SOCIAL GROUPS // 4.4. CIVIC ACTIVISM // 4.5. PROTEST ACTIVITY POTENTIAL // SECTION 5. CONCLUSIONS // POPULATION WITH MEDIUM INCOME AS THE BASIS FOR MIDDLE CLASS FORMATION IN UKRAINE // 1. POPULATION WITH MEDIUM INCOME // 2. SOCIO-DEMOGRAPHIC PORTRAIT OF A HOUSEHOLD WITH MEDIUM INCOME // 3. INCOME: LEVEL, SOURCES, FEATURES OF FORMATION // 4. POSSESSION OF PROPERTY IN MEDIUM INCOME HOUSEHOLDS // 5. CONSUMPTION IN HOUSEHOLDS // 6. EXPENSES OF HOUSEHOLDS FOR NON-FOOD GOODS AND SERVICES // 7. CERTAIN SUBJECTIVE EVALUATIONS OF REPRESENTATIVES OF MEDIUM INCOME POPULATION // 8. MOST IMPORTANT VALUES OF POPULATION WITH MEDIUM INCOME
More...
U zadnjih nekoliko tjedana, suočeni s drugim dramatičnim valom Covida-19, svjedoci smo niza optimističnih vijesti. Početkom studenog farmaceutska kompanija AstraZeneca obznanila je da bi se njeno cjepivo već u prosincu moglo naći na tržištu. U nadi da će cjepivo, iako ne panaceja (čudotvoran lijek za sve), biti važan faktor u borbi protiv Covida-19, sve obavijesti o tome većina nas dočekuje s velikim entuzijazmom. Njega dijele i financijska tržišta. Svaki put kad mediji najave skoru pojavu nekog cjepiva, skoče cijene dionica te farmaceutske kompanije. To je poticaj farmaceutskim kompanijama da čim prije objave bilo kakav napredak u ispitivanju svojih proizvoda. A on je tim veći što je svaka takva objava popraćena s bilijunskim ugovorima kojima anksiozne vlade pokušavaju osigurati dostatne doze budućeg cjepiva.
More...
Predsednik Srbije je tokom jula rekao da „postoje razgovori sa jednom zemljom koja je završila vakcinu protiv korona virusa“, kao i da „očekuje da će Srbija pre kraja godine imati tu vakcinu“. Ovde smo već istakli negativne posledice neodređenih informacija o kupovini i upotrebi vakcine protiv korona virusa. Nažalost, trend se nastavlja nedavnom objavom da je Srbija, uz Pakistan, „pristala na testiranje kineske vakcine“. Vest je objavio Rojters, na osnovu saopštenja kineskih proizvođača.
More...
Preko 20.000 ljudi zbog pandemije je već pola godine zatočeno u staračkim domovima, ustanovama za osobe sa invaliditetom i sličnim objektima. Sada im je dozvoljeno da vide članove svojih porodica na 15 minuta. I šestomesečni karantin i ove apsurdno kratke posete država pravda brigom za zdravlje najnemoćnijih članova društva. Od tolike brige niko ne stiže da odgovori na dva prosta pitanja: koliko se ljudi zarazilo u ovim ustanovama, i koliko njih je umrlo. Govore Maja Popović iz Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom (MDRI-S) i Marija Acić, samozastupnica. Razgovor vodi Svetlana Lukić.
More...
Slutim da će se sledeće zime Srbija naći pred krupnom i tugaljivom dilemom – koju vakcinu protiv covida-19 ponuditi građanstvu, neku sa Istoka ili neku sa Zapada. Prema onome što je već ishitreno najavio predsednik Aleksandar Vučić, Srbija je već stala u red za kupovinu neke vakcine kod „jedne države“, kako se tajanstveno izrazio, kako bi „među prvih 20 zemalja“ našim ljudima obezbedila „po mogućstvu besplatnu vakcinu“, a ne neku navodno skupu, kako se to već najavljuje od potencijalnih proizvođača. Kako Evropska unija ima 27 članica, moglo bi se iz Vučićevih reči zaključiti da buduća uvozna vakcina neće biti iz EU nego verovatno iz Rusije ili Kine. Analizirajući taj detalj, navodno je glavni lider vanparlamentarne opozicije u Srbiji Dragan Đilas ulučio priliku da odmah izađe sa zahtevom da „građani Srbije budu zaštićeni od korona virusa istom vakcinom kojom će biti zaštićeni građani Nemačke, građani Francuske, građani Velike Britanije i drugih razvijenih zemalja Evrope i EU“. Tome je dodao da je njegova stranka takav zahtev već uputila Evropskoj komisiji – da zemlje Zapadnog Balkana „uđu u paket vakcina za EU“ (Beta, 3. avgusta).
More...
Ceo svet očekuje vakcinu protiv pandemijskog virusa. Dok planeta čeka, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, sada i van granica naše zemlje poznatiji kao Gospodar zaraze, najavio je „da postoje razgovori sa jednom zemljom koja je završila vakcinu protiv korona virusa“ i da „očekuje da će Srbija pre kraja godine imati tu vakcinu“. U poznatom maniru, govornik nije želeo da odgovori na pitanje sa kojom zemljom će Srbija potpisati protokol o nabavci vakcine. To je valjda njegova privatna stvar.
More...
The study is divided into two parts. The first part presents the results of the census in 2011 and the changes occurred between 2002 and 2011 in the case of ethnic minorities. The main objective of this part is to describe the evolution of Hungarians by region, type of settlement and spatial ethnic structure both in terms of absolute numbers and percentages. We sought to identify contextual factors that determine the evolution of Hungarians (in absolute numbers and percentage) without resorting to demographic analysis. Demographic analysis is presented in the second part of the study. Research done after the census in 2002 highlights a consolidated model, which can describe the demographic processes of ethnic minorities. Besides natural growth and net migration, the model also takes into account the phenomenon of assimilation and looks at changes in identification occurred from one census to the next.
More...
Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine izmijenjen je i dopunjen 2016. godine, a starosno doba je dodato kao lično svojstvo na osnovu kojeg je diskriminacija zabranjena. Zakon sadrži izuzetke od principa jednakog postupanja, odnosno, propisano je da se zakonske mjere i radnje neće smatrati diskriminatornim kada se svode na nepovoljno razlikovanje ili različito postupanje ako su zasnovane na objektivnoj i razumnoj opravdanosti, kao i ukoliko se time ostvaruje legitiman cilj i ako postoji razuman odnos proporcionalnosti između sredstava koja se koriste i cilja koji se nastoji realizovati. Između ostalog, propisano je da se određivanje maksimalnog starosnog doba najprimjerenijeg za prekid radnog odnosa i određivanje starosnog doba kao uslova za penzionisanje neće smatrati diskriminatornim. Ipak, ova problematika je znatno kompleksnija i u nastavku teksta se rasvjetljavaju neki od njenih ključnih aspekata.
More...
Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine je izmijenjen i dopunjen 2016. godine tako što je eksplicitno propisano, pored ostalog, da je invaliditet jedno od ličnih svojstava na osnovu kojeg je diskriminacija zabranjena. Za razumijevanje diskriminacije lica sa invaliditetom i posljedično bolju zaštitu od diskriminacije važna je i dopuna koja se odnosi na krug lica koja su zaštićena od diskriminatornog postupanja. Definicija diskriminacije je dopunjena tako da je sada zabranjeno svako različito postupanje utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su sa njima u rodbinskoj ili drugoj vezi [...]. Ova dopuna je posebno važna za lica sa invaliditetom i njihove porodice jer nije rijetka situacija da su članovi porodice i druge bliske osobe lica sa invaliditetom izloženi tzv. asocijativnoj diskriminaciji, odnosno diskriminatornom postupanju ne na osnovu svog ličnog svojstva, već na osnovu ličnog svojstva druge osobe.
More...
The Republic of Macedonia is a landlocked country in Southeast Europe. According to the 2002 census the country has just above 2 million inhabitants, the majority being ethnic Macedonians (64%) and ethnic Albanians (25%), and the rest (11%) belonging to other ethnic groups such as Roma, Turks, Serbs, Vlachs, Bosniaks etc. Politically, it is a parliamentary democracy with an executive government, a unicameral legislator and a largely ceremonial president. Macedonia is a member of the United Nations, the Council of Europe and a candidate country of the European Union. In international relations the country is referred to as the former Yugoslav Republic of Macedonia (FYR of Macedonia) because of an unresolved dispute over the name with Greece, which has a region called Greek Macedonia bordering on the south of the country, and negates the right of Macedonia to name itself as such. In view of recent history, Macedonia is a successor state of the multi-ethnic Yugoslav Federation from which it declared its independence in 1991. Macedonia was not affected by the armed conflicts in the early 1990s when Yugoslavia fell apart but experienced unrest as a fallout from the Kosovo crisis after Albanian refugees from Kosovo fled to Macedonia. In the early 2000s, a short-lived armed conflict ensued between Macedonian forces and Albanians who sought autonomy for the mainly Albanian-populated area of Macedonia. The Ohrid Framework Agreement facilitated by the United States and the European Union reestablished peace and laid the foundations for a better representation of minorities and their rights in Macedonian politics.
More...
MIKSER, Jelena Veljić i Emil Kovač: Ima li opozicije ubijanju i zašto ne; ŠTRAFTA, Aleksandra Sekulić: Distorzija; VREME SMRTI I RAZONODE, Dead Ideas: War Games; ZID, Vesna Vesić: Putanjom dalekom, usamljeni šum se zapleo u travu
More...
Analiza potreba mladih je dio implementacije projekta „Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju“ koji provodi TPO Fondacija. Cilj projekta je osnaživanje mladih i žena u lokalnim zajednicama, te njihovo učenje i usavršavanje tema o liderstvu, miru i ljudskim pravima kako bi se mogli zalagati za bolju socijalnu uključenost i ravnopravnost spolova. Učešće mladih u javnom životu predstavlja jedno od ključnih pitanja na kojem se radi u različitim institucijama i organizacijama na nivou Evrope. Posljednjih godina u Evropi su posebno intenzivirane aktivnosti u vezi s aktivnim građanstvom mladih upravo zato što mladi predstavljaju vrlo važan društveni kapital i resurs koji nije dovoljno aktiviran i uključen u planiranje i implementaciju važnih programa u toj oblasti kako na lokalnom tako i na globalnom nivou. U Bosni i Hercegovini se također već dugi niz godina odvija čitav niz programa za mlade u okviru različitih nevladinih organizacija, ali i dalje veliki broj mladih koji završavaju univerzitetsko obrazovanje nema priliku steći dodatna znanja i vještine potrebne na ekonomskom tržištu koje se velikom brzinom mijenja i postavlja nove zahtjeve pred mlade ljude. U nastojanju da prati potrebe zajednice, ali i pojedinaca, TPO Fondacija osigurava odgovarajuće edukativne materijale i treninge koji mogu pomoći mladim ženama i muškarcima da se što aktivnije uključe u društveno-politički rad u svojim lokalnim zajednicama, a i šire. Cilj analize potreba mladih je ispitivanje stavova, mišljenja i potreba mladih u vezi s liderstvom, komunikacijom, zapošljavanjem i radom, položajem mladih u društvu te drugim pitanjima, kako bi se stvorila osnova za izradu edukativnih materijala za mlade. Svrha izrade edukativnih materijala je poticanje mladih na aktivnije učešće u javnom životu zajednica i poboljšanje kvalitete njihovog života, kao i pružanje podrške mladima u razvoju njihovog znanja, vještina i stavova kako bi se mogli prilagoditi zahtjevima tržišta rada koji se neprestano mijenjaju te tako iskoristiti mogućnosti za zapošljavanje. U provedbi ovog ispitivanja su nam pomogle Lejla Mušić, docentica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, docentica Merima Osmankadić i asistentica Amina Isanović Hadžiomerović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te Bojana Tomašević i drugi članovi Vijeća mladih općine Novo Sarajevo. Koristimo ovu priliku da im se zahvalimo na podršci i izdvojenom vremenu. Za ispitivanje stavova i potreba mladih, korištene su kvantitativna i kvalitativna istraživačka metoda. Uz upitnik, obavljeni su i grupni razgovori s mladima koji su popunili upitnik da se pobliže ispita kako razumiju određena pitanja, te da im se da mogućnost da iskažu svoje nedoumice i potrebe. Upitnik sadrži 17 pitanja kombiniranog tipa (otvorena i zatvorena pitanja). Prvi dio upitnika odnosio se na strukturiranje uzorka, pri čemu se vodilo računa o starosnoj strukturi ispitanika/ca, spolnoj strukturi, te o tome koja godina studija su ispitanici/ce odnosno da li su završili fakultet i koji. Razgovori s mladima su provedeni u grupama, neposredno nakon popunjavanja upitnika. Analiza je provedena u periodu od januara do marta 2014. godine. Svaki dio ove publikacije sačinjava tekstualni, tabelarni i grafički prikaz rezultata.
More...