SUMNJIVA IZVJESNOST I ETHOS
SUSPECTED CERTAINTY AND ETHOS

Summary/Abstract: Uzaludno ćemo tražiti razlog našem bivstvovanju u zemaljskim promjenama i beskonačnosti svemira ako zanemarimo svrhu Jednog što je, nužno, izraženo njihovim jedinstvom. Prividni zemaljski nered je zapravo poredak cjeline koji izranja iz skrivene zakonomjernosti. Da se to nasluti, bio je dovoljan samo jedan pogled na nebo kroz lupu astronomskog teleskopa kojim se pokazala neodrživom ranija slika kosmičke građevine i otkrio prividni mir neba u formi dijalektičkog nemira, čime je sud o vječnoj nepromjenljivosti kosmosa zamijenila koncepcija (Tycho de Brahe 1572.) o ujednačenom nemiru zvjezdanih galaksija, još uvijek nedostupna ogromnom mnoštvu ljudskog roda, a da ne spominjemo posjednike predrasuda o tome i svijetu uopće. Nauka, posebno fizika, potisnula je kruti determinizam znanstvenim probabilizmom i otkrila uz gvozdene zakone prirode i njene latencije i tendencije, te zamijenila apsolutne istine aproksimativnim spoznajama beskonačnog događanja čija je zakonitost iza pojavnosti u formi jednoznačne izvjesnosti. Takvim promjenama analogni su u povijesti ratovi i razni oblici sukoba, neprijateljstva, zavisti i mržnje, ukratko, forme destruktivnosti praćene ljudskim težnjama za mirom, ljubavlju i altruizmom, kamo spada i konfrontacija Heraklitova “vječnog rata” i Kantova “vječnog mira”, iz koje slijedi da se svijet koji ne trpi skončavanje ponavlja konstantnim nastajanjem, istina, u povijesti često fiktivnim carstvom misli koje obećava moguću realizaciju čak i onoga što nikada neće biti ostvareno koliko i onoga što se zaokružuje u svakm razdoblju.

• Details
• Contents