![Закъсняло признание - доц. д-р Емилия Николова](/api/image/getissuecoverimage?id=picture_2017_33763.jpg)
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Gheorghe – Mihai Popilian(28 octombrie 1926 – 10 februarie 2016)
More...
Paraschiva-Victoria Batariuc (13 January 1948 – 17 June 2016)
More...
In any generation there are only ever a few people who can be said to have made a significant contribution to the diverse fields of academia, legal private practice, public policy, and law making. Professor Norman Palmer Q.C. (Honoris) was one such person. Norman’s career in the law was extremely varied but he was well known, in different circles, for significant contributions to all these areas.
More...
Alexander Prusin przyszedł na świat w 1955 r. we Lwowie jako syn Wiktora i Witii. Po wyjeździe na Zachód obronił doktorat na Uniwersytecie w Toronto, a następnie rozpoczął pracę w Instytucie Techniki Górniczej w Nowym Meksyku, gdzie wykładał przez ostatnie 17 lat. Był wybitnym uczonym, który słynął z dogłębnych i rozległych badań nad jednym z najkrwawszych okresów w historii Europy, czyli połową XX w.
More...
The article analyses the legacy of Jerzy Jedlicki (1930–2018) as a historian of the nineteenth century. The analysis covers his books, his main articles and the most characteristic reviews, as well as archival materials from the Institute of History of the Polish Academy of Sciences, where Jedlicki worked for his entire professional career. The following problems are emphasized: the evolution of his attitude to Marxism and historical determinism; his attempts to combine the methods of social history and the history of ideas; his approach to the main challenges of history as a social science and a discipline of the humanities; his individual authorial style and the function of irony as an interpretative tool. And finally, his attitude towards the main ideological currents in the nineteenth-century Poland.
More...
1. Review of: “Narodna umjetnost 19”, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1982., 304 pp.; by: Olga Supek-Zupan 2. Review of: “Narodna umjetnost”, knj. 20, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1983.; by: Olga Supek 3. Review of: Maja Bošković-Stulli, “Usmena književnost nekad i danas”, Prosveta, Beograd 1983., 319 pp.; by: Tanja Perić-Polonijo 4. Review of: Stjepan Krpan, “Hrvati u Keči”, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983., by: Maja Kožić 5. Review of: Maja Bošković Stulli, “Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti”, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1984. 402. pp.; by: Tanja Perić-Polonijo 6. Review of: Dunja Rihtman-Auguštin, “Struktura tradicijskog mišljenja”, Školska knjiga, Zagreb, 1984., by: Olga Supek-Zupan 7. Review of: Anđelko Mijatović, “Narodne pjesme o Mijatu Tomiću”, Sinj — Duvno 1985. 232 pp.; by: Damir Zorić 8. Review of: Alberto Fortis, “Put u Dalmaciju”, Globus, Zagreb 1984, 303 pp.; by: Zorica Šimunović-Petrić 9. Godišnja skupština Hrvatskog etnološkog društva i svečana sjednica u čast profesora Milovana Gavazzija, by: Manda Svirac 10. Tajnički izvještaj za dvogodišnje radno razdoblje HED -a, od siječnja 1983. do siječnja 1985. godine, by: Tomo Vinšćak 11. Paralele, by: Aleksandra Muraj 12. Peti internacionalni kongres Jugoistočnoevropskih studija, Beograd, 11 – 16. IX 1984., by: Olga Supek-Zupan 13. XXXI kongres Saveza folklorista Jugoslavije, Radoviš, 1984., by: Maja Kožić 14. Muzej prehrane »Podravka«, by: Smiljana Petr-Marčec 15. Etnografski odio Muzeja Slavonije, Osijek, by: Zdenka Lechner 16. In Memoriam: Marija Helebrant, by: Vlasta Domaćinović 17. In Memoriam: Andrija Stojanović, by: Vitomir Belaj
More...
Teško je sastaviti osvrt na misaono i po obimu izuzetno bogati opus profesorke Radmile Šajković, preminule 5. junija 2016, dok njen svetli, produhovljeni lik još lebdi pred očima, a njen blagi, promišljeni glas i dalje odjekuje u ušima. Njen dugi, ali intelektualnim delovanjem sasvim ispunjeni život okončao se iznenadno, jer je do poslednjeg dana sačuvala fizičku vitalnost i besprekorne umne sposobnosti, sećajući se brojnih detalja koje smo i mi mlađi odavno zaboravili, te rasuđujući i argumentujući kao u svojim najboljim danima. Odlikovale su je najdivnije ljudske osobine: iskonska toplina, dobronamernost, nesebičnost, smernost (čak do asketizma), a nikad nije prežalila svog supruga, uglednog profesora Veterinarskog fakulteta Slavoljuba Milosavljevića, kojeg je nadživela 45 godina. Njena lična biografija obilovala je veoma upečatljivim detaljima. [...]
More...
1. Tajnički izvještaj za dvogodišnji radni period od siječnja 1979. do siječnja 1981., by: Jadranka Puntarović 2. Review of: Josip Turković, “Podravsko rukotvorje (Likovno narodno stvaralaštvo u Podravini)”, Biblioteka „Podravskog zbornika“, knj. 4, nakladnik Muzej grada Koprivnice, Koprivnica 1978, 137 pp.; by: Josip Milićević 3. Upute za čuvanje etnografske građe, by: Maja Kožić 4. Review of: „Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena“, knjiga 48, Zagreb 1980, 413 pp.; by: Zorica Šimunović-Petrić 5. Review of: Mirko Marković, “Geografska bibliografija Jugoslavije - od početka 16. stoljeća do 1970. godine.” Izdanje JAZU , Zagreb, 1/1978, 296 pp., 11/1980, 554 pp.; by: Zorica Šimunović-Petrić 6. Review of: Branko Kranjčev, „Školska zavičajna zbirka“, Školska knjiga, Zagreb, 1980.; by: Maja Kožić 7. Djelovanje etnološke grupe organizacije mladih istraživača od kolovoza 1979. do kolovoza 1980. godine, by: Lidija Nikočević and Maja Povrzanović 8. Obavijest o kongresu SUFJ, by: Tanja Perić-Polonijo 9. V Međunarodni znanstveni skup "Ethnographia Pannonica", Vinkovci 1980., by: Ljubica Katunar 10. Simpozij o ruralnoj ekonomiji i društvu u Istočnoj Evropi, Bellagio, Italija, 23. – 28. Lipnja 1980., by: Olga Supek Zupan 11. In memoriam: Vera Stein Ehrlich, by: Olga Supek Zupan 12. In memoriam: Bela Römer (1912-1981), by: Vitomir Belaj
More...
Vsako leto se 21. januarja spominjamo smrti Vladimira Iljiča Lenina, 22. aprila pa njegovega rojstva. Letos je poteklo devetdeset let, odkar se je rodil genij socialistične revolucije. V spomin na V. 1. Lenina objavljamo nekrolog, ki ga je partijsko glasilo »Glas svobode« v Ljubljani priobčilo v posebni izdaji dne 25. Januarja 1924 ob njegovi smrti, ko je uredništvo prejelo »avtentično vesti iz partijskih in sovjetskih virov o smrti velikega človeka, okrog katerega imena so zatirani skladali legende, sovražniki pa širili divje novice, ki jim ljudstvo ni verjelo. Nekrolog, skupno delo uredništva, je po vsebini tako bogat, da ga ponatiskujemo v celoti in brez sprememb — prvič po mnogih letih. Še danes se bere kot nova in neizpodbitna resnica. Prištejemo ga lahko h klasičnim delom naše pretekle revolucionarne publicistike. Preroška izjava pa, ki se je v tistih črnih dneh marsikomu zdela fantastična, namreč »da bo zmagal tudi slovenski delavec in kmeti, »okrepljen z Leninovim duhomi, se je uresničila v naši socialistični republiki.
More...