Vrijednosti i sistem

Author(s): Tarik Haverić / Language(s): Bosnian

Nakon islamističkog atentata na redakciju pariškog satiričnog časopisa Charlie Hebdo, javni i medijski prostor zapadnih zemalja našao se doslovno zatrpan reakcijama. Ove reakcije ispreplele su se u neprohodnu šikaru koja sada onemogućuje kako pristup inicijalnom događaju tako i njegovo sagledanje s odstojanja. Dobra strana situacije jest što nas sprečava da donosimo ishitrene sudove; treba vjerovati da će se, kao i toliko puta dosad, barem one najekstremnije strasti smiriti, i da će stvari dobiti pravu mjeru… Nažalost, ništa ne navodi na pomisao da će takvih atentata u budućnosti biti manje, i da će društva, zapadna kako i islamska, na njih reagirati odmjerenije i s manje strasti. Cyber-prostor ne zaboravlja već pohranjuje, i uvijek će se naći izjava, citata, fotografija i video-snimaka koji mogu, ako ima volje, probuditi pamćenje i usijati atmosferu. Momenat koji živimo nije proizvod konjunkture, već element strukture, i radi se samo o tome da toga svi postanemo svjesni. Buka se neće stišati; odsad nadalje, globalna debata o građanskim vrijednostima, slobodi izražavanja, slobodi vjeroispovijesti i savjesti, granicama državne prisile i univerzalnosti ili partikularnosti liberalne demokratije vodit će se povišenim tonom. S reakcijom, dakle, ne vrijedi čekati. No kakofonija obeshrabruje, a dijapazon obuhvatnih teorija razrađenih u prethodna dva desetljeća (od “kraja povijesti” preko “sukoba civilizacija” do “propasti američkog carstva”) paralizira. U iskušenju smo da posegnemo za bilo kojom od njih, samo da bismo ukazali na važne elemente koji se u nju ne uklapaju; no to bi ipak bio više zbor o autorima teorija (Fukuyami, Huntingtonu, Galtungu…) nego o samom događaju. Mogli bismo, isto tako, poći od prvog utiska i zatim ga tematizirati s ciljem da izvučemo barem dva-tri poopštiva stava ili, ako se zvijezde poklope, čak i komadić vlastite teorije. Ipak, u sličnim problemskim kompleksima nije vjerovatno da postoje konačni odgovori. Stoga je ambicija ovog doprinosa znatno skromnija: da stavi težište na pitanja i makar donekle strukturira polje u kojem se ona postavljaju sa stanovišta liberalnih vrijednosti shvaćenih kao sistem.

Lišenje života iz samilosti u Krivičnom zakoniku Srbije – odredba koja nije dobila svoje otelotvorenje u sudskoj praksi

Author(s): Dragana Z. Kolarić / Language(s): Serbian

In the field of substantive criminal law in the Republic of Serbia, a fundamental reform was made in 2005, and the Criminal Code of Serbia was passed. The Article 117 regulates a special, new form of criminal offence of murder, previously not contained in the Criminal Code of Serbia – mercy killing as a privileged murder. After almost nine years since the implementation of the Criminal Code, the author re-analyses the provision of Article 117 and tries to answer some questions. Aside from the fact that the application of this qualification has been extremely rare in the case law, the question related to the elements of this offense is often raised, and it refers to the observation that the current law is inconclusive when it comes to mercy killing. The author’s attention is also focused on a comparative review of specific foreign legislations when it comes to regulating the legal status of euthanasia. By analysing the above mentioned solutions, the author suggests several methods in the treatment of this delicate issue. The aim of this paper is to clarify some existing dilemmas regarding this privileged criminal offence. The emphasis is placed on the analysis of the provision of Article 117 of the Criminal Code of Serbia and its evaluation in terms of its acceptability or unacceptability when it comes to its applicability in practice. According to the data of the Statistical Office of the Republic of Serbia, since the entry into force of the Criminal Code of Serbia, there has been no final judgment on any criminal offense under Article 117. It is obvious that this provision has not been viable in practice. For this reason, a series of polemical issues are imposed, in terms of: the conditions under which a behaviour can be subsumed under the legal description of the mercy killing; determining the qualitative difference between this criminal offense and a plan murder; need for widening of criminal zone, etc.

BIBLIOGRAFIJA: DISKURSI RATA

Author(s): Obrad Savić / Language(s): Serbian Publication Year: 0

ЈАВНОСТ - лист за наукe и политику (1874/41)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

СУД И ПРАВДА; Како је у народу око Космаја?; Нешто о моралном образовању; ДОПИСИ; ЈАВНИ ПРЕТРЕС ЖИВКА ЧУКИЋА; Јавна преписка; Јавна благодарност; РАЗЛИЧНОСТИ;

ЈАВНОСТ - лист за наукe и политику (1874/42)

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Serbian

СУД И ПРАВДА; ДОПИСИ из Јасенице; Нешто о моралном образовању; Непознатзм долиснику страних новина;

Ubrzavanje stvarnosti

Author(s): Viktor Ivančić / Language(s): Croatian

„Šta je sa radnicima?!“ – vrisnuo je prije neki dan (14. travnja) naslov na portalu sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje, s primjerenim zgražanjem što ga je dežurni urednički um naglasio upitnikom i uskličnikom. U tekstu, koji se bavi ekonomskim i socijalnim posljedicama pandemije, navodi se između ostaloga i izjava jednog „krajiškog privrednika“ koji kaže da „sad radnike treba pripaziti“: „Neka i poslodavci odriješe kesu, ako imaju stan u Gracu, vikendicu u Opatiji, neka nešto prodaju i prebrode krizu…“

Neizvesnost

Author(s): Vladimir Gligorov / Language(s): Serbian

Ništa neće biti isto. To naravno nikako ne može biti tačno. Sve će biti kao i pre. I to nije verovatno. Biće isto, samo gore. To je moguće. Može i da bude bolje. To nije nemoguće, ali svakako zavisi od toga kako se ponašamo sada. Dakle, dok traje epidemija. Osnovni uslov da sve ne bude gore nego što je bilo, pa i da bude bolje, jeste da se razume šta donosi epidemija i šta je, imajući u vidu prirodu krize, potrebno činiti i sa kojim ciljem. A cilj bi morao biti, kao kod svake bolesti, da se stvari vrate tamo gde su bile pre, u ovom slučaju, izbijanja epidemije.

Značaj moralnih i stručnih kriterija za imenovanje i napredovanje

Author(s): Meliha Dugalija / Language(s): Bosnian

Na službenoj web-stranici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), u dijelu kojim se informira javnost o imenovanju kandidata na neku od pravosudnih funkcija, može se pročitati sljedeća formulacija: „Pri donošenju Odluke o imenovanju, VSTV BiH je uzeo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata; stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnosti da nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; odnosa sa radnim kolegama, ponašanja van posla i profesionalne nepristranosti.Pri imenovanju, VSTS BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih te poštuje ravnomjernu zastupljenost spolova.“ Na osnovu toga se može pretpostaviti da VSTV zahtijeva posjedovanje visoko stručnih i moralnih osobina za napredovanje i imenovanje u profesionalnoj karijeri i da u pogledu procedura raspolaže efikasnim mehanizmom koji osigurava takva imenovanja.

Izbori i etički principi – prijedlog unaprijeđenja etičkog postupanja organa za sprovođenje izbora u Crnoj Gori

Author(s): Not Specified Author / Language(s): Montenegrine

Prateći odredbe člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika i usvojene Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2010- 2014, Državna izborna komisija je na sjednici održanoj 20. decembra 2010. godine, donijela Etički kodeks organa za sprovođenje izbora u Crnoj Gori (u daljem tekstu: Etički kodeks). Posljedično, Etički kodeks je stekao status pravnog akta nakon zvaničnog objavljivanja. Etički kodeks organa za sprovođenje izbora podijeljen je u četiri poglavlja: Poglavlje I – Opšte napomene kojim se definišu primjena, cilj i sadržaj kodeksa; Poglavlje II – Principi kodeksa koji uređuju oblast dužnosti i zabrane članova organa za sprovođenje izbora; Poglavlje III – Nadzor nad sprovođenjem kodeksa; i Poglavlje IV – Završne odredbe. Sadržaj donijetog Etičkog kodeksa u većoj mjeri zadovoljava evropske izborne standarde. Ali, karakteriše ga parcijalna limitiranost u sadržinskom smislu što rezultira u pojedinim poglavljima nedovoljnom razrađenošću opštih postulata na kojima počiva profesionalni obrazac ponašanja, standardi i principi rada članova Državne izborne komisije Crne Gore (DIK), opštinskih izbornih komisija (OIK) i biračkih odbora (BO). Ovaj nedostatak posebno je vidljiv u odredbama koje se odnose na redefinisanje cilja kodeksa, uvođenje načela i vrijednosti, i upotpunjavanje u dijelu nadzora nad sprovođenjem kodeksa. U strukturalnom smislu, Etički kodeks je, takođe, u većoj mjeri adekvatno i primjereno uređen, pokrivajući skoro sve oblasti (primjena, cilj i sadržaj, dužnosti i zabrane članova organa za sprovođenje izbora, nadzor nad sprovođenjem kodeksa, završne odredbe) radi stvaranja efikasnog i efektivnog mehanizma poštovanja pravila ponašanja propisanih njihovim nadležnostima. Međutim, gotovo istovjetno kao i u sadržinskom smislu, i u strukturalnom kontekstu Etički kodeks demonstrira određene praznine koje bi trebalo popuniti uvođenjem novog poglavlja koje se prevashodno odnosi na „obaveze upoznavanja sa sadržajem Kodeksa svih članova organa koji stupaju na dužnost.“ U konačnici, analiza Etičkog kodeksa u suštinskom smislu ukazuje da je izborni etički kodeks svrsishodan i vrijednosno utemeljen u sadržinskom i strukturalnom okviru posljedično obezbjeđujući u većoj mjeri konkretna i kredibilna pravila ponašanja za članove organa za sprovođenje izbora. No, uočljivi su određeni sadržinski nedostaci, konceptualne i strukturalne manjkavosti koje bi trebalo riješiti u nastupajućem periodu.

Fourth estate conscience - Self-regulation of media in Montenegro

Author(s): Duško Vuković,Daliborka Uljarević / Language(s): English

All media and journalists in Montenegro have unique code of ethics, adopted in 2002 and amended in 2015, but there is no single self-regulatory body at the level of the entire media community that takes care of respect of ethics. Part of the media, local and national, has founded the Media Council for Self-Regulation (MCSR) in 2012, and in the same year, a group of local print media established their own self-regulatory council. One private television with national coverage (TV Vijesti), two daily newspapers (Vijesti and Dan) and one weekly (Monitor) opted for ombudsmen as a form of self-regulation. The National Public Media Service RTCG, which is a member of the MCSR, also has its Commission for applications and complaints of listeners and viewers, as a body of the RTCG Council. In last years, a tendency of violation of professional standards and ethics has been noticeable in Montenegro.

Seznam literatury

Author(s): Author Not Specified / Language(s): Czech Publication Year: 0

Summary

Author(s): Author Not Specified / Language(s): English Publication Year: 0

Russia in the global ‘vaccine race’

Author(s): Iwona Wiśniewska,Jadwiga Rogoża / Language(s): English

During the second wave of the COVID-19 pandemic, Moscow has stepped up its activities in the global‘ vaccine race’ against SARS-CoV-2. So far Russia has registered two vaccines, which was announced by President Vladimir Putin himself. The presentation of Sputnik V, which the Russian government has branded as the ‘world’s first vaccine’, caused controversy from the very start, for both medical (as the clinical trial procedure was not completed) and ethical reasons (forcing ‘volunteers’ to take part in the tests). Foreign specialists, alongside the Russian medical community and the Russian public, have expressed scepticism about the insufficiently tested preparation. Despite this, the government is planning to carry out a mass campaign of public vaccination using Sputnik V and export this vaccine, mainly to developing countries.

Nastavni materijali uz nastavnu cjelinu - Svjetski etos u osnovnim školama

Author(s): / Language(s): Bosnian

Na ovom se mjestu nalaze nastavni materijali potrebni za realizaciju nastavne cjeline "Svjetski etos u osnovnim školama" iz "Priručnika svjetskog etosa za osnovne škole". Nastavni materijali - priče, molitve, debatske kartice, kvizovi, deklaracije... - poredani su tako da prate strukturu dotične nastavne cjeline odnosno strukturu nastavnih jedinica od kojih se ona sastoji. Podsjećamo da se nastavna cjelina "Svjetski etos u osnovnim školama" sastoji od osam nastavnih jedinica: 1. Ljudskost: temeljni poziv svakog čovjeka 2. Uzajamnost: „zlatno pravilo“ u sferi ljudskoga 3. Kultura nenasilja i strahopoštovanja pred svekolikim životom 3.1. Mirotvorstvo – Nenasilje – Pomirenje 3.2. Ekologija: susretište vjerničke i građanske odgovornosti 3.3. Vršnjačko nasilje 4. Kultura solidarnosti i pravednog ekonomskog poretka 5. Kultura tolerancije i života u istinoljubivosti 6. Kultura ravnopravnosti i partnerstva muškarca i žene 7. Svjetski etos kao platforma izrade razrednog i školskog etosa 8. Dijalog religija: nužan prilog svjetskom miru i blagostanju - a svaka nastavna jedinica od: A. Teorijske pozadine B. Motivacije C. Scenarija. U svrhu lakšeg snalaženja rubovi stranica s nastavnim materijalima označeni su baš onim bojama kojim su označeni rubovi stranica odgovarajućih nastavnih jedinica u "Priručniku svjetskog etosa za osnovne škole". Dakako, prezentirani nastavni materijali nisu obvezujuće prirode. Nastavnicima je ostavljena puna sloboda koristiti se ne samo drugim tekstovima nego i drugim metodama za podučavanje učenika. S obzirom na književno, religiozno, glazbeno, dakle općenito kulturno bogatstvo naše zemlje, pa i regije, to ne bi smjelo predstavljati nikakav problem.