Élément Grec Dans La Phytonymie Serbocroate De L’aire Dalmate
Greek element in the Serbo-Croat Phytonymie of Dalmatian Area

Summary/Abstract: Ostavljajući za jedan opsežniji rad prikaz odnosa između grčkog i dalmatskog jezika, autor u ovom kratkom prilogu ukazuje na jeđan aspekt grčkog utjecaja na hrvatskosrpski jezik, i to u regiji u kojoj taj utjecaj ni je bio nikako učen, već izrazito pučki. Radi se o jugoslavenskom obalnom potezu, tj. o dalmatskoj arei, u kojoj je značajan broj grčkih elemenata sačuvan baš zahvaljujući posredstvu danas izumrlog dalmatskog jezika. Nakon kapitalnog Vasmerova rada Die griechischen Lehnworter im Serbo-Kroatischen (Berlin, 1944) i nakon vrijednih dopuna koje su napisali Ivan Popović (za Srbiju) d Anastas Tahovski (za Makedoniju), grecizmi jadranskog područja ostali su gotovo u cjelini neispitani, a upravo oni poikazuju takve karakteristike koje ne srećemo u Vasmerovim izvorima ispitivanja: izrazito pučke oznake uz mogućnost isključenja svakog učenog medija. U ovom je prilogu autor usredotočio svoju pažnju na izvjestan broj leksiokih elemenata posudenih iz grekoga i oštro ograničenih na jedno semantičko polje: imena biljaka. Ovi su leksički elementi, iz razloga koji su u lingvistici dobro poznati, karakteristicni po svojoj vitalnosti i po žilavom prianjanju uz područje u kojem su jednom prihvaćeni, značajni po još netoiim oznakama: (a) njihova geografska distribucija isključuje učeni utjecaj; (b) pripadaju dijelu rjeenika iz ikojega se u većimi slučajeva može isključiti zapadno-romansko posredstvo; (c) iako nam manjkaju potpuno pouzdani lingvistieki kriteriji o »prolazu kroz dalmatsku retortu«, možemo, baš zbog toga što se radi o iitonimima, s osnovom pretpostaviti da su u hrvatskosrpski jezik ušli posredstvom autobtonih dalmatinskih Romana. Te svoje tvrdnje autor ilustrira etimološkom obradom tridesetak hrvatskosrpskih fitonima za koje smatra da su grčke provenijencije.

• Details
• Contents