
Ruska ekonomija – kratkoročna prognoza
U ovom i narednom članku izložiću svoje viđenje kratkoročnih idugoročnih izgleda ruske ekonomije.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
U ovom i narednom članku izložiću svoje viđenje kratkoročnih idugoročnih izgleda ruske ekonomije.
More...
Razgovor sa Nicholasom Mulderom, autorom knjige „The Economic Weapon. The Rise of Sanctions as a Tool of Modern War / Ekonomsko oružje: Razvoj sankcija kao alata savremenog ratovanja“ (Yale University Press 2022), vodio je Nick Serpe.
More...
„Ja sam zao čovek“, tako počinju Zapisi iz podzemlja. U prvom delu Dostojevski iznosi moral podzemlja nasuprot, recimo, prosvećenosti. Moral zato što je u podzemlju poželjno biti zao i dobro stideti se zbog toga. Ovaj ću deo ostaviti po strani bez obzira na to što je beskrajno zanimljiv, ali za neki drugi napis. U drugom delu on prenosi priču nepoznatog čoveka iz podzemlja o podzemnom moralu.
More...
Ne bi li svaki imperijalizam, uvijek pod ciničnom egidom uvođenja demokracije potlačenom narodu, trebao biti jednako ogavan? Ali eto nije američka invazija na Irak ili trajna izraelska na Palestinu, unatoč golemim razaranjima i stradanjima civila, nikada izazvala takvu reakciju Evropljana kao kada je ruski car silom ušao u Ukrajinu. I „probudio“ uspavane birokrate kršćanske Evropske Unije čije članice odjednom dahću jedinstveno, ujedinjene u golemom strahu jer ruski šef ima ono nešto ubojito što može upotrijebiti kad god mu se ćefne. I nije to rat u Bosni i Hrvatskoj kada je srpski Putin sličnom mantrom o spašavanju Srba od ustaša i balija godinama razarao te države, dok je EU nijemo promatrala i odbijala slati oružje ugroženim narodima. Također u srcu Evrope. Zato jer Slobodan Milošević nije imao nuklearni arsenal kojim bi iz Beograda mogao napucati Ajfelov toranj u Parizu. Pa se i pokolj u Srebrenici promatrao, iz blizine, kao unutrašnja stvar zaraćenih „bandi“, a i pobijeni Bošnjaci bili su muslimani…
More...
Ne mogu živjeti bez prošlosti, premda razumijem da se ona nikada doslovno ne ponavlja. Ali ako se okolnosti mjesta i vremena promijene, reakcije poznatih ljudi ostaju relevantne, omogućuju vam da oblikujete svoje stajalište ili odbacite tuđe.
More...
Najzad se dogodilo! Rusija je prvi put u svojoj postsovjetskoj istoriji dostigla nuklearni paritet sa Sjedinjenim Američkim Državama. SAD imaju 1.641 bojevu nuklearnu glavu, a mi imamo celih 1.642. Za samo šest meseci, otadžbinski nuklearni arsenal je uvećan za 131 bojevu glavu. Pri tome, resko je uvećan i broj naših balističkih raketa – sa 498 na 528. Čudno je da je vest koja bi izazvala oduševljenje među vlasnicima majica s natpisom „Topolj se ne boji sankcija“, do nas prispela s druge strane okeana. Kako to i zahteva uzajamni Dogovor o smanjenju strateškog naoružanja, podmulki Stejt department je (što inače redovno čini) obnarodovao ovu informaciju kojom raspolaže zahvaljujući regularnoj razmeni podataka o stanju nukleranih arsenala dveju zemalja.
More...
Osamdeset pet posto podrške? Svi k’o jedan, jednom dušom, ujedan glas? Da li je tako? Kasno nedeljno popodne na ulici Tverskoj, kafići rasuti pod visokim kamenim postoljem spomenika našem ocu-osnivaču, a za masivnim sapima bronzanog konja kojeg on jaše svetluca i zveči nekakva multikulturna, letnja tra-la-la estrada. Mnogo šetača, raznih po uzrastu i vrsti, Moskovljani i gosti naše prestonice, skockani pomalo buržujski, onako više po zapadnom ukusu, demokratski. Odličan uzorak!
More...
Prošao je čitav vek od početka Prvog svetskog rata, koji su mnogi u to vreme proglasili „ratom za okončanje svih ratova“. Nažalost, ratovi su se i dalje vodili. Uz sve gore vesti iz Ukrajine, ovo je dobar trenutak da se zapitamo zašto. Nekada davno, u ratove se ulazilo zbog razonode i profita; kada je Rim zauzeo Malu Aziju ili kad je Španija osvojila Peru, razlozi su bili zlato i srebro. Ima toga i danas.
More...
Krajem jula ruskoj književnici Ljudmili Ulickoj uručena je Državna nagrada Austrije za evropsku književnost. Der Spiegel je objavio tekst književnice o samoj ceremoniji i o trenutnom stanju u Rusiji.
More...
Njih dvojica pripadaju Generaciji Z. Rođeni su četvrt veka posle havarije u „Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin“, koja će u sećanju sveta ostati označena kao Černobiljska katastrofa. U radijusu od 30 kilometara, neposredno nakon eksplozije, formirana je Zona isključenja – zona smrtonosne opasnosti od radijacije po živi svet. U vreme njihovog rođenja, dotrajavao je stari sarkofag kojim je bio zaštićen havarisani reaktor br. 4 i otpočela je gradnja nove zaštitne kupole u visini od 100 metara koja bi trebalo da ovo mesto, na kome još ima radioaktivnog plutonijuma, obezbedi za narednih sto godina. Ipak, nuklearna elektrana u Černobilju nije tek tako prestala da postoji. Na reaktoru br. 2 izbio je požar 1991, posle čega je on zauvek isključen. Reaktor br. 1 prestao je sa radom 1996, dok je reaktor br. 3. tek 2000. godine isključio Leonid Kučma, tadašnji predsednik Ukrajine. Posledice nuklearne katastrofe neposredno je osetilo preko 5 miliona ljudi, pre svega onih u Ukrajini i Belorusiji, ali i u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Svakako i u današnjoj Rusiji, ali do tih podataka je teško doći.
More...
Pre nekoliko dana sam za svoju narednu knjigu pisao poglavlje o ratu. Danas u knjizi morate imati poglavlje o ratu, jer sve vaše priče o konvergenciji, divergenciji i globalnoj srednjoj klasi mogu biti zbrisane ratom, a naročito svetskim ratom.
More...
Pođimo od tri zapažanja: Prvo, bezbednost sveta zavisi od Rusije, i ništa drugo. Drugo, zavisnost ruske privrede i javnih prihoda od izvoza energenata i sirovina veća je od zavisnosti zemalja uvoznica. Konačno, treće, ono što će se postići silom, ako se postigne, biće daleko gore za sve od onoga što se moglo postići političkim putem.
More...
Eh, da Zelenski i Putin mogu da razgovaraju kao Vučić i Erdogan. Erdogan ode u Prištinu i tamo kaže da će podržati učlanjenje Kosova u NATO. Ovdašnji ministar inostranih poslova (ili možda unutrašnjih poslova) krene da hitno uruči takozvanu protestnu notu Turskoj. Ali mu Vučić kaže, sačekaj malo da pozovem Erdogana i pitam ga šta je hteo da kaže. Pozove Vučić Erdogana, Erdogan mu sve lepo objasni i Vučić onda kaže – cepaj protestnu notu, sve je u redu.
More...
Apel žena za mir inicirale su feministkinje i mirovne aktivistkinje iz Hrvatske 24. veljače 2022., prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu, a dosad (8. veljače) ga je podržalo gotovo 500 feministkinja i mirovnih aktivistkinja iz postjugoslavenskih zemalja i svijeta. Apel je odmah upućen najvišim državnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu (od Predsjednika RH, predsjednika Vlade RH do UN-a, Vijeća Europe i Europske unije), veleposlanstvima Ukrajine i Ruske Federacije u Hrvatskoj kao i Republike Bjelorusije, te međunarodnim feminističkim i mirovnim mrežama i organizacijama (War Resisters‘ International, Bund für Soziale Verteidigung, European Women’s Lobby, V-Day, Josei no kōdō nettowāku, International Fellowship of Reconciliation, Quaker Peace and Service i dr.).
More...
Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Prvo smo izili juvu sa njokima od griza. Onda je mama iznila na stol lešo govedinu i šalšu od pomidori. Mi smo navalili na njupanciju. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Mama je iskobečila oči: „Muko irudova, šta je ovo?“ Onda su odiza drugog brda tuta forca zazvonila zvona sa Gospe od Kadulje i Lavande. Sad su se sirena i zvona spojili u revijsku buku. Tata je zinijo: „Koji je ovo kua?“ Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“
More...
U Beogradu je u petak 4. marta u organizaciji desničarskih udruženja održan protest podrške Rusiji u njenom napadu na Ukrajinu, kojem je prisustvovalo više hiljada građana. Dok je Generalna skupština UN usvajala rezoluciju kojom je najoštrije osudila rusku agresiju protiv Ukrajine (sa 141 glasova za (uključujući Srbiju), 35 uzdržanih i 5 protiv (Rusija, Belorusija, Severna Koreja, Eritreja i Sirija)), dok se širom sveta odigravaju masovni antiratni protesti, dotle u Beogradu to čine samo Žene u crnom. Dok hiljade ljudi na protestu podrške Rusiji skandiraju „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“, Vučićev režim izigrava umerenost. O tabloidima i društvenim mrežama nemam snage da pričam.
More...
Od kada je započeo rat u istočnoj Ukrajini, zapadni mediji su usmjeravali relativno malo pažnje na lidere proruskih paravojnih formacija u tom regionu. Posljedica standardnog zapadnog portretisanja Putinovih ideoloških jurišnika kao krvožednih i bezosjećajnih ruskih nacionalista bila je da se doskora malo znalo o njihovim decenije dugim ratnim biografijama.
More...
Svuda je rat. Nikada od završetka Drugog svetskog rata ova tvrdnja nije zvučala tačnije nego danas. Nova kultura rata je u usponu. Nemačka želi da ponovo zavoli bombu. Političari i mediji nameravaju da odviknu građane Nemačke od njihovog pacifizma. Ako zagovarate nenasilje kao Margot Käßmann, postajete predmet sprdnje. To moramo da zaustavimo. Cinici, koji misle samo o ratu, započeli su borbu za naše duše.
More...
U sredu uveče, 23. februara, moji prijatelji i ja smo otišli u bioskop u Kijevu da vidimo novi film ukrajinskog reditelja, lepo smo večerali i popili flašu dobrog vina, a zatim otišli u krevet. Legli smo u postelju kao uspešni ljudi srednje klase sa planovima mesecima unapred, kao građani bilo koje evropske zemlje. U četvrtak ujutru trebalo je da ustanem rano, obučem belu košulju, uđem u avion i odletim za Vilnjus da predstavim svoju novu knjigu na književnom sajmu. Ukratko, sasvim normalan život, poput onog stotina miliona drugih Evropljana.
More...
Ovaj rat nije počeo sada, već 2014. Zapad to nije želeo da shvati i ponašao se kao da se ništa strašno ne dešava. Svih ovih godina, pokušavao sam da svojim javnim nastupima i pisanjem objasnim ljudima ko je zapravo Putin. Nije mi pošlo za rukom. Ali sada se Putin sam predstavio.
More...