Author(s): / Language(s): Bosnian,Croatian,Serbian
Programom rada Odbora za političke nauke u okviru Odjeljenja društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine za 2016. godinu bilo je predviđeno razmatranje teme Geopolitičke promjene u svijetu i Evropi i položaj Bosne i Hercegovine. Kako ova tema ima interdisciplinarni karakter, u Odjeljenju društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je odlučeno da se pripremi zajednička rasprava na okruglom stolu Odbora za političke nauke, Odbora za sociološke nauke, Odbora za pravne nauke i Odbora za ekonomske nauke. Okrugli sto je održan 8. 12. 2016. godine u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U radu okruglog stola učestvovalo je 12 članova Odbora za političke nauke, pet članova Odbora za sociološke nauke, četiri člana Odbora za pravne nauke i dva člana Odbora za pedagoške nauke. Radom okruglog stola predsjedavao je akademik Ivan Cvitković. Na okruglom stolu je prezentirano deset referata i nekoliko diskusija. Referate su pripremili i izložili istaknuti naučni radnici koji istražuju društvene procese vezane za političko-pravni, socijalni i kulturni razvoj bosanskohercegovačkog društva i države. Bosanskohercegovačko društvo, nakon uspostave mira Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, egzistira unutar procesa postsocijalističke tranzicije i integracije u Evropsku uniju. Istorijske silnice evroatlantskih integracija imaju dominantan uticaj na tok razvoja unutrašnje integracije države Bosne i Hercegovine. Krhki mir koji je uspostavljen u Bosni i Hercegovini posredovan je angažovanjem i uticajem međunarodne zajednice i Evropske unije. Ovlaštenja visokog predstavnika međunarodne zajednice za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma omogućila su uvođenje reformi u socijalnom i političkom razvoju bosanskohercegovačkog društva. Glavne zakone koji su omogućili reforme u procesu integracije bosanskohercegovačkog društva u zajednicu udruženih evropskih država proglasio je visoki predstavnik na temelju bonskih ovlaštenja. U tom kontekstu je doneseno više zakona, među kojima poseban značaj imaju oni zakoni na osnovu kojih su formirane jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, Državna granična služba, Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i struktura državnih sigurnosnih službi. Zakonima proglašenim od visokog predstavnika međunarodne zajednice uspostavljena je nova struktura i proširene su nadležnosti Vijeća ministara. Od tri ministarstva u 1997. godini Vijeće ministara je prošireno na devet ministarstava 2005. godine. Sve je ovo dovelo do jačanja demokratskog kapaciteta institucija države Bosne i Hercegovine. Ovakva pozitivna dinamika političkog razvoja države Bosne i Hercegovine odvijala se do 2008. godine. Nakon 2008. godine uslijedio je zastoj u odvijanju evropskog integracijskog procesa u Bosni i Hercegovini. Dva su činioca presudno uticala na zastoj integracijskog procesa i produbljivanje krize socijalnog razvoja bosanskohercegovačkog društva, sve do 2015. godine, zapravo do vremena kada Evropska unija mijenja svoj pristup prema Bosni i Hercegovini i omogućuje stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kao dominantan faktor destabilizacije države Bosne i Hercegovine nakon 2008. godine javio se etnonacionalizam. U javnom prostoru su prevladali nacionalna retorika i nacionalistički projekti, uključujući i zahtjev Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kao vladajuće stranke u Republici Srpskoj, da se provede referendum o otcjepljenju ovog entiteta iz države Bosne i Hercegovine. Drugi nepovoljan faktor za razvoj države Bosne i Hercegovine nakon 2008. godine ispoljio se u tome što je međunarodna zajednica od 2009. godine odustala od primjene bonskih ovlaštenja i svog dominantnog uticaja na kreaciju i dinamiku provođenja reformi. Socijali bunt građana početkom 2014. godine pokrenuo je novi odnos Evropske unije i parlamentarnih stranaka Bosne i Hercegovine u odgovornosti za političku stabilnost države Bosne i Hercegovine. Od 2010. godine bitno se mijenjaju geopolitičke prilike u svijetu i Evropi. Geopolitičke promjene kako u svijetu tako i u Evropi imaju indirektan, a u znatnoj mjeri i direktan uticaj na položaj Bosne i Hercegovine. To upućuje na stanovište da se geopolitički položaj Bosne i Hercegovine može mijenjati u negativnom smjeru u odnosu na njen razvoj, integritet i suverenitet. Referati izloženi na okruglom stolu i problematiziraju i rasvjetljavaju moguće promjene u geopolitičkom položaju Bosne i Hercegovine na početku XXI stoljeća. Polazna hipoteza je sadržana u tvrdnji da promjene u svijetu, zbog uticaja globalnog terorizma i krize u funkcionisanju institucija Evropske unije usljed jačanja populizma, mogu dovesti do slabljenja uticaja i međunarodne zajednice i Evropske unije na proces integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Druga hipoteza, koja slijedi prvu, sadržana je u tvrdnji da ubrzanje integracije države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju prevenira opasnosti koje mogu, usljed promjena geopolitičkih prilika u svijetu i Evropi, zaustaviti istorijski proces evropeizacije bosanskohercegovačkog društva i učvršćenja mira u Bosni i Hercegovini. Prema sadržaju izloženih referata prepoznaju se dvije tematske cjeline. U prvoj cjelini se elaboriraju geopolitičke promjene u svijetu i Evropi. Autori referata u ovoj tematskoj cjelini su: prof. dr. Nerzuk Ćurak, u koautorstvu sa doc. dr. Seadom Turčalom, prof. dr. Vlado Azinović, prof. dr. Mile Lasić i prof. dr. Braco Kovačević. U drugoj tematskoj cjelini se razmatraju protivrječnosti i zastoji u političkom i socijalnom razvoju bosanskohercegovačkog društva i države. Autori referata u ovoj tematskoj cjelini su akademici: Slavo Kukić, u koautorstvu sa Momčilom Šavijom, Miodrag Simović, u koautorstvu sa Milom Šikmanom, i Mirko Pejanović, zatim profesori Srđan Vukadinović, Damir Kukić, Zlatiborka Popov, u koautorstvu sa Vesnom Đurić, te profesor Milan Vego. Zbornik radova koji sadrži referate s okruglog stola na temu Geopolitičke promjene u svijetu i Evropi i položaj Bosne i Hercegovine predstavlja naučno-teorijski doprinos zasnivanju pretpostavki za stabilan razvoj i evropsku budućnost države Bosne i Hercegovine na kraju druge i početku treće decenije XXI stoljeća.
More...