Izvještaj o pravnom položaju transrodnih osoba u BiH
Cilj ovog izvještaja je da prikaže raskorak između potreba transrodnih osoba, izazova sa kojima se one suočavaju u svakodnevnom životu, pravne regulacije i zaštite njihovih ljudskih prava, te mehanizama koje uspostavljaju institucije, a koji bi omogućile transrodnim osobama da budu pravno priznate kao pripadnici_e roda i/ili spola čijim se pripadnicima/ama smatraju. U BiH, prije svega, društvena svijest o postojanju transrodnih osoba, te poznavanje pojma transrodnosti i rodnog identiteta i njihovog značenja je na veoma niskom nivou,što se odražava na neodgovarajuću zakonsku regulaciju potreba i zaštitu od kršenja prava transrodnih osoba. Rodni identitet, kao zakonom zaštićena karakteristika, pojavljuje se samo u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH kojim se, prvi put u BiH, zabranjuje diskriminacija na različitim osnovama, uključujući i rodni identitet. Iako se ostali zakoni u BiH trebaju primjenjivati u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, nijedan od njih ne pruža direktnu zaštitu transrodnim osobama, ne definiše transrodnost, niti direktno uvodi rodni identitet kao zaštićenu karakteristiku. Rodni identitet se u takvim slučajevima obično podvodi pod generalnu zabranu ugrožavanja prava osoba na osnovu „drugog_ih statusa/osobina/ karakteristika“ ukoliko je takva zabrana predviđena zakonom. Ovim zakonima transrodnim osobama se pruža posredna zaštita, na isti način na koji se pruža svim građanima_kama čija su prava ugrožena. U BiH je čest slučaj da izmjenu zakonodavstva ne prate promjene u društvu i društvenoj svijesti, što nije iznimka ni u slučaju transrodnih, a posebno transeksualnih osoba. Tako je Zakonom o matičnim knjigama Federacije BiH i Zakonom o matičnim knjigama Republike Srpske dozvoljen i predviđen upis promjene spola, na osnovu kojeg se podnosiocu_teljici zahtjeva za upis izdaje novi jedinstveni matični broj i rodni list, te se mijenjaju ostali lični dokumenti u skladu sa njegovim_ nim novim spolom. U Zakonu o matičnim knjigama Brčko distrikta, upis promjene spola nije direktno predviđen zakonom, ali se može tretirati kao ispravka greške nastale pri prvobitnom upisu. Iako je izmjena rodnog lista, matičnog broja i ostalih dokumenata usljed promjene spola omogućena, transeksualne osobe koje žele promijeniti spol to ne mogu učiniti u BiH. Kompletan medicinski postupak promjene spola, savjetovanje, hormonalne terapije, i u konačnici operaciju, ove osobe moraju obaviti u inostranstvu, a u BiH čak ne postoji ni medicinsko osoblje koje bi ovaj proces moglo nadgledati. Transeksualnim osobama proces prilagođavanja željenom spolu dodatno otežava i činjenica da obavezno zdravstveno osiguranje nijednog od entiteta, ni Brčko distrikta, ne pokriva, pa čak ni djelimično, troškove medicinske procedure promjene spola. BiH bi u cilju omogućavanja svojim transrodnim građanima_kama da žive u skladu sa svojim rodnim identitetom, te bolje zaštite i pravnog priznavanja, što prije trebala: uvesti izričite definicije pojmova seksualne orijentacije i rodnog identiteta u Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije ; - izmijeniti Zakon o matičnim knjigama Brčko distrikta da bi se upis promjene spola u matične knjige, te samim tim i izmjena ličnih dokumenata, ovim Zakonom, omogućila i regulisala na način na koji je to učinjeno zakonima o matičnim knjigama Federacije BiH i Republike Srpske; - edukovati medicinsko osoblje koje bi, za početak, moglo pratiti proces tranzicije transeksualnih osoba i pružati neophodnu medicinsku pomoć ako zatreba, te kasnije obezbijediti medicinski kadar koji bi mogao vršiti kompletan medicinski proces promjene spola i predvidjeti pokrivanje troškova medicinskog procesa promjene spola iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, barem djelimično.
More...