Informacijska pismenost i cjeloživotno učenje
Information Literacy and Lifelong Learning

Summary/Abstract: Obrazovanje se nalazi na historijskoj prekretnici. Globalno umreženo društvo, društvo znanja, kao i ekonomski razvoj baziran na znanju, zahtijevaju nužne promjene i prilagođavanje novim tehničko-tehnološkim izazovima, zbog čega je neophodno slijediti nove smjernice kao odgovor novonastalom društvenom kontekstu. Shodno tome treba posmatrati i klasično obrazovanje, posebno klasično univerzitetsko obrazovanje, koje je potrebno osavremenjivati, i to uz primjenu informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT). Brojne evropske međunarodne organizacije donose dokumente kojima ne samo da upućuju na radikalne promjene u pristupu obrazovanju nego obrazovanje stavljaju u središte političkog djelovanja s obzirom na to da se u njemu prepoznaje temeljno uporište za kvalitetno buduće društvo, poznato kao društvo znanja. Pripadnost tom društvu podrazumijeva i usvajanje koncepta cjeloživotnog učenja kao osnovnog društveno-političkog načela, a to znači imati aktivnog pojedinca koji je osposobljen da, koristeći se tehnologijama, dođe do potrebnih informacija, te da u bujici informacija zna prepoznati koja mu je informacija potrebna i kako je koristiti. Za takvog pojedinca se kaže da je informacijski pismena osoba, koja se definira kao „onaj koji je naučio kako učiti“. Cilj ovoga rada je da ukaže na potrebu da se visokoškolske biblioteke Univerziteta u Sarajevu, shodno već dobro oprobanoj praksi u svijetu (SAD, Kanada, Australija, Velika Britanija, Malezija...), prepoznaju kao bitan činilac u informacijskom opismenjavanju korisnika. U takvom pristupu visokoškolskim bibliotekama one bi ispunjavale zadaću da korisnike educiraju u pretraživanju informacija, kao i u pristupu i vrednovanju znanja, što bi im omogućilo da samostalno stjeću nova znanja. Posebna pažnja u ovome radu posvećena je konceptu informacijske pismenosti, kao skupu sposobnosti koje uvjetuju korištenje svih prednosti i potencijala što ih donosi društvo znanja, kao i predstavljanju primjera visokoškolskih biblioteka koje pružaju podršku modelu obrazovanja ustanovljenom na premisi „Učenje činjenica slaba je zamjena za učenje ljudi kako da uče“. U tom okviru i pozicija biblioteke se u obrazovnom sistemu mijenja, i ona postaje bitan činilac u osposobljavanju korisnika da razumiju način na koji je znanje organizirano, da shvate kako pronaći informacije i kako ih koristiti, to jest biblioteka postaje partner u promoviranju i realizaciji informacijske pismenosti.

• Details
• Contents